PISjournal – Hapšenje Ekrema Imamoglua, gradonačelnika Istanbula, i jedne od istaknutih ličnosti iz turske opozicije pod optužbom za finansijsku korupciju i povezanost sa terorističkim organizacijama uzburkalo je političku scenu u Turskoj.
Hapšenje je izazvalo talase protesta širom zemlje. U većim gradovima poput Istanbula, Ankare i Izmira, stotine hiljada ljudi izašlo je na ulice, prkoseći vladinoj zabrani okupljanja.
Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove da rastjera demonstrante, što je dovelo do nasilnih sukoba. Demonstranti su glasno uzvikivali da je Erdogan “diktator”. Turske vlasti zabranile su sva okupljanja u Ankari i Izmiru na pet dana kako bi kontrolisale situaciju, ali opozicija je obećala nastavak protesta dok Imamoglu ne bude pušten.
Istovremeno sa hapšenjem,Imamogluu je ukinuta diploma što bitno utiče na njegovu političku budućnost jer prema turskom ustavu, svako ko namjerava da se kandiduje za predsjednika mora imati visoko obrazovanje.
Da li je posrijedi politički udar?
Iako je tursko tužilaštvo izdalo nalog za hapšenje Imamoglua i još 99 osoba pod optužbom za “korupciju, mito i zločine povezane s terorizmom”, demonstranti vide taj potez kao politički motiviran od strane vlade da eliminiše rivale.
Hapšenje gradonačelnika Istanbula uslijedilo je nekoliko dana prije zvanične obznane njegove kandidature za predsjedničke izbore, pa je iz tog razloga Republikanska narodna partija (CHP), čiji je Imamoglu član, smatrala ovaj potez pokušajem eliminacije političkog rivala prije izbora i pozvala je na mirne proteste.
CHP je zakazao izbore za 23. mart, na kojima oko 1,5 miliona članova mora glasati za predsjedničkog kandidata na izborima 2028. godine, a Ekrem Imamoglu je imao najveće šanse za kandidaturu.
Kako bi se pretvarao da potez protiv Imamoglua nije politički, Erdogan je rekao da problemi opozicione stranke nisu problemi države.
Erdogan je rekao da ima onih koji pokušavaju da naprave haos na ulicama zbog optužbi za korupciju i da se Ankara neće predati “uličnom terorizmu”.
Imamogluovo hapšenje izazvalo je međunarodnu zabrinutost. Zapadni zvaničnici i organizacije za ljudska prava osudile su taj potez, nazvavši ga znakom da Turska ide prema autoritarizmu. Hapšenjem istanbulskog gradonačelnika Turska je na rubu duboke političke krize. Domaće i međunarodne reakcije ukazuju da bi ovaj potez mogao imati dalekosežne posljedice po demokratiju i političku stabilnost u zemlji.
Nekoliko mjeseci, posebno nakon pada Damaska pod vlast terorističke grupe, činilo se da domaći i strani događaji idu u prilog Erdoganu, ali hapšenje istanbulskog gradonačelnika će bitno uticati na njegovu popularnost.
Prema promatračima, jedan od rizika za Erdogana je to što je do predsjedničkih izbora ostalo još dosta vremena, što znači da ima dovoljno vremena da opozicija i njihov kandidat politički iskoriste hapšenja i druge oblike pritisaka, a to je važan razlog da se hapšenje Imamoglua razmotri u kontekstu mogućnosti skraćivanja Erdoganovog mandata i mogućnosti održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora.
Još uvijek nema zvanične najave o prijevremenim predsjedničkim izborima, ali koraci koje je poduzela vlada sugeriraju da je takav scenario vjerovatan. S obzirom na to da je Erdogan u drugom mandatu i da se po ustavu ne može kandidirati za reizbor, neki komentatori sugeriraju da bi se mogao kandidirati i za treći mandat ako parlament odluči da se održe prijevremeni izbori.
Ukoliko turski parlament odluči da održi prijevremene izbore, predsjednik bi imao priliku kandidirati se za treći mandat. Još nije bilo najava o mogućnosti održavanja prijevremenih predsjedničkih izbora, ali vladine akcije pojačavaju tu mogućnost. Hapšenje gradonačelnika Istanbula, koji se vidi kao Erdoganov najozbiljniji potencijalni rival, moglo bi biti dio kalkulacija vladajuće stranke da ponovo osigura uspjeh svog lidera na mogućim vanrednim izborima.
Povratak ekonomske krize usred političke konkurencije
Hapšenje Imamoglua i protesti koji su uslijedili imat će značajan uticaj na nacionalnu ekonomiju.
Nakon hapšenja turskog gradonačelnika, turska nacionalna valuta, lira, pala je na rekordno nisku vrijednost od 42 lire u odnosu na američki dolar, i na kraju završila na 37.665 lira, što je pad od 2,6 posto. Ako se protesti nastave,pad bi mogao biti i niži, što bi predstavljalo ozbiljan izazov turskoj ekonomiji.
Istovremeno, turski berzanski indeks pao je 9 posto, što je najveći pad u četiri godine. Glavni indeks Istanbulske berze (BIST 100) također je pao za oko 7 posto, što ukazuje na to da investitori bježe s turskih tržišta jer povjerenje slabi. Domaći i strani investitori ocijenili su rizik ulaganja visokim zbog političke nestabilnosti, a neki su i povukli kapital.
Investitori su zabrinuti zbog eskalacije političkih tenzija i njihovog uticaja na vladinu ekonomsku politiku, a ako se politička kriza nastavi, mogućnost da milijarde dolara kapitala pobjegne iz Turske nije daleka.
Turska trenutno ima visoku stopu inflacije, a politička nestabilnost bi mogla pogoršati situaciju. Depresijacija lire će povećati cijenu uvozne robe, što će dodatno uticati na stopu inflacije. Takođe, domaći nemiri mogu poremetiti lanac snabdijevanja i povećati troškove proizvodnje. Smanjenje vrijednosti nacionalne valute i pad povjerenja investitora mogu povećati troškove života i staviti dodatni ekonomski pritisak na preduzeća i domaćinstva.
S druge strane, Istanbul je jedna od najvažnijih turističkih destinacija u Turskoj, koja od turizma zarađuje 50 milijardi dolara godišnje. Dakle, širenje protesta i pojačane unutrašnje tenzije mogli bi smanjiti posjete turista. Stoga će smanjenje prihoda od turizma negativno uticati na lokalnu i ukupnu ekonomiju zemlje.
Štaviše, sa pogoršanjem političke krize, vlada će možda morati da se upusti u nove politike, poput povećanja kamatne stope ili vršenja dalje kontrole cijene strane valute, što zauzvrat može imati negativne posljedice. Ako se kriza nastavi, zemlja bi mogla potonuti u dublju recesiju.
Perspektiva političkih dešavanja
Kako se protesti nastavljaju, politička i ekonomska budućnost zemlje postaje maglovita. Sada sve zavisi od načina na koji će vlada upravljati krizom. Ako uspije stabilizirati situaciju ekonomskim i političkim reformama, stvari bi se mogle vratiti na pravi put, ali ako vlada nastavi da silom suzbija demonstracije, Turska će imati dugoročnu političku i ekonomsku nestabilnost, a rješavanje krize će postajati sve teže.
U izvještaju o turskim političkim dešavanjima, novine Rai al-Youm predviđaju: “Ova kriza je započela s ekonomskim posljedicama i mogla bi imati političke posljedice. Ako turski narod stane iza Imamoglua,to će se odraziti na ekonomiju.
Hapšenje Imamoglua moglo bi dovesti do eskalacije političkih tenzija između vlade i opozicije. S jedne strane, CHP i druge opozicione stranke treba da vide ovo kao pokušaj uklanjanja rivala sa političke arene i organizovanja širih protesta. S druge strane, Erdoganova vlada također može povećati pritisak na opoziciju pozivajući se na sudske slučajeve.
S obzirom na Imamogluovu popularnost, njegovo hapšenje može izazvati dodatno nezadovoljstvo javnosti i podstaći dalje jedinstvo opozicije. Kratkoročno, vlada može ojačati svoju poziciju, ali dugoročno, njene mjere mogu donijeti ozbiljne ekonomske i političke posljedice Turskoj.
S drugog aspekta, hapšenje jedne od najistaknutijih opozicionih ličnosti izaziva međunarodne reakcije, posebno iz Evropske unije i SAD-a koji pomno prate stanje ljudskih prava u Turskoj. To, zauzvrat, može povećati ekonomski pritisak na Tursku i podstaći nezadovoljstvo javnosti, posebno usred ekonomske krize, rastuće inflacije i pada nacionalne valute.
Erdogana Erdogana Erdogana Erdogana Erdogana Erdogana
Ekskluzivno PISjournal
