PISjournal – U srijedu, manje od mjesec dana prije prve runde izbora, Libijska izborna komisija donijela je kontroverznu odluku da diskvalifikuje Saifa al-Islama Gaddafija, sina bivšeg vladara Moammera Gaddafija, iz predsjedničke utrke. Odluka je izazvala zabrinutost državnika iz različitih zemalja da će u državi ponovo izbiti građanski rat. izbori
Prva runda izbora zakazana je za 24. decembar, a druga runda oko mjesec dana kasnije. Brige da će izbiti novi sukobi poslije diskvalifikovanja Gaddafija uslijedili su nakon što je 03. novembra Francuska održala konferenciju o sigurnosti i vlasti Libije, kojoj su prisustvovali zvaničnici zemalja koje imaju utjecaj u toj sjevernoafričkoj državi, uključujući SAD, Njemačku, Italiju, Egipat, Rusiju, UAE i Saudijsku Arabiju. Ključni rezultat tog skupa bio je sporazum da se osiguraju sigurni i fer izbori u Libiji.
Učesnici konferencije su insistirali na tome da je potrebno da se izbori održe na vrijeme, da se potpuno poštuju suverenitet, nezavisnost, teritorijalni integritet i nacionalno jedinstvo Libije, te da se treba suprotstaviti bilo kakvom stranom miješanju u poslove te države. Međutim, nepogodni uvjeti za glasanje, kao i uvjeti za postupanje nakon objave rezultata, predstavljaju ogromnu zabrinutost na koju politički analitičari stalno upozoravaju. Usred ove teške situacije, odluka Izborne komisije da se Saif al-Islam Gaddafi ukloni sa liste kandidata uzrokovala je zabrinutost oko obnavljanja unutrašnje krize.
Pitanje: S kakvim bi se izazovima Libija mogla susresti tokom izbora i nakon objavljivanja rezultata?
Rizik od ponovnog izbijanja građanskog rata
Odluka Izborne komisije pokazala se zabrinjavajućom za unutrašnje i vanjske faktore. Naprimjer, predsjedavajući Predsjedničkog vijeća Mohammad al-Menfi je u Tripoliju na Nacionalnoj konferenciji mladih izjavio da je Vijeće zabrinuto zbog rizika ponovnog ulaska u građanski rat i pozvao na mirno političko rivalstvo. Državni sekretar SAD-a Anthony Blinken i ruski ambasador vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazili su zabrinutost zbog posljedica odluke Izborne komisije. Ustvari, ne samo da postoji rizik sukoba prije izbora, nego je moguće i izbijanje sukoba poslije izbora.
Ozbiljne tenzije potresaju libijsko vodstvo
Do razgovora o pravilima demokratske političke igre, održavanju izbora, te prihvatanju rezultata od strane različitih političkih struja došlo je još 2011. godine, u stanju proširene krize i kada je zemlja podijeljena na dvije strane, jednu na istoku i jednu na zapadu. Razlike u libijskom vodstvu počele su se javljati manje od pet godina nakon nasilne revolucije kojom je zbačen Moammer Gaddafi. Te razlike su uobličile dvije vlade: Vladu nacionalnog jedinstva, koju su priznali Ujedinjeni narodi, te Libijsku narodnu armiju koju predvodi vojskovođa Khalifa Haftar na istoku Libije. Jugozapad drže plemena Tawariq, a u područjima kojima vlada Haftar dominiraju plemena Toubou. Pored toga, veliki dio sjevera zemlje drže grupe koje su u savezništvu s ISIL-om.
Što se tiče održavanja predsjedničkih izbora i prihvatanja rezultata, potencijalna prijetnja dolazi iz dva glavna centra moći. Novo vodstvo je bilo oblikovano razgovorima vođenim između te dvije strane od oktobra do novembra prošle godine.
Kao rezultat tih pregovora, dvije glavne rivalske skupine libijskog građanskog rata 5. juna 2020. godine konačno su se složile da formiraju novu tranzicijsku vladu. Dogovor je sklopljen nakon pet dana pregovora u Ženevi kojima je koordinirao UN, a koji su rezultirali izborom Al-Menfija za novog predsjedavajućeg Predsjedničkog vijeća i Abdul Hamida Dabibeha za premijera.
Tenzije između Al-Manfija i Dabibeha porasle su u posljednjih nekoliko mjeseci oko pravovremenog održavanja izbora. Al-Menfijev krug kaže da nije logično održavati izbore dok se ne uspostavi libijska vlast, što je nemoguće učiniti dok se plaćenici ne povuku iz zemlje. Libija uz to nema ni izborni zakon, a ostalo je manje od mjesec dana do izbora. Parlament u Tobruku donio je izborni zakon četvrtog oktobra, ali je Tripoli narednog dana odbio taj zakon. U svom govoru na pariškoj konferenciji, Dabibeh je pozvao zakonodavce da izmjene izborni zakon kako bi se osigurali pravda, inkluzivnost i jednake prilike.
Strano uplitanje se nastavlja
Još jedan problem s kojim se Libija teško nosi jeste strano uplitanje koje utiče na predizbornu fazu. Pariška konferencija je kristalno jasno pokazala da lideri oko trideset država donose odluke o budućnosti Libije. Turska i Rusija dovele su veliki broj plaćenika, podržavajući suprotstavljene strane u libijskom sukobu. Turska nije učestvovala u konferenciji. Druge zemlje, poput UAE, Egipta, Francuske i Saudijske Arabije, našle su se povezane u političkoj budućnosti Libije. Predviđa se da će se nesuglasice među ovim igračima nastaviti sve do kraja izbora. Drugim riječima, pobjeda bilo koje partije koja je u savezu sa jednom od ovih strana može izazvati strano protivljenje i uplitanje.
izbori izbori izbori izbori izbori izbori
Ekskluzivno PISjournal
