PISjournal – Iako američki izvori insistiraju da su Sjedinjene Američke Države za pregovarački sto s Iranom došle na zahtjev arapskih zemalja i lidera Zapadne Azije, znakovi ukazuju na to da Washington na razgovore nije potaknulo arapsko lobiranje, već iranska raketna moć i odvraćanje.
To su potvrdili čak i američki i izraelski mediji. Haaretz je u jednom izvještaju Trumpov novi stav prema Iranu opisao kao jasno povlačenje pred Teheranom, dodajući da su SAD povukle svoj raniji zahtjev da se iranski raketni program uključi u pregovaračku agendu. Neki drugi izraelski mediji naveli su da je Trump zapravo popustio onog trenutka kada je prihvatio iranski uslov da Oman bude domaćin razgovora, premještajući ih iz Turske.
Sada se postavlja pitanje: Šta je uzrokovalo strah na američkoj strani?
Strah od iranske raketne moći
Novi izvještaj američkog Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations), objavljen samo dan nakon američko-iranskih razgovora u Muskatu, fokusirao se na rastuću zabrinutost zbog iranskih raketnih sposobnosti. Analiza naglašava da, iako Iran ne posjeduje nuklearno oružje, ima potrebnu infrastrukturu i tehničku stručnost da ga proizvede u relativno kratkom vremenskom roku – potencijalni nuklearni kapacitet koji dobija na značaju u kombinaciji s njegovim naprednim raketnim arsenalom.
Općenito, upozorenja o iranskoj raketnoj moći, čini se, intenzivirala su se u posljednjih sedam mjeseci, posebno nakon iranskog masovnog raketnog napada na Izrael. Među najnovijim upozorenjima na Zapadu je izvještaj The Wall Street Journala. Objavljen dan nakon pregovora u Omanu, list je naveo da je, iako je Izrael tokom dvanaestodnevnog rata u junu gađao iranske lansirne lokacije i skladišta, Iran iz intenzivnog sukoba izašao sa velikim dijelom svog arsenala netaknutim. Još važnije, Iran je tokom borbi naučio kako da bolje probija izraelske i američke sisteme protivraketne odbrane.
Ovaj list je ranije izvijestio da Teheran i dalje raspolaže s približno 2.000 balističkih projektila srednjeg dometa sposobnih da dosegnu ciljeve širom regiona. Zemlja također posjeduje značajne zalihe projektila kratkog dometa koji mogu ciljati američke baze u Perzijskom zaljevu i brodove u Hormuškom moreuzu, kao i protivbrodske krstareće rakete.
Behnam Ben Taleblu, viši direktor Odjela za Iran u Fondaciji za odbranu demokratija (Foundation for Defense of Democracies), izjavio je za WSJ da iranske balističke rakete sada mogu činiti okosnicu iranskog odvraćanja te da su za Teheran poput švicarskog noža.
Washington Post je u izvještaju o eskalaciji tenzija između Washingtona i Teherana, te o Trumpovom povlačenju od prijetnji vojnim djelovanjem i povratku pregovorima, naveo da je Trump, nakon što je zaključio da Washington nema dovoljno kapaciteta za odlučan napad kakav je priželjkivala vojska, te da istovremeno ne može upravljati tenzijama u slučaju iranskog odgovora, u posljednjem trenutku sredinom januara odgodio napad na Iran i odlučio se za diplomatski put.
Lansiranje balističke rakete Khoramshahr-4 usred nuklearnih pregovora
Istovremeno, čini se da je posljednjih dana, usred eskalacije regionalnih tenzija i pojačanih američkih vojnih prijetnji protiv Irana, predstavljanje rakete „Kheibar Shekan“ (Khoramshahr-4) podiglo iransko odvraćanje i spremnost na odmazdu protiv bilo kakve potencijalne agresije na najviši nivo.
Nakon objave videosnimka testiranja nove generacije rakete Khoramshahr-4, koja dostiže brzinu od 16 maha izvan atmosfere i 8 maha unutar nje, francuska televizija LCI istakla je iranske raketne sposobnosti. Televizija je navela da je Iran posjedovanjem naprednih raketa poput Khoramshahra-4 demonstrirao neviđeni nivo vojne moći. Prema izvještaju, Iran je ovom sposobnošću jasno poručio da posjeduje kapacitet da odgovori i uzvrati u slučaju bilo kakvog napada.
Izvještaj također navodi da Iran posjeduje rakete sposobne da gađaju američke baze u zemljama Perzijskog zaljeva, pa čak i u Hormuškom moreuzu, što je analiza koja se često ponavlja u zapadnim medijima u vezi s iranskim odbrambenim sposobnostima.
Istovremeno, CBS News je, paralelno s pregovorima u Omanu, izvijestio da su kvalitet i raspoređivanje iranskih raketnih sposobnosti značajno unaprijeđeni. S obzirom na obim i dinamiku iranskog raketnog programa, mreža je sugerisala da su SAD na kraju bile primorane da se povuku.
Khoramshahr-4 mijenja iransku vojnu doktrinu
Najnovije testiranje rakete Khoramshahr-4 obavljeno je dan prije razgovora u Muskatu, što sugeriše da se iranska raketna doktrina pomjerila s defanzivne na ofanzivnu.
Treba uzeti u obzir da je ova balistička raketa bila među projektilima ispaljenim na izraelski režim tokom dvanaestodnevnog rata koji je Tel Aviv pokrenuo protiv Teherana u junu 2025. godine.
Oružje je prvi put predstavljeno 2023. godine, iako su njegovi raniji modeli predstavljeni 2017. Ovaj model je također poznat kao Kheibar, ali ga ne treba miješati s raketom Kheibar Shekan. Khoramshahr-4 ima domet od 2.000 kilometara i može nositi bojevu glavu težine 1.800 kilograma.
Iako ova raketa koristi motor na tečno gorivo, vrijeme pripreme za lansiranje izuzetno je kratko – oko 15 minuta. Sposobna je pogoditi ciljeve s preciznošću od približno 30 metara. Raketa može manevrirati i prilagođavati svoju putanju čak i prije ponovnog ulaska u atmosferu, te aktivirati svoj sistem navođenja odmah po ponovnom ulasku kako bi zaobišla sisteme protivvazdušne odbrane.
Raketa može biti opremljena jednom ili s više nezavisno usmjerenih povratnih bojevih glava (MIRV). Njena brzina dostiže do 16 maha izvan atmosfere i do 8 maha nakon ponovnog ulaska. Raketa je opremljena naprednim pogonskim sistemom Arvand, snažnim motorom koji koristi hipergolično gorivo, što omogućava bržu operativnu pripremu i eliminiše potrebu za složenim procedurama paljenja koje zahtijevaju drugi tipovi goriva.
Najznačajnija inovacija rakete Khoramshahr-4 leži u njenom integriranom motoru, koji je smješten unutar rezervoara za gorivo. Ovakav dizajn istovremeno povećava strukturnu stabilnost rakete i smanjuje njenu ukupnu dužinu, čime se poboljšava odnos promjera i dužine. Općenito, ova unapređenja doprinijela su povećanoj preciznosti i vjerovatnoći pogađanja cilja.
Ekskluzivno PISjournal
