PISjournal – SAD od početka formiranja 1776.godine pa do kraja 19.stoljeća nisu imale mnogo zakona o migracijama i veliki broj ljudi sa svih strana svijeta su migrirali u ovu zemlju.
Ali obzirom na ekonomske i populacijske promjene nastale početkom 20.stoljeća, država je bila primorana na strože zakone o migracijama. U nastavku se bavimo nekim od najbitnijih promjena u historiji američke politike o migracijama.
Migracije su jedna od komplikovanih višedimenzionalnih tema današnjeg svijeta koja ima dubok utjecaj na ekonomiju, kulturu, politiku i međunarodne odnose. Ovaj fenomen, uvijek prisutan kroz historiju, danas je postao diskutabilno pitanje u krojenju svjetske politike. Migranti nisu samo ljudi koji u potrazi za boljim životom i ekonomskim uslovima putuju u druge zemlje nego ih se prepoznaje kao ljude koji traže utočište od rata, nasilja ili kršenja ljudskih prava. To je uzrokovalo da migracije postanu globalno pitanje i uzrok raznih izazova za različite zemlje suočene s ovim fenomenom. Politička pitanja migracija se većinom vežu za način suočavanja vlada sa migracijskim pitanjima, utjecaju ovog fenomena na domaće i vanjske politike te posljedicama koje migracije ostavljaju na društveno-ekonomske promjene zemalja. Politike o migracijama različitih država su obično pod utjecajem ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i ljudskih elemenata. Sa jedne strane migracije određenim zemljama predstavljaju priliku za ekonomsku korist jer sa migrantima stiže nova snaga na tržištu rada, što uzrokuje ekonomski rast. Sa druge strane je zabrinutost određenih zemalja zbog suočavanja sa rastom konkurencije na tržištu rada, pritiskom na infrastrukturu i društvenim cijenama koje migracije uzrokuju.
Migracije u današnjem svijetu, posebno one međunarodnog karaktera, ističu se kao komplikovano pitanje u krojenju vanjskih i domaćih politika. Na ovom polju zemlje obično nastoje uspostaviti balans između potreba za stranom radnom snagom, podrške ljudskim pravima i osiguravanja nacionalne sigurnosti. Mnoge zemlje, a posebno one iz kategorije razvijenih, zbog ekonomske atrakcije i boljih životnih uslova glavne su ciljane destinacije migranata. Kao udarna odredišta se ističu SAD, zemlje Evropske Unije i Kanada. Ipak, politike o migracijama nekih naprednih zemalja poprimile su oštrije mjere nakon migrantskih kriza i sigurnosnih prijetnji. Ove zemlje su, posebno nakon terorističkih napada i svjetskih migrantskih kriza poput one sa sirijskim izbjeglicama, krenule da uvode restrikcije na zakone o migracijama. Naprimjer, ograničenja po pitanju prihvatanja migranata, veće prepreke naspram ilegalnih migracija i kreiranje politika za bolju kontrolu granica, nove su mjere koje su razne zemlje poduzele. Iz tog konteksta su proizašli i razni izazovi. Države su se našle nasuprot svojih ljudskih i sigurnosnih potreba i moraju odlučiti kako uspostaviti ravnotežu između podrške pravima migranata i očuvanja nacionalne sigurnosti. Iako postoje osmišljene razne političke strategije za suočavanje sa ilegalnim migracijama i formiranje pravednih migracionih sistema, ipak te odluke skoro pa uvijek nailaze na društveno-političe izazove.
Historijat migracionih zakona i politika u Sjedinjenim Američkim Državama
SAD od početka formiranja 1776.godine do kraja 19.stoljeća nisu imale mnogo zakona o migracijama i mnogi ljudi sa svih strana svijeta su migrirali u ovu zemlju. Ali obzirom na ekonomske i populacijske promjene nastale početkom 20.stoljeća, država je bila primorana na strože zakone o migracijama. U tekstu ispod se bavimo nekim od najbitnijih promjena u historiji američke migracione politike. (Ngai, M.A:2004)
1. 19.stoljeće: Doba slobodnih migracija
Početkom američke historije zakoni o migracijama su bili praktično slobodni, bez mnogo ograničenja. U to vrijeme su migranti iz različitih zemalja dolazili u Ameriku, posebno iz Evrope i sa istoka Azije. Migraciona politika se najviše fokusirala na ekonomska pitanja i populaciju, jer je cilj bio privući radnu snagu.
2. Migracioni i građanski zakon 1924.godine (Quotas Act)
Sjedinjene Američke Države su 1924.godine usvojile svoj prvi veliki zakon o migracijama, na temelju kojeg je donesena odluka kako će se broj migranata iz svake zemlje omogućiti u skladu sa brojnošću populacije tog porijekla u SAD-u. Ovaj zakon je ograničio migracije iz nekih zemalja, posebno onih sa juga i istoka Azije, i očito je sadržavao rasne politike. Ove promjene su stvorile mnoge restrikcije, ponajviše za ne-evropske zemlje, poput Kine i Indije.
3. Zakon o migracijama 1965.
Zakon vezan za migracije koji je donesen 1965.godine poznat kao “Zakon Hart-Selir”, osjetljiva je tačka u historiji američkih migracija. Ovaj zakon je ukinuo sistem kvota zasnovan na nacionalnosti te umjesto njega uspostavio sistem zasnovan na stručnim sposobnostima i porodičnim relacijama. Zakon je olakšao migracije iz zemalja Azije i Latinske Amerike, postavši osnov za restruktuiranje migrantske populacije Sjedinjenih Američkih Država.
4. Reforme iz 80-ih: Zakon o reformi i kontroli migracija 1986.
Tokom osamdesetih godina proteklog stoljeća, posebno 1986.godine, SAD su usvojile zakon po imenu “Zakon o reformi i kontroli migracija” (IRCA). Na temelju ovog zakona je dozvoljen legalan boravak milionima ilegalnih migranata koji su prije 1982.godine ušli u zemlju. Na osnovu istog zakona su uvedene mjere za bolju kontrolu granica i pojačani nadzor nad poslodavcima koji zloupotrebljavaju ilegalne migrante.
Aktuelno stanje politike o migracijama Sjedinjenih Država
U aktuelnoj situaciji SAD i dalje čine jednu od glavnih migracionih destinacija u svijetu. Ipak, politika vezana za migracije unutar ove zemlje pod utjecajem je političih i društvenih promjena i izražena tema u sklopu domaće politike Sjedinjenih Američkih Država. (American Immigration Council 2020)
1. Legalne i ilegalne migracije
SAD i dalje nastoje privući legalne migrante putem različitih radnih viza (H-1B), obrazovnih viza (F-1), i porodičnih viza. Sa druge strane ilegalne migracije predstavljaju ozbiljan izazov za ovu zemlju. Procjene pokazuju kako otprilike 11 miliona migranata ilegalno žive na teritoriji ove zemlje.
2. Trampove politike
Vlada Donalda Trampa je između 2017-2021. uvela mnoge promjene u politički sistem o migracijama. Tu se može ukazati na veće restrikcije u primanju migranata, smanjeni broj primljenih migranata i nastojanje za izgradnjom graničnog zida prema Meksiku. Jedna od najkontraverznijih Trampovih odluka bila je ukidanje programa “DACA”, akcionog plana (Deferred Action For Childhood Arrivals), koji je migrantima pristiglim u djetinstvu na tlo SAD-a dozvoljavao privremeni legalni boravak i legalan rad. (J.M., & Gonzalez – Barrera, A .2019 Krogstad,)
3. Bajdenova politika
Džo Bajden je 2021.godine izabran za predsjednika SAD-a. On je ponudio prijedloge za povratak na liberalne migracione politike. To je podrazumjevalo povratak politici sličnoj DACA, povećanje broja primljenih migranata i podršku zakonskim reformama za formiranje zakonskih regulativa milionima ilegalnih migranata. Bajden je takođe nastojao proširiti međunarodnu saradnju u cilju upravljanja migracijama na svjetskom nivou. (Gonzalez, M..2021)
4. Migracije iz Meksika i zemalja Centralne Amerike
Jedno od bitnih aktuelnih pitanja vezanih za migracije u Sjedinjenim Američkim Državama jeste migrantska kriza iz Meksika i Centralne Amerike. Na hiljade ljudi sa ovog područja, zbog nasilja, siromaštva i nesigurnosti nastoje pristupiti tlu SAD-a. Ovaj talas migracija je stvorio mnoge izazove na granicama SAD-a. Politika kontrole granica je danas postala glavna tema u kreiranju politike o migracijama.(U.S Department of Homeland Security 2020)
Demokratska partija i njihova politika o migracijama generalno imaju pozitivniji stav prema migrantima kao i mekšu migracionu politiku. Članovi ove stranke obično ukazuju na važnost primanja migranata te formiranje legalnih puteva za boravak i državljanstvo. (Migration Policy Institute.2021)
5. Reforme migracionog sistema
Demokratska partija dugi niz godina nastoji sprovesti temeljite reforme kroz migracioni sistem Sjedinjenih Američkih Država. Njihove reforme su najviše fokusirane na omogućivanje legalnih tokova za osobe koje su ilegalnim putem ušle na američko tlo. Programi poput “DACA”, akcionog plana (Deferred Action For Childhood Arrivals), koji pružaju podršku migrantima koju su kao djeca ilegalnim putem dospjeli u državu, imaju snažnu podršku Demokratske partije. Ova stranka takođe pruža podršku primanju većeg broja izbjeglica i migranata iz različitih zemalja, posebno iz država oštećenim ratom i ljudskim krizama.
6. Državljanstvo i prava migranata
Demokratska partija obično daje podršku zakonima podrške migrantima, u što spada davanje ljudskih prava ilegalnim migrantima, njihovu zaštitu od prisilnog raseljavanja i nastojanje da se oformi put do državljanstva za ilegalne migrante. Ova partija takođe podržava i programe zapošljavanja i obrazovanja migranata.
7. Programi podrške
Demokrate takođe insistiraju na većim sredstvima za programe društvene podrške ilegalnim migrantima i njihovim porodicama. Tu se podrazumijevaju higijenske, obrazovne usluge i dom za migrante.
Republikanska partija i politike o migracijama
Republikanska stranka u usporedbi sa Demkoratskom partijom ima teži pristup po pitanju migracija. Ova stranka obično nastoji ograničiti ilegalne migracije i povećati sigurnost granica. Uobičajno je da republikanci traže smanjenje broja legalnih i ilegalnih migranata, kao i snažnija ograničenja po pitanju njihovog primanja. (The Heritage Foundation .2020)
1. Jačanje granica i kontrola migracija
Jedna od glavnih politika republikanaca po pitanju migracija veže se za jačanje kontrole granica i sprječavanje ilegalnih migracija. Predsjednik Donald Tramp tokom svog prethodnog mandata započeo je projekat izgradnje zida na granici sa Meksikom. On je podržao i stroge mjere sprječavanja ulaska ilegalnih migranata. Republikanci obično podržavaju jačanje granica i precizniju kontrolu migracija iz susjednih zemalja, poput Meksika i centralnih zemalja Amerike.
2. Restrikcije u primanju migranata
Republikanci su obično protiv primanja velikog broja migranata te insistiraju na bitnosti snažnijeg nadzora nad migrantskim programima. Ova stranka vjeruje kako prihvatanje migranata može ugroziti nacionalnu sigurnost te zahtjeva preciznije analize i ograničenja.
3. Radna migracija
Republikanci obično podržavaju radne migracije ali smatraju kako i one moraju biti u skladu sa potrebama tržišta rada i američkim ekonomskim interesima. Ova grupa obično zahtjeva vize koje će dozvolu za ulazak omogućiti radnicima sa posebnim vještinama potrebnim američkom tržištu. Ipak, oni nastoje ograničiti širi obim migracija kako bi se sačuvala domaća radna mjesta.
4. Suočavanje sa ilegalnim migrantima
Republikanska partija zahtjeva poduzimanje restriktivne politike za suočavanje sa ilegalnim migrantima. Pod njih spadaju deportacije i ograničavanje prava ilegalnih migranata. Republikanska stranka podržava ukidanje državnih usluga ilegalnim migrantima i pritisak na deportaciju migranata u zemlje porijekla.
Izazovi i prilike po pitanju politika o migracijama natjerale su SAD na suočavanje sa raznim turbulencijama. Sa jedne strane migracije pomažu ekonomiju ove zemlje i jačaju kulturološku i populacijsku raznolikost. Sa druge strane dolaze pitanja koja zemlji uzrokuju ozbiljne sigurnosne, ekonomske i društvene izazove. Dok Demokratska stranka nastoji poboljšati prava migranata, Republikanska partija zabrinuta je za granice i očuvanje resursa za američke građane. (Security2020 U.S. Department of Homeland)
Budućnost politika o migracijama SAD-a
Politika o migracijama unutar Sjedinjenih Američkih Država biće uveliko pod utjecajem domaćih i globalnih promjena. Neki potencijalni budući izazovi su: (Borjas, G. J.2016)
1. Zakonske reforme
Jedna od ključnih budućih tema vezanih za migracionu politiku veže se za zakonske reforme. Mnogi analitičari vjeruju kako SAD moraju ostaviti puteve do sticanja državljanstva milionima ilegalnih doseljenika koji žive u ovoj zemlji. Ove reforme mogu biti – formiranje legalnih tokova migracija, poboljšanje sistema o migracijama i apel na politiku o vizama.
2. Proširenje ljudskih metoda za migracije, sa pažnjom na izazove vezane za ljudska prava koje migracije nose, mogle bi SAD navesti da u budućnosti teži humanijim politikama u suočavanju sa migrantima i izbjeglicama. To može obuhvatiti povećanje broja primatelja azila, veću podršku migrantima i poboljšanje situacije na granicama.
3. Globalno rukovođenje migracijama
Migracije su postale globalni fenomen. Zbog toga postoji mogućnost da SAD u budućnosti prošire saradnju u rukovođenju migracijama sa drugim zemljama. To može značiti međunarodne sporazume sa ciljem ublažavanja pritiska tereta migracija, poboljšanje ekonomskih uslova u zemljama iz kojih migracije polaze i generalno – veću podršku migrantima.
Zaključak
Migracije kao globalni fenomen uvijek su sa sobom nosile mnoge prilike i izazove za različite zemlje. Dok migranti nastoje poboljšati životne uslove te izbjeći ekonomske i društvene nevolje, ciljane zemlje, posebno one razvijene, moraju napraviti balans između primanja migranata i obezbjeđivanja vlastite sigurnosti, resursa i infrastrukture. Politike o migracijama različitih zemalja pod utjecajem su različitih elemenata kao što su: potreba za radnom snagom, nacionalna sigurnost, ljudska prava i ekonomska pitanja. Međutim, zemlje koje primaju migrante nastoje stvoriti korist iz ekonomske prednosti koju donosi ulazak radne snage, dok su pritom zabrinute za društveni i ekonomski pritisak koji migracije nose. Na međunarodnom planu svjetske krize i izazovi poput ratova, siromaštva, kršenja ljudskih prava i klimatskih promjena uzdižu talase migracija i komplikuju politike o migracijama. Nakon izbijanja migrantskih kriza i sigurnosnih prijetnji mnoge zemlje su znatno pooštrile svoj pristup ovom pitanju. Te promjene su uzrokovale da balans između prava migranata i nacionalne sigurnosti zemalja bude pretvoren u komplikovano pitanje, podložno raspravama pri kreiranju globalne politike.
U konačnici, migriranje nije samo nacionalno pitanje nego svjetski izazov koji zahtjeva međunarodnu saradnju i kreiranje temeljne pravedne politike. Samo se putem svjetske saradnje i stabilnom politikom mogu rješiti izazovi migracija i pokazati poštovanje ljudskim pravima migranata.
zakoni zakoni zakoni zakoni zakoni zakoni zakoni zakoni zakoni zakoni
Ekskluzivno PISjournal
