Zaostala za Kinom, Evropa žuri da je sustigne
Pisjournal – Kako Kina ubrzano jača trgovinske veze s različitim zemljama širom svijeta, Europljani se sada bude i traže načine jer rizik vide u širenju kineskog ekonomskog utjecaja.
Prošle sedmice, ministri vanjskih poslova Evropske unije odobrili su planove za razvoj globalne investicione strategije suparničkoj kineskoj inicijativi Pojas i Put(Belt and Road Initiative), kako bi se suprotstavili rastućem utjecaju Pekinga u zemljama širom svijeta.
Prekasno buđenje
Peking, koji je pokrenuo Inicijativu za Pojas i Put 2013. godine, sada je investirao u oko 70 zemalja i međunarodnih organizacija. U države članice EU, poput grčke luke Pirej, kao i Italije, investirali su jer su svjesni važnosti Sredozemnog mora za promet i infrastrukturne projekte.
Ministri vanjskih poslova 27 evropskih zemalja odobrili su nove poticaje za unapređenje “Inicijative Global Connect” i složili se da od sljedeće godine povećaju svoje pritiske za ulaganje u inicijativu za produbljivanje europsko-globalnih obveznica. Josep Borrel, šef EU vanjskih poslova, rekao je na konferenciji za novinare nakon sastanka da ovo pitanje ima “širu svrhu koja komunikaciju stavlja u središte naše vanjske politike”. Rekao je da je EU pokrenula ovaj proces prije dvije godine nakon sporazuma s Japanom. “Čini se da nam je ovo pitanje mnogo važnije u ovom trenutku da šire gledamo na probleme odnosa s Bliskim Istokom i gledamo na Centralnu Aziju i Kinu, ali ne na isti način i sa istim ciljevima kao i Kina s Inicijativom za Pojas i put “, rekao je Borrel.
Alicia Garcia-Herrero, glavna azijsko-pacifička ekonomistica i viša istraživačica u istraživačkom trustu Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu, preporučuje da EU preduzme potrebne mjere predostrožnosti u svojoj prevelikoj ovisnosti o Kini u pogledu trgovine i infrastrukture, tako da ako dođe do toga da lanac opskrbe pretrpi šok, ne bi se našli u teškoj situaciji. “Bolja komunikacija znači diverzifikaciju lanaca vrijednosti i rezanje strateške ovisnosti EU i njezinih partnera”, rekla je Garcia-Herrero.
Evropska raskoš
Nedavno je EU najavila planove za finansijsku pomoć nekim zemljama. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel obećao je u nedjelju pozamašan paket pomoći Armeniji. “Uz vas smo i potvrđujemo spremnost EU da bude konstruktivan partner u rješavanju problematičnih pitanja i promicanju demokratskih vrijednosti.
EU je spremna pomoći Jermeniji u ključnim prioritetima – infrastrukturi, digitalnoj agendi, klimi, transportu, demokratskim reformama. EU želi ojačati veze sa zemljama regiona i obaviti rad na pripremama za samit Istočnog partnerstva “, rekao je Michel.
Slična finansijska obećanja data su i Gruziji i drugim regionalnim državama. Jasno je da je to evropska strategija za otimanje kineskih partnera, ali mogu li se Europljani pozabaviti Kinom u smislu trgovine i privlačenja stranih partnera ozbiljno je pitanje. Rastuće kineske investicije u inostranstvu Borba EU da preuzme Kinu u trgovini, investicijama i privlačenju partnera vrlo je zakašnjela i vjerovatno neplodna.
Trenutno, kineska izravna strana ulaganja u zemlje koje su sudjelovale u ambicioznoj inicijativi Pojas i Put nastavljaju rasti, povećavajući se za 13,8 posto u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu godinu, dostigavši 7,43 milijarde dolara.Prema službenim podacima, strana ulaganja Kine u sektor proizvodnje i prenosa informacija neprestano rastu.
Proizvodni sektor privukao je 7,2 milijarde dolara u prvih pet mjeseci ove godine, što je 11,8 posto više u odnosu na prošlu godinu.Prema kineskom ministarstvu trgovine, izravna ulaganja kineskih kompanija dosegla su ove godine 32,75 milijardi dolara, što je 3,8 posto više u odnosu na 2020. godinu i čini više od 75 posto ukupnih direktnih stranih ulaganja tokom tog perioda.
Prema izvještaju, inicijativa Pojas i Put, vrijedna 10.000 milijardi dolara, koja se naziva i Novi put svile, služit će ojačanoj saradnji između istočne Azije, Evrope i istočne Afrike. Ukupan trgovinski promet između Kine i zemalja članica Inicijative za Pojas i Put od 2013. do 2020. godine dostigao je 9,2 biliona američkih dolara, jer je u to vrijeme ukupna investicija kineskih kompanija u te zemlje dostigla 136 milijardi američkih dolara.
Kina uspješna u privlačenju stranih investicija Kada je koronavirus pogodio i ostavio oštar ekonomski utjecaj na Europu i SAD, protok investicija u zapadne zemlje usporio se i Kina je odbacila SAD kao glavno odredište stranih investicija jer je Peking brzo suzbio pandemiju i započeo ekonomski oporavak.
Iznos kineskih investicija u 2020. godini svjedoči o putovanju Pekinga da postane svjetska ekonomska sila, dok tu poziciju već dugo zauzimaju SAD. Promena položaja ubrzana je pod koronavirusom, dok je Kina smanjila svoj udio u globalnoj trgovini. Kineska investicijska korporacija izvještava da je promet kineskih državnih obveznica kojima trguju strani investitori dostigao 3,22 ¥ (više od pola bilijuna američkih dolara), što je 10 milijardi dolara više u odnosu na isto vrijeme prošlog mjeseca.
Analitičari kažu da su jači juan posljednjih mjeseci i rastuća potražnja za kineskom robom širom svijeta među glavnim razlozima porasta potražnje za kineskim vrijednosnim papirima. Kina je sada drugo najveće tržište vrijednosnih papira na svijetu nakon SAD-a.