David Hearst MBS
PISjournal – Dva su pitanja u vezi ubistva novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu prije tri godine ostala neodgovorena: Ko je u konačnici dao naredbu da ga ubiju i šta se desilo sa tijelom?
Svi izvori CIA-e, turskih i britanskih obavještajnih službi vjeruju da je krivac saudijski prijestolonasljednik Muhammed bin Selman (MBS). Ali do sada, to je samo njihova pretpostavka bazirana na mišljenju da se tako opsežna operacija u koju su uključeni njegovi tjelohranitelji ne bi mogla izvesti bez njegovog dopuštenja.
Samo nekoliko sedmica nakon Khashoggijevog ubistva, navodno je još veća grupa ubica stigla u Toronto kako bi ubila Saad al-Jabrija, bivšeg dužnosnika u Ministarstvu unutrašnjih poslova Saudijske Arabije. Grupa koja je poznata pod imenom Tigar, zaustavljena je na aerodromu u Torontu. Jabri je izjavio da je grupa TIgar formirana kada je on lično odbio zahtjev MBS-a da koristi specijalne snage Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi Kraljevstvu isporučili princa koji živi u Evropi.
U Khashoggijevom slučaju nije bilo priznanja, nije bilo svjedočenja i u konačnici nije bilo dokaza da je MBS izdao naredbe. I tako će vjerovatno ostati nakon što je u srijedu pušten na slobodu Khaled Aedh al-Otaibi, čovjek kojeg su francuske vlasti uhapsile uz obrazloženje da ga Interpol traži na osnovu međunarodne potjernice zbog njegove uloge u ubistvu Khashoggija.
Ovaj čovjek je mogao odgovoriti na oba pitanja. Bivši član kraljevske garde koji je putovao s MBS-om na neka od njegovih putovanja po inostranstvu Otaibi je navodno bio u konzulovoj privatnoj rezidenciji u vrijeme ubistva i bio je odgovoran za rješavanje Khashoggijevih posmrtnih ostataka – što znači da će moći odgovoriti na pitanja po čijem je nalogu djelovala grupa od 15 članova ubica i šta se dogodilo s Khashoggijevim tijelom.
Posao kao i obično
Saudijci su od početka tvrdili da su Francuzi uhapsili pogrešnog čovjeka i da je to bio slučaj zamjene identiteta: “Izvještaji medija koji sugeriraju da je osoba koja je umiješana u zločin protiv saudijskog državljanina Jamala Khashoggija uhapšena u Francuskoj su lažni”, rekao je saudijski dužnosnik. “Osuđeni za zločin trenutno služe kaznu zatvora u Saudijskoj Arabiji.”
Turski zvaničnici se ne slažu sa tvrdnjom da je u pitanju zamjena identiteta. Kažu da je Saudijac kojeg su uhvatile francuske vlasti imao pasoš koji je pripadao timu koji je ubio Khashoggija, s istim imenom i brojem pasoša. Turci su uporedili scan pasoša kojeg su dali Francuzi sa svojim scanom koji je urađen onda kada je odred Tigrova prolazio kroz VIP dio istanbulskog aerodroma na dan ubistva.
Glavni tužilac u Parizu rekao je u priopćenju da je dubinskim provjerama za utvrđivanje identiteta utvrđeno da se nalog ne odnosi na njega. Da je glavni tužitelj odlučio drugačije, izbio bi pravi diplomatski incident, jer tužna je istina da, tri godine kasnije, svi uključeni državni akteri žele pokopati Khashoggija, sa tijelom ili bez tijela.
Ni Turska, ni Francuska, niti SAD, ne žele da se diplomatski sukob nastao Khashoggijevim ubistvom nastavi. Svi oni žele poslovati sa prijestolonasljednikom.
Otaibi je priveden na temelju međunarodne potjernice koju je raspisao Interpol u ime turskog suda, koji još uvijek sudi 26-orici Saudijaca u odsutnosti. Prošlog mjeseca ovaj sud je pitao saudijske vlasti jesu li osumnjičeni kojima se sudi u Istanbulu dovedeni pred lice pravde u Rijadu.
Saudijska Arabija nikada nije potvrdila identitet osam muškaraca osuđenih u lažnom suđenju koje su Saudijci vodili. Ako bi odgovorili sa “da”, tada bi, teoretski, turski sud mogao odustati od slučaja uz obrazloženje da se istim ljudima ne može suditi dva puta za isti zločin. Ali Turska ni u jednom trenutku nije povukla međunarodne potjernice za 26 Saudijaca za koje tvrdi da su odgovorni za Khashoggijevo ubistvo.
Obnavljanje veza
Jedan izvor iz vlade rekao je da bi ekstradicija Otaibija mogla biti prilika da se zatvori Khashoggijev slučaj tako što bi se sva krivica svalila na njega. Nema sumnje da Turska zaista želi obnoviti veze, ne samo sa Saudijskom Arabijom već i sa MBS-om lično, a to se ne može desiti ako se ne zatvori slučaj Khashoggi.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dvaput je nazvao saudijskog kralja Salmana. Erdoğanov savjetnik Ibrahim Kalin javno je rekao da misli da bi Turska i Saudijska Arabija trebale krenuti dalje, a u posljednje vrijeme postoje napori da se dogovori sastanak turskog predsjednika i saudijskog prijestolonasljednika u Dohi.
Saudijska Arabija je izostavljena iz naširoko hvaljenog i vrlo javnog približavanja Erdoğana i prijestolonasljednika Abu Dhabija Muhammeda bin Zayeda (MBZ), što je rezultiralo programom investiranja Emirata u Tursku u iznosu od 10 milijardi dolara. Delegacija Emirata boravi u Ankari kako bi razgovarala o kupovini turskih dronova.
No, unatoč toplim signalima koji dolaze iz Ankare, saudijski bojkot turske robe se nastavlja, a nedavna odluka o zatvaranju turskih škola u kraljevstvu pogodila je Ankaru.
Dok za MBZ-a ništa nije lično, a njegov pragmatizam je takav da danas može prigrliti Erdoğana, onog istog Erdoğana kojeg je 2016. godine jako želio smijeniti, za MBS-a je sve lično. Saudijski princ okrivljuje samog Erdoğana za trogodišnju kampanju koja je budućeg kralja pretvorila u međunarodnog prognanika.
Unovčavanje
Francuska također želi imati koristi od povratka MBS-a. Predsjednik Emmanuel Macron postao je prvi zapadni čelnik koji je prekinuo diplomatsku izolaciju saudijskog princa javno se susrevši s njim prošle sedmice. Paravan za sastanak bili su Macronovi pokušaji da posreduje u razdoru između Saudijske Arabije i Libanona, kojeg je stvorila javna kritika libanonskog ministra informiranja Georgea Kordahija o ratu u Jemenu kojeg vodi Saudijska Arabija.
Sadržaj sastanka, s Macronovog stajališta, bio je skori dolazak poslovne delegacije od 100 francuskih tvrtki, uključujući TotalEnergies, EDF, Thales i Vivendi. Braneći se od optužbi da vraća MBS u sedlo, Macron je novinarima u Dubaiju rekao: “Možemo nakon afere Khashoggi odlučiti da nemamo politiku u regiji, što je izbor koji neki mogu braniti, ali mislim da Francuska ima važnu ulogu u regiji. To ne znači da smo saučesnici ili da zaboravljamo.”
O da, znači.
Agnes Callamar, UN-ova specijalna bivša izvjestiteljica za vansudska i arbitarna pogubljenja u svom izvještaju je otkrila više činjenica o ubistvu Khashoggija, te je rekla da je boli vidjeti da Francuska, “zemlja ljudskih prava”, postaje instrument politike rehabilitiranja saudijskog princa.
Konačno, američki predsjednik Joe Biden, koji tek treba nazvati MBS-a, također želi pokopati Khashoggija. Ostavljajući sve ono što je izrekao kao predsjednički kandidat daleko, daleko iza sebe – šta se desilo sa onim “Saudijska Arabija koja je izolirana država” i “nema iskupljujuću društvenu vrijednost?” – Biden je rano u svom predsjedništvu odlučio da neće kazniti prijestolonasljednika, unatoč tome što su američke obavještajne službe otkrile da je on izravno odobrio ubistvo.
Opet su zapadne nacije zakazale u samim standardima pravde i ljudskih prava koje koriste da opravdaju premlaćivanje, sankcioniranje i bombardovanje nacija širom svijeta. I opet se samo riječima štite novinari koji svojim životima plaćaju cijenu svoga glasa. I opet je ubicama i psihopatama dopušteno šetati po međunarodnoj pozornici, dok je biznis na listi prioriteta.
Šta je promijenila smrt Jamala Khashoggija? Ništa. Jedino što iznenađuje je to da je kampanja traženja pravde za njegove ubice trajala tri godine.
