PISjournal – Tokom svoje nedavne posjete San Francisku na forumu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje, kineski lider Xi Jinping, osim što je učestvovao na večeri koju su organizovali Američko-kinesko poslovno vijeće i Nacionalni komitet za američko-kineske odnose, on se također susreo i sa nekim istaknutim američkim poduzetnicima.
Ulozi su bili visoki. Ovaj sastanak nije bio samo puko ćaskanje već jasan napor Kine da zaustavi povlačenje stranih investicija sa svog terena. Među prisutnima su bili teškaši iz industrije kao što su Elon Musk iz Tesle i Tim Cook iz Apple-a, što ukazuje na to da je sastanak bio visokog profila.
Xijev plan je bio jasan, ali je bio izlagan taktično. U klimi eskalacije tenzija, obilježenih ekonomskim sankcijama i tehnološkim ratovima, Xi je odlučio da ne ulazi u sporna pitanja koja muče američko-kineske odnose. Njegov govor je izbjegao direktne reference na osjetljive teme kao što su tretman muslimana Ujgura, uporni carinski sporovi ili napori SAD-a da osakate kinesku industriju visoke tehnologije.
Umjesto toga, Xijev narativ je bio pomirenje i saradnja. Naglasio je važnost poštivanja i priznavanja ideoloških razlika između Kine i SAD-a. Xi je uporedio bilateralne odnose sa čvrstim drvetom,govoreći da uprkos razlikama, postoji dovoljno jak temelj da se podrži rast i zajednički prosperitet. Ova poruka je bila proračunata uvertira, čiji je cilj bio da potakne američke poslovne lidere da gledaju dalje od trenutnog političkog ćorsokaka ka potencijalnim ekonomskim dobitcima.
Američka preduzeća pokazala su veliko interesovanje za Xijevu poruku.To se najbolje vidjelo kada su korporativni rukovodioci pozdravili Xija sa ovacijama po njegovom dolasku na binu.
Xijeve primjedbe stigle su u trenutku kada se američke kompanije u Kini suočavaju s izazovima.Prostor za poslovnu saradnju kojim su se nekad lako kretali sada je postao veoma nestabilan.
Incidenti koji su se tamo desili poput vladinih racija na firme kao što su Mintz Group i Bain & Company poslali su jasan signal da se pravila poslovanja u Kini mijenjaju. Dodatnu složenost čine novi pravni okviri oko špijunaže i sigurnosti podataka u Kini. Ovi zakoni imaju potencijal da redefinišu šta čini standardnu poslovnu praksu, bacajući sjenku neizvjesnosti na svakodnevne operacije. Već u aprilu, američka privredna komora podigla je uzbunu zbog nepredvidivosti poslovanja prema revidiranom kineskom zakonu o kontrašpijunaži.
Zabrinutost oko poslovne klime dostigla je nove visine u avgustu uz primjedbu američke ministrice trgovine Gine Raimondo da Kina postaje “neprikladna” za američka preduzeća. Ova oštra procjena je podvukla rastući skepticizam među američkim firmama o njihovoj budućnosti na kineskom tržištu.
Kadir Temiz, stručnjak za Kinu sa Univerziteta Medeniyet u Istanbulu, tvrdi da su akcije Kine bile proračunati napor da nametne veće poreze na ekonomske poduhvate stranih sila, dok istovremeno gradi snažnu domaću ekonomiju u sektorima visoke tehnologije i energije.
Kina pokušava privući američke kompanije jer njena ekonomija, koja je ranije bila poznata po brzom rastu, sada pokazuje znakove poteškoća. Povjerenje poslovanja i potrošača opada, a Kina po prvi put nakon nekoliko godina doživljava negativan tok direktnih stranih ulaganja: strane firme su povukle više od 160 milijardi dolara iz Kine u šest uzastopnih kvartala. Ovaj bijeg kapitala događa se u pozadini značajne nezaposlenosti mladih i nestabilnosti u sektoru nekretnina, što dodatno pogoršava kineske ekonomske probleme.
Tokom protekle dvije do tri decenije, kineski često dvocifreni ekonomski rast značajno je potaknut povjerenjem američkih kompanija u tržište azijskog giganta. Danas, dok Kina nastoji da ojača svoj ekonomski rast i na međunarodnom i na domaćem planu, potreba za američkim kapitalom i investicijama postala je izraženija nego ikada.
Xijev boravaku San Francisku, stoga, nije bila samo sastanak već strateški pokušaj da se ponovo pokrenu nekada snažni priljevi investicija iz SAD-a, ključni za održavanje putanje kineskog ekonomskog rasta.
Bidenova administracija također shvaća potrebu održavanja ekonomskih odnosa s Kinom u određenoj mjeri. Kadir Ustun, izvršni direktor think tanka SETA DC sa sjedištem u Washingtonu, tvrdi da postoji visok stepen ekonomske međuzavisnosti između dvije zemlje. „Zato SAD oklijevaju da se u potpunosti odvoje od Kine jer shvataju da bi time sebi pucale u nogu”, kaže Ustun.
Interes američkih kompanija za Kinu je također opipljiv. To je vidljivo iz nedavnih posjeta istaknutih američkih poslovnih ličnosti Kini, uključujući Billa Gatesa, Elona Muska i Jamieja Dimona, izvršnog direktora JPMorgan Chasea. Ove posjete, uključujući Gatesov sastanak sa Xijem, označavaju kontinuirani angažman američkih kompanija s Kinom.
Prisustvo rukovodilaca velikih američkih kompanija kao što su Apple, Boeing, Pfizer i Nike na večeri sa Xijem u San Franciscu dodatno naglašava ovu tačku. Uprkos složenoj tapiseriji američko-kineskih odnosa, američke kompanije i dalje žele da se angažuju na kineskom tržištu.
Temiz objašnjava da je to zato što “Kina ostaje visoko profitabilno tržište”. Ustun također naglašava ovu tačku, navodeći da se za američke kompanije „ne radi samo o proizvodnji u Kini,oni također visoko cijene veličinu tržišta.”
Međutim, američki entuzijazam da posluju u Kini nije bez rezerve. Američke kompanije su sve opreznije, jer postoje dvije glavne brige: geopolitičke tenzije i domaća politika u Kini.
Na geopolitičkom frontu, sve jača ekonomska konkurencija između SAD-a i Kine izvor je bojazni za američke kompanije. Rizik od ekstenzivnog ulaganja u Kinu je uvećan potencijalom da ove tenzije eskaliraju, utičući na stabilnost tržišta i operativnu predvidljivost.
Na domaćem planu, raste zabrinutost zbog proširene državne kontrole Kine, posebno njenog gušenja stranih firmi i tržišnih propisa. Ova pitanja, koja Xi nije direktno obradio tokom večere, ostaju značajna tačka sporenja za američke kompanije. Sposobnost američkih firmi da efikasno posluju u Kini usko je povezana sa načinom na koji Peking upravlja svojom domaćom politikom i regulatornim okruženjem.
Međutim, suština Xijevog govora na večeri je naglasila fokus samo na geopolitička uvjeravanja, dok je kritična domaća zabrinutost američkih kompanija ostala neriješena. Reakcija tržišta na samit je govorila za sebe. I Hongkonški Hang Seng indeks i Šangajski kompozitni indeks su pali, odražavajući zabrinutost investitora i osjećaj neizvjesnosti.
U svom obraćanju, Xi je naglasio da Kina, bez obzira na fazu razvoja, nema namjeru da teži hegemoniji, ekspanziji ili da nameće svoju volju drugim nacijama. Dalje, Xi je naglasio da Kina ne nastoji da stvori sfere uticaja i da nije zainteresovana za ulazak u hladni ili vrući rat sa bilo kojom zemljom. On je uvjerio svoju publiku američkih poduzetnika da će historijski trend mirne koegzistencije između Kine i SAD ostati nepromijenjen, bez obzira na globalnu dinamiku.
Međutim, Xijevom govoru nije bilo nikakve suštinske rasprave o domaćim problemima sa kojima se američke kompanije suočavaju u Kini. Zabrinutost zbog regulatornih prepreka i pooštravanje kontrole nad tržišnim operacijama ostala je neriješena. Ovaj propust je bio značajan, jer su to ključni faktori koji utiču na spremnost američkih firmi da investiraju i posluju u Kini.
Odgovor tržišta na Xijev govor, kako se vidi u padu kineskih berzanskih indeksa, mogao bi se protumačiti kao odraz reakcije američke poslovne zajednice na nedostatak konkretnih rješenja za ove domaće i geopolitičke probleme.
