PISjournal – Pregled izvještaja objavljenih do 28. septembra pokazuje da je osnovna činjenica o tajnom putovanju Benjamina Netanyahua u Abu Dhabi i njegovom susretu s vladarom Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohammedom bin Zayedom pouzdanija od nekih detalja koji okružuju tu posjetu.
Netanyahuovo nenajavljeno, jednodnevno putovanje u Abu Dhabi u nedjelju i njegov susret s bin Zayedom Reutersu je potvrdio visoki izraelski zvaničnik. Prema izvještajima, Netanyahu je u Abu Dhabi doputovao privatnim avionom, dok njegov ured nije ponudio objašnjenje detalja sastanka.
Međutim, značaj ovog putovanja ne leži samo u njegovoj tajnovitosti, već i u trenutku u kojem se dogodilo, što sastanku daje posebnu političku težinu.
Treba dodati da je do putovanja došlo upravo u trenutku kada je Tel Aviv ponovo bio zaokupljen raspravama o tome šta je Netanyahu znao prije napada 7. oktobra 2023. godine.
Početkom septembra, Haaretz je objavio, pozivajući se na istrage dvojice svojih novinara, da je Mohammed bin Zayed, otprilike deset dana prije napada, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko 45 minuta upozorio Netanyahua da Yahya Sinwar, tadašnji kasniji ubijeni šef političkog biroa Hamasa, priprema veliku operaciju.
Ono što je zanimljivo jeste da je ovaj navod i dalje predmet spora. Netanyahuov ured ga je opisao kao „potpunu laž“, navodeći da takav telefonski razgovor nikada nije održan. Zvaničnici UAE-a su više puta izbjegli direktnu potvrdu da je razgovor obavljen. U zvaničnom saopćenju jedan emiratski zvaničnik kazao je da Abu Dhabi sigurnosna pitanja dijeli s drugim državama putem nadležnih institucija i da o detaljima takvih pitanja ne razgovara s liderima drugih zemalja.
Stoga ovdje treba napraviti razliku između izvještaja Haaretza i onoga što je do sada potvrđeno.
Zašto je Netanyahuovo putovanje sada postalo važno?
Treba dodati da se u novom izvještaju Haaretza o putovanju u Abu Dhabi navodi kako je Netanyahu tokom sastanka od bin Zayeda zatražio da demantuje izvještaj o upozorenju prije 7. oktobra. Prema tom izvještaju, premijer okupacionog cionističkog režima također je od emiratskog predsjednika tražio određenu vrstu političke ili moralne podrške. I ova tvrdnja zasniva se na neimenovanim izvorima, dok izraelski i emiratski zvaničnici nisu zvanično objavili detalje sastanka.
Ako je ovaj izvještaj tačan, značenje putovanja se mijenja. Netanyahu možda nije otišao u Abu Dhabi kako bi pokrenuo novu regionalnu inicijativu, već je dio razloga za putovanje mogao biti pokušaj upravljanja političkim posljedicama jednog starog slučaja koji se iznenada ponovo našao u centru pažnje.
Posmatrano na taj način, slučaj je od ključne važnosti za Netanyahua, jer rasprava više nije samo pitanje obavještajnog upozorenja. Veće pitanje jeste da li su informacije o prijetnji u danima koji su prethodili 7. oktobru stigle do najvišeg političkog nivoa i, ako jesu, zašto nisu dovele do odgovarajuće odluke.
Još važniji dokument: Gdje se u ovom slučaju zaista pojavljuje Saudijska Arabija?
Saudijska Arabija je u ovaj slučaj uključena na različite načine, a posebno kroz pregovore o normalizaciji odnosa koji su prethodili napadu 7. oktobra.
Izvještaj New York Timesa objavljen 25. septembra, koji je prenio i Times of Israel, a koji se zasniva na zapisniku sa sigurnosnog sastanka održanog 1. oktobra 2023. godine, navodi da je Netanyahu, nakon što je primio emiratsko upozorenje, tokom sastanka sa sigurnosnim zvaničnicima režima naglasio potrebu za očuvanjem mira u Gazi. Kao razlog se u izvještaju navodi da bi vojna akcija protiv Hamasa mogla ugroziti pregovore o normalizaciji odnosa sa Saudijskom Arabijom, koje su vodile Sjedinjene Američke Države.
Ako se ovaj izvještaj i dokumenti na koje se New York Times poziva pokažu vjerodostojnima, pitanje postaje mnogo složenije od jednog navodno ignorisanog upozorenja.
U tom slučaju pojavljuje se paradoks u političkim kalkulacijama uoči 7. oktobra: očuvanje mira kako bi se unaprijedio veliki diplomatski zaokret u regionu nasuprot potrebi za sigurnosnim odgovorom na znakove sve intenzivnijih aktivnosti Hamasa.
Ova razlika u formulaciji je važna, jer još uvijek nema dovoljno javno dostupne dokumentacije o detaljima sastanka, posebno kada je riječ o eventualnom prisustvu Saudijske Arabije.
Na kraju, treba naglasiti da se Netanyahuovo tajno putovanje u Abu Dhabi ne može posmatrati samo kao običan susret dvojice lidera. Vrijeme putovanja, slučaj navodnog upozorenja prije 7. oktobra i ponovno vraćanje pitanja normalizacije odnosa sa Saudijskom Arabijom u središte političkih sporova unutar izraelskog režima upravo su ono što ovom susretu daje posebnu težinu.
Istovremeno, ne treba zaključivati da su UAE, Saudijska Arabija i izraelski režim ušli u neku vrstu jedinstvene koalicije, niti da su saudijski predstavnici prisustvovali sastanku. Za takav zaključak trenutno nema dovoljno javno dostupnih dokaza.
Ono što je za sada čvršće dokumentovano jeste da je objavljen ozbiljan izvještaj o navodnom upozorenju bin Zayeda prije 7. oktobra, da je Netanyahu to negirao, da su UAE zauzeli oprezan stav prema detaljima tog slučaja i da se sada, samo nekoliko sedmica prije izbora na okupiranim teritorijama, Netanyahu lično sastao s istim emiratskim liderom.
Iz tog ugla, UAE nisu samo geografsko odredište ovog putovanja, već mjesto u kojem se ukrštaju tri pitanja: politička odgovornost za događaje od 7. oktobra, odnosi izraelskog režima s arapskim državama i budućnost Netanyahuovog položaja u unutrašnjoj politici Izraela.
A možda ključna pitanja i dalje ostaju bez odgovora: Ako je takozvano upozorenje zaista upućeno, ko ga je primio? Ko je donio odluku u vezi s njim? Zašto nije pokrenulo djelotvoran sigurnosni odgovor?
Odgovori na ova pitanja, više nego bilo kakav demanti ili tajni sastanak, mogli bi pružiti stvarnu sliku onoga što se događalo uoči 7. oktobra.
Ekskluzivno PISjournal
