Svaki akt Izraela učinjen  na pripajanju dijelova okupirane Zapadne obale mogao bi definitivno  ubiti sve preostale  nade u  rješenje s dvije države

U septembru je izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao da će, ukoliko bude ponovno izabran na predstojećim izborima, anektirati okupiranu Zapadnu obalu u dolini rijeke Jordan, energično tvrdeći da je to dio teritorije Izraela.

Tada je Netanyahu pokazao mapu  30 ilegalnih izraelskih naselja sjeverno od Mrtvog mora koja će, prema njegovom planu, biti integrirana u Izrael.

Netanyahu nije uspio formirati  vladu u septembru, a Izrael je u martu po treći put u posljednjih godinu dana izašao na izbore.

U aprilu je odblokiran politički zastoj i formirana je vlada nacionalnog jedinstva zajedno s Netanyahuom i bivšim vojnim zapovjednikom Bennyjem Gantzom. Njih će se dvojica na mjestu premijera rotirati svakih 18 mjeseci, s tim da prvi 18-mjesečni period pripada Natanyahuu.

Netanyahu je postigao sporazum sa svojim bivšim rivalom Gantzom o formiranju koalicione vlade što će ubrzati realizaciju plana o ankesiji koja bi trebala početi već u julu.

Ali zašto je dolina rijeke Jordan toliko bitna? Što bi konkretno značila aneksija i na koga bi to moglo utjecati? I kako su taj izraelski potez prihvatili i palestinsko i međunarodno vođstvo?

Šta je dolina Jordana?

Dolina Jordana i Mrtvo more dio su Zapadne obale koju je Izrael okupirao od rata na Bliskom Istoku 1967. godine. Okupacija palestinskih teritorija osuđena je, osobito rezolucijama UN-a 242 i 338, kao kršenje međunarodnog prava.

Jordan, koji je vladao nad Zapadnom obalom do 1967., još uvijek djeluje kao čuvar muslimanskih i hrišćanskih svetih mesta u okupiranom Starom gradu Istočnog Jerusalima.

Povijesno se dolina Jordana odnosila na područje između Mrtvog mora i padina brda Hebrona i Jeruzalema na zapadu. Takođe je obuhvaćala područja između gradova Bisan – koji sada Izrael naziva Beit Shean – i Safada, uz zapadnu ivicu Tiberijskog jezera; i prostirala se južno između Ein Gedi, oaze na Mrtvom moru, do pustinje Negev. Te južne i najzapadnije tačke sada se nalaze u Izraelu.

Dolina Jordana trenutno predstavlja oko jednu trećinu Zapadne obale (skoro 2400 kvadratnih kilometara) – najveći dio njenog zemljišta,  kako je definirano Sporazumom iz Osla iz 1993. godine, spada u C- zonu koja je i dalje  pod potpunom izraelskom vojnom kontrolom.

Netanyahu, Israel, annex Jordan Valley

Američki predsjednik Donald Trump otkrio je u siječnju prošle godine svoj cjelovit plan Izrael-Palestina – kolokvijalno poznat kao “sporazum stoljeća” – kojim se  predlaže da Izrael potražuje  trećinu Zapadne obale u zamjenu za priznanje teritorijalno diskontinuirane palestinske države koja ne bi imala kontrolu  nad svojim granicama niti zračnim prostorom.

Ko živi u dolini Jordana?

Najavljeni izraelski plan aneksije ograničen je na područja sjeverno od Mrtvog mora, gdje u 30 izraelskih poljoprivrednih naselja živi oko 11.000 doseljenika.

Trenutno  više od 600.000 izraelskih doseljenika živi u razgranatim naseljima i manjim mjestima u tzv. C-zoni, često u neposrednoj blizini tri miliona Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali i Istočnom Jeruzalemu. Prema međunarodnom pravu,  premještanje civilnog stanovništva na okupiranu teritoriju smatra se ilegalnim.

Povijesno gledano, gerilski borci Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) djelovali su u dolini Jordana kako bi izveli oružane napade na izraelska naselja, prije svih  na Beit Shean –  prije nego što je PLO bila prisiljena preseliti svoje sjedište iz Jordana u Libanon početkom 1970-ih nakon žestokih sukoba s jordanskim snagama.

Danas oko 56 000 Palestinaca živi u dolini Jordana, uključujući i grad Jericho, gdje na njihovu svakodnevicu snažno  utječe izraelska okupacijska politika. Koordinator vladinih aktivnosti na teritorijama (COGAT), postrojba izraelske vojske, odgovorna je za nadzor građevinskih dozvola, vode, poljoprivrede, cestogradnje i drugih civilnih pitanja u C-zoni.

Izraelska vojska i COGAT redovito postavljaju prepreke pristupima Palestinaca svojim zemljama i vodi za svakodnevnu upotrebu te za poljoprivredu, a oni organiziraju vojne vježbe na tom području, pretvarajući seoske zemljišne posjede u zatvorene vojne zone.

Zašto je dolina Jordana tako važna?

Jordanska dolina Zapadne obale bogata je mineralima i poljoprivrednim tlom te je iziuzteno važno geostrateško područje, jer leži uz jordansku granicu.

Izrael je dugo pripremao tlo za aneksiju pograničnog teritorija, gradeći mrežu autocesta poput Allon ceste da bi razdvojio dolinu Jordana od ostatka Zapadne obale.

Jordan dijeli 335 km granice s Izraelom i Zapadnom obalom, a izraelska vojska i obavještajne strukture strogo nadziru Aman.

Područja predviđena za aneksiju iznose oko jedne trećine Zapadne obale i obuhvaćaju dionicu od 97 km duž granice s Jordanom, uključujući dva prijelaza – most Sheikh Hussein i most al-Karameh, također poznat kao prijelaz Allenby.

Naftali Bennett, bivši izraelski ministar obrane, rekao je u siječnju da se Izrael “suočava s ključnim danima uspostavljanja svojih trajnih granica i primjene suvereniteta na židovskim naseljima” na Zapadnoj obali.

Ako se aneksija u potpunosti provede, na ta će se područja primjenjivati izraelski zakoni, umjesto naloga i propisa koje je izdao COGAT.

Od Drugog svjetskog rata u svijetu su zabilježena samo tri slučaja aneksije: invazija Iraka na Kuvajt 1990. godine; Ruska aneksija Krima 2014. godine; i izraelsko zauzimanje arapskih teritorija, uključujući sirijsku Golansku visoravan i libanonsko područje Šebaa, od 1967. godine.

 

Ko podržava aneksiju, a ko ne?

Premda je izraelska kolonizacija Zapadne obale i Istočnog Jeruzalema trajala za svih  izraelskih vlada od 1967., ona se posljednjih godina ubrzala pod vodstvom Netanyahua i njegovog saveznika u Washingtonu, Donalda Trumpa.

Iznenađujuće je da je SAD na međunarodnoj sceni ostala usamljena u podršci aneksiji.

U travnju je američki državni tajnik Mike Pompeo pozvao izraelske čelnike da razmotre “sve faktore” prije nego što nastave s aneksijom kako bi je uskaldili s planom Washingtona za cijelu regiju.

Pompeo je rekao da je aneksija “izraelska odluka, a mi ćemo blisko surađivati ​​s njima kako bismo podijelili s njima svoje poglede na to u intimnom ozračju”.

Aneksija doline Jordana mogla bi definitivno pokopati sve nade za dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba – koje je već dugo u fokusu međunarodne diplomacije – jer bi postalo potpuno nemoguće uspostavljanje održive, teritorijalno kontinuirane palestinske države.

Kao rezultat toga, određeni broj svjetskih lidera izrazio je protivljenje tom potezu.

Predsjednik Palestinske uprave Mahmoud Abbas najavio je u utorak prekid svih sporazuma s Izraelom i Sjedinjenim Državama. Govoreći nakon hitnog sastanka palestinskog vodstva u Ramallahu, 85-godišnji lider rekao je da će izraelska aneksija bilo kojeg dijela Zapadne obale urušiti šanse za rješenje s dvije države.

Abbas je rekao da je palestinska vlada “od danas oslobođena svih sporazuma i ugovora s američkom i izraelskom vladom i svih obveza utemeljenih na tim  sporazumima, uključujući i one sigurnosne”.

U međuvremenu, jordanski kralj Abdullah II upozorio je da izraelski planovi za aneksiju dijelova Zapadne obale mogu dovesti do “masovnog sukoba”, dodajući da je Hašemitsko kraljevstvo “razmatralo sve mogućnosti” – uključujući zamrzavanje ili otkazivanje mirovnog sporazuma iz 1994. s Izraelom.

“Ne želim prijetiti i stvarati atmosferu prijepora, ali razmatramo sve mogućnosti”, rekao je kralj Abdullah njemačkom časopisu Der Spiegel ranije ovog mjeseca kada je upitan o mogućnosti otkazivanja ugovora Wadi Arab.

Europska unija rekla je da neće priznati izraelsku aneksiju ili bilo kakve promjene granice poznate kao Zelena linija.

“EU i njezine države članice podsjećaju da neće priznati nikakve promjene na granicama iz 1967. godine, osim ako se Izraelci i Palestinci ne dogovore”, rekao je u izjavi najviši diplomata EU Josep Borrell.

“Rješenje s dvije države, s Jeruzalemom kao budućim glavnim gradom obje države, jedini je način da se osigura održivi mir i stabilnost u regiji”, dodao je Borrell, ponovivši dugogodišnji stav EU-a.

Nickolay Mladenov, specijalni izaslanik UN-a za Bliski Istok, rekao je da Izrael “mora prestati s  prijetnjama aneksijom”.

Iako se rješenje s dvije države već dugo smatra jedinom prihvatljivom alternativom većine stranih sila, mnogi palestinski aktivisti ističu da su okolnosti do kojih je došlo kroz dugi niz godina onemogućile realizaciju takvoga rješenja. Umjesto toga, sve je više onih koji se  zalažu za rješenje jedne države kojq bi obuhvatilq sva područja koja su nekada bila povijesna Palestina i koja jamče jednaka prava za sve građane.

 Izvor

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime