Pisjournal– Zašto se obnavljaju tenzije između Azerbajdžana i Armenije? Živeći u relativnom miru u posljednja tri mjeseca, kavkaska regija je nedavno doživjela obnavljanje tenzija između Azerbejdžana i Armenije.
U nedjelju su izvijestili o novim sukobima u regiji Kalbajar, gdje je poginuo azerbejdžanski vojnik, a tri Armenca su ranjena.”Iako je rat završio, mi smo spremni i moramo biti spremni za rat u svakom trenutku”, rekao je azerbejdžanski ministar odbrane general Zakir Hasanov, okrivljujući Armeniju za eskalaciju tenzija.
.Sukobi nakon primirja
Tokom 44-dnevnog vojnog sukoba koji je započeo 26. oktobra prošle godine, Azerbejdžan je oslobodio svoje teritorije od višedecenijske okupacije Jermenije u osporavanom regionu Nagorno-Karabah.Konačno, sukobi su završeni 11. novembra prošle godine potpisivanjem trojnog saopštenja predsjednika Azerbejdžana i Rusije i premijera Armenije.
Nedavno su jermenski mediji, pozivajući se na zvanične izvore, izvijestili da su snage Azerbejdžana napredovale do 3,5 kilometara na jermensku teritoriju u jednom od pograničnih područja. U međuvremenu, izvori vijesti u Azerbejdžanu tvrde da su tokom Prvog Nagorno-Karabah rata 1990-ih, jermenske snage ilegalno preuzele kontrolu nad nekim pograničnim područjima Azerbejdžana pored Nagorno-Karabaha.
Azerbejdžanske snage se povlače
Armenija je rekla da Baku nije u potpunosti ispunio svoju obavezu da povuče svoje snage sa svoje teritorije prema sporazumu o prekidu vatre, a Erevan je zatražio od Moskve vojnu pomoć. Privremeni premijer Armenije Nikol Pašinjan izjavio je u četvrtak da je jedinica azerbejdžanskih snaga prešla granicu uprkos sporazumu o prekidu vatre i da je “zadirala” na teritoriju zemlje u blizini Crnog mora.
Azerbejdžan je u odgovoru negirao optužbe i nazvao ih “provokativnim”. Baku kaže da su se njegove snage premjestile samo na svoje položaje u regiji Kalbajr-Lachin u republici Nagorno-Karabakh .Ruska novinska agencija Interfax, pozivajući se na Pašinjana, izvijestila je da je nakon pregovora zvaničnika dvije zemlje o graničnoj napetosti “dogovoreno da azerbejdžanske snage napuste armensko tlo”.
“Sporazum je donekle realiziran. Postoje regioni koje su Azerbejdžanci zaista napustili. Ali imajući u vidu da sporazum nije u potpunosti usvojen [od Azerbejdžana], danas sam se obratio ruskom predsjedniku za vojnu pomoć”, rekao je premijer Pašinjan .
Rusija je saveznik Armenije, a prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre posredovala je Moskva.Azerbejdžansko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da se zapovjednik granične straže zemlje u petak sastao sa svojim armenskim kolegom kako bi razgovarali o novom graničnom okršaju.Armenija tvrdi da je oko 250 vojnika Azerbejdžana napredovalo oko 3 kilometra u njeno tlo.Pašinjan je u četvrtak kasno u noć kontaktirao ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kremlj je u saopćenju naveo da je Putin rekao premijeru da se sporazum o prekidu vatre mora u potpunosti poštivati, a da Pašinjan zauzvrat podržava svako “mirno, političko i diplomatsko rješenje”.
Press sekretar Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu u petak rekao je da je jermenska strana “ozbiljno zabrinuta” zbog situacije. “Predsjednik Putin je također zabrinut”, nastavio je Peskov.
Glasnogovornica američkog State Departmenta Jalina Porter također je komentirala tenzije, rekavši da Washington očekuje da Azerbejdžan brzo povuče svoje snage i zaustavi daljnje provokacije. Smatrajući da je vojni pokret u spornim regijama neodgovoran, nepotreban i provokativan; rekla je novinarima da pitanja vezana za granicu treba riješiti dijalogom.
Neke druge zemlje su također pokazale osjetljivost na ovaj tekući granični spor. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je 1. juna azerbejdžanske snage da napuste armensku granicu.Iran, zajednički susjed Azerbejdžana i Armenije, zatražio je od dvije zemlje da mirno riješe njihov spor.
Zašto tenzije ponovo eskaliraju?
Osim vojne baze u Armeniji, Rusija je prošle godine poslala i grupu mirovnjaka na Kavkaz kako bi pomogla u provedbi primirja. Ima dobre odnose i recipročan odbrambeni pakt sa Jermenijom, ali ima i prijateljske odnose sa Azerbejdžanom.Sporazumu potpisan prošle godine između Azerbejdžana i Armenije o okončanju sukoba posredovala je Rusija.
Međutim, nejasnoće u dijelovima trojnog sporazuma o prekidu vatre u spornoj regiji glavni su razlozi za pojačavanje tenzija u regionu.Povod za tenzije je regija koju Armenija zove Syunic, a Azerbejdžan Zangezur. Prema prošlogodišnjem sporazumu, ruta bi trebala prelaziti ovu regiju za povezivanje Bakua s regijom Nakhchivan i Turskom. Azerbejdžan se zalaže za provedbu ovog dijela sporazuma, inače će, kako je zaprijetio predsjednik Ilham Aliyev, upotrijebiti silu za stvaranje ovog transportnog koridora.
Trojni sastanci radne grupe rezultirali su “vrlo ozbiljnim koracima” na ovom koridoru, rekao je Alijev. Nakon završetka rata prošle godine, Azerbejdžan se pripremao za izgradnju koridora. U isto vrijeme, ton Bakua postupno je postajao sve oštriji. Alijev je 20. aprila najavio da će Baku postići svoj cilj, bez obzira na to želi li to Armenija ili ne, i rekao da je “Zangezur uzurpirana zemlja”.
Ali Pašinjan ima drugačiji račun. On kaže da prema sporazumu Azerbejdžan može dobiti pristup koridoru do kojeg Armenija može pristupiti preko Azerbejdžana i Nakhchivana. Glasnogovornica armenskog ministarstva vanjskih poslova Anna Naghdalyan tvrdila je da u sporazumu od 9. novembra 2020. nije bilo govora o bilo kakvom koridoru.
Izgledi za željeznički koridor i trasu izgledaju mutni, pa je za njegovu izgradnju potrebno dugo vremena. Jermenija insistira na drugim uslovima sporazuma, posebno na oslobađanju zarobljenika, ali Azerbejdžan želi koridor. Zapravo, uslovi njihovih odnosa ne dozvoljavaju rješavanje pitanja ovog nivoa.Iz druge perspektive, politička situacija u Armeniji tek treba biti jasna i razriješena, a ako Pašinjan pristane na azerbejdžanske zahtjeve, izvršava političko samoubistvo.
Općenito, čini se da nejasnoće ponovo izazivaju tenzije o tome kako bi trebalo sprovesti sporazume o koridoru i oslobađanju jermenskih zarobljenika. Unutrašnja politička nesigurnost Armenije dodatno komplikuje ovu situaciju.
Ekskluzivno Pisjournal
