PISjournal – Kako se drugi mandat Antónija Guterresa približava kraju, utrka za njegovog nasljednika na mjestu generalnog sekretara UN-a ulazi u kritičnu fazu, u takmičenje koje bi moglo preoblikovati način na koji će svjetska organizacija rješavati glavna međunarodna pitanja u godinama koje dolaze, od rata u Gazi i palestinskog pitanja do okupacije i ponašanja Izraela.
Guterres se povlači krajem 2026. godine, a njegov nasljednik preuzima dužnost 1. januara 2027. Nekoliko vodećih kandidata već se pojavilo, a Vijeće sigurnosti održalo je prvo neformalno glasanje. Na tom glasanju, Rebeca Grynspan, bivša potpredsjednica Kostarike koja sada predvodi Konferenciju UN-a za trgovinu i razvoj, zauzela je prvo mjesto sa 10 glasova „podržavam“. Nakon nje su uslijedili Carolyn Rodrigues-Birkett iz Gvajane i Rafael Grossi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Za izraelske zvaničnike, ishod ovog procesa izbora očigledno nosi posebno veliki ulog.
Zašto su izbori za šefa UN-a važni za izraelski režim?
Iako generalni sekretar UN-a nema nezavisnu ovlast za donošenje odluka koju imaju države članice, ta funkcija ostaje jedno od najvažnijih političkih i diplomatskih mjesta u međunarodnom sistemu. On može staviti krize na dnevni red Vijeća sigurnosti, posredovati između zaraćenih strana, upozoravati na humanitarne katastrofe i koristiti političku i medijsku težinu organizacije kako bi izvršio pritisak na suprotstavljene strane.
Generalni sekretar također igra centralnu ulogu u upravljanju birokratijom UN-a i imenovanju visokih zvaničnika širom sistema. To znači da bi izbor osobe sa izrazito drugačijim pristupom zaista mogao promijeniti političku i diplomatsku orijentaciju organizacije.
Istovremeno, proces izbora osigurava da velike sile, posebno pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, imaju odlučujući uticaj. Prema postojećim pravilima, konačni kandidat mora dobiti preporuku Vijeća sigurnosti, što zahtijeva najmanje devet glasova za i bez veta bilo koje stalne članice. Nakon toga Generalna skupština potvrđuje imenovanje.
Zato utrka za generalnog sekretara zapravo nije samo pitanje samih kandidata. Ona je također pozornica za pregovore iza kulisa i vršenje pritiska među prijestolnicama i političkim grupacijama širom svijeta.
Izraelski bijes prema Guterresu
Za Izrael, jedan od razloga zbog kojih su ovi izbori toliko važni jeste njegova napeta historija s Guterresom.
Odnosi između dvije strane naglo su se pogoršali nakon što je rat u Gazi počeo u oktobru 2023. Guterres je razbjesnio izraelske zvaničnike kada je rekao da se napadi 7. oktobra „nisu dogodili u vakuumu“. Tenzije su od tada samo eskalirale, zbog humanitarne krize u Gazi, sudbine UNRWA-e, vojne kampanje u Pojasu i uloge mirovnih snaga UN-a u regiji.
Najniža tačka došla je kada je Izrael Guterresa proglasio personom non grata i zabranio mu ulazak na teritorije pod njegovom kontrolom. UN je odbacio taj potez, a Vijeće sigurnosti stalo je iza svog šefa.
Izrael je također vodio intenzivnu kampanju protiv UNRWA-e, nastojeći zabraniti agenciji da djeluje unutar njegove teritorije, što je izazvalo međunarodne kritike i produbilo strahove za budućnost pomoći Palestincima.
Imajući u vidu takvu pozadinu, teško je iznenađenje što je Tel Aviv zainteresovan za nasljednika koji bi zauzeo drugačiji ton, nekoga ko bi, iz izraelske perspektive, bio manje sklon kritikovanju njegovih postupaka.
Nakon prvog neformalnog glasanja Vijeća sigurnosti, izraelski ambasador pri UN-u jasno je iznio tu računicu, rekavši da se sljedeći generalni sekretar mora suprotstaviti onome što je nazvao „institucionaliziranim antisemitizmom“ unutar dijelova sistema UN-a i zahtijevati od organizacije da primjenjuje jednake standarde prema svim članicama. Ti komentari ne ostavljaju mnogo sumnje: Tel Aviv očekuje da sljedeći šef UN-a promijeni odnos organizacije prema izraelskom režimu.
Grynspan, osjetljivo ime
Među aktuelnim kandidatima, Rebeca Grynspan privukla je posebnu pažnju. Ona je zauzela prvo mjesto na prvom neformalnom glasanju Vijeća sigurnosti, a ako bude izabrana, ući će u historiju kao prva žena i prva Jevrejka na čelu UN-a.
Grynspan potiče iz jevrejske porodice čiji su roditelji pobjegli iz Evrope u Centralnu Ameriku nakon Holokausta. Ali ta porodična pozadina ne znači automatski usklađenost s izraelskom politikom.
Upravo suprotno: agencija koju vodi, Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj, objavila je više izvještaja koji dokumentuju ekonomske posljedice izraelske okupacije palestinskih teritorija. Zato sama njena porodična historija nije nikakav osnov da se ona označi kao „izraelska kandidatkinja“.
Uloga Washingtona ovdje ima veliku težinu. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, SAD može staviti veto na bilo kojeg kandidata, a ova utrka je već pokazala da Washington ima vlastite prioritete. SAD je, naprimjer, izrazio protivljenje kandidaturi Michelle Bachelet, bivše predsjednice Čilea i bivše šefice UN-a za ljudska prava.
Rafael Grossi je još jedan veliki kandidat. Njegove godine na čelu Međunarodne agencije za atomsku energiju dale su mu duboko iskustvo u navigiranju između velikih sila, ali se suočava s protivljenjem Rusije. Dakle, dok izraelski lobi može pokušati oblikovati političku klimu oko kandidata i uticati na to kako zapadne prijestolnice gledaju na njih, konačna odluka na kraju zavisi od složene računice među pet stalnih članica: UN-a, Rusije, Kine, Francuske i Britanije.
Na mnogo načina, utrka za nasljednika Guterresa dio je šire borbe oko buduće uloge UN-a u globalnim sukobima.
Ako posao dobije neko s bliskim vezama s Washingtonom i njegovim zapadnim saveznicima, a manje sklon političkom suprotstavljanju Izraelu, Tel Aviv bi se mogao naći u povoljnijem diplomatskom okruženju kada je riječ o palestinskom pitanju.
Ali ako mjesto dobije neko nezavisniji i odlučniji u pitanjima međunarodnog prava i humanitarnih pitanja, kritički stav UN-a prema Gazi i izraelskoj politici vjerovatnije će se nastaviti.
Zato takmičenje za nasljednika Guterresa nije samo pitanje popunjavanja jednog međunarodnog položaja. Ono je front u široj borbi oko mjesta UN-a u palestinskom pitanju i oko toga koliko poluge uticaja organizacija još uvijek može koristiti prema Tel Avivu.
Ekskluzivno PISjournal
