PISjournal – Već mjesecima meksički poslovni ljudi okupljaju se u prostorijama Američke privredne komore kako bi se informirali o novoj prijetnji iz Sjedinjenih Država koja nije carina: odluci bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da meksičke i druge kriminalne kartele označi kao terorističke organizacije.
Ova mjera dio je šire Trumpove kampanje pritiska na Meksiko da eliminiše prijetnju koju karteli predstavljaju za SAD, a uključuje i moguće američke vojne udare.
Ova odluka znači da bi kompanija iz Meksika koja, čak i nenamjerno, posluje s nekim povezanim s kartelima mogla biti optužena za pružanje materijalne podrške terorizmu, što nosi ozbiljne posljedice prema američkom zakonu. Budući da su karteli danas postali ogromne kriminalne mreže koje posluju kao multinacionalne korporacije – proširivši se i van trgovine drogom – vjerovatnoća da neka firma dođe u dodir s njima, direktno ili indirektno, veoma je visoka. Zbog toga su meksički biznismeni zabrinuti i pohađaju seminare o tome kako izbjeći poslovne rizike i američke sankcije.
Trump je uspio da uplaši meksičku poslovnu elitu i uzdrma političku scenu u zemlji, ali pitanje je hoće li zaista ostvariti cilj uništavanja kartela. Gotovo je sigurno da neće. Njegov pristup ne predstavlja strateški plan, već skup nesistematskih i često kontradiktornih poteza.
Dok Trump koristi “tvrde” metode kao što su prijetnje vojnom silom, u isto vrijeme smanjuje finansiranje američkih programa za liječenje ovisnika – što samo povećava potražnju za drogom. A gdje postoji potražnja, karteli će naći način da ponude proizvod. Time Trump zapravo posredno jača kartelske mreže.
Dodatni problemi nastaju usljed uvođenja carina na meksičke proizvode, koje štete legalnoj ekonomiji i povećavaju nezaposlenost, čime se stvara prostor za crnu ekonomiju u kojoj karteli imaju snažnu prisutnost. Slično, masovne deportacije iz SAD-a vraćaju ljude u siromaštvo i kriminalna okruženja, gdje postaju laki plijen za novačenje od strane kartela. Već postoji presedan: banda MS-13 je nastala upravo nakon što su deportovani članovi počeli osnivati ogranke u inostranstvu.
Trump je više puta optuživao meksičke političare za korupciju, ali istovremeno njegova administracija je oslabila američke alate za borbu protiv korupcije širom svijeta – uključujući demontažu Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i slabljenje zakona koji ciljaju strane kompanije u koruptivnim poslovima.
U međuvremenu, Trumpova retorika o mogućim vojnim udarima dodatno je narušila odnose sa meksičkom vladom, na čelu s predsjednicom Claudijom Sheinbaum. Iako je Sheinbaum već preduzela ozbiljne mjere protiv kartela – uključujući hapšenja, izručenja i raspoređivanje trupa na granicu – jednostrane američke akcije mogle bi oslabiti političku stabilnost i saradnju između dvije zemlje. Zbog toga su i meksički biznismeni počeli pritiskati američkog ambasadora tražeći objašnjenja, ali ih nisu dobili.
Eksperti s obje strane granice ocjenjuju Trumpovu strategiju kao politički motivisanu, usmjerenu na američke glasače, a ne na stvarno rješavanje problema. Njegove odluke možda izgledaju odlučne, ali nedostaje im strateška dubina. Karteli nisu ideološke terorističke grupe – njihov motiv je profit, a u tom cilju su već odavno ušli i u legalne poslove, kao što su građevina, distribucija hrane, goriva i druge industrije. Mnoge meksičke firme danas ulažu ozbiljan novac u pravne timove, sigurnosne stručnjake i provjeru dobavljača – sve kako bi dokazale da nemaju veze s kartelima.
Trumpovi potezi, poput sankcioniranja meksičkih banaka i javnih ličnosti, uključujući čak i muzičare optužene za pranje novca, jasno pokazuju da se pokušava udariti na finansijsku moć kartela. Ipak, i tu šalje mješovite poruke – recimo, ublažio je pravila o kriptovalutama, koje kartele sve češće koriste kao alat za pranje novca.
Iako su neki karteli pod pritiskom, a američko-meksičke operacije dovele do hapšenja i slabljenja pojedinih grupa, karteli se brzo prilagođavaju. Mijenjaju metode krijumčarenja, šire se na nova tržišta, prelaze na nove, manje poznate droge, i diversifikuju kriminalne aktivnosti. Osim toga, dio članova kartela vidi izručenje SAD-u kao prihvatljivu “cijenu” poslovanja – nadajući se čak i ulasku u program zaštite svjedoka u zamjenu za saradnju.
Iako se Trumpovim odlukama kartelima otežava poslovanje, one neće dugoročno riješiti problem. Bez sveobuhvatnog plana koji uključuje liječenje ovisnosti, jačanje zakona, međunarodnu saradnju, borbu protiv korupcije i ekonomski razvoj, rat protiv kartela će ostati politička predstava, a ne stvarno rješenje.
Ekskluzivno PISjournal
