Lucas Leiroz branu
Autor je novinar, istraživač u Centru za geostrateške studije i geopolitički konsultant.
PISjournal – Ujutro 6. juna, vlasti Nove Kahovke prijavile su pukotinu u lokalnoj hidroelektrani, što je na kraju dovelo do poplava na obalama rijeke Dnjepar (Hersonska oblast).
Nesreća bi mogla biti izazvana ukrajinskim napadom višestrukim raketnim sistemima, koje je vjerovatno isporučio Zapad. Međutim, mejnstrim mediji i ukrajinska vlada insistiraju na neosnovanom optuživanju da je Rusija kriva za napad.
Ukrajinsko raketiranje dogodilo se oko dva sata ujutru. Polovina raspona brane je uništena, što je dovelo do značajnog porasta nivoa vode u kratkom vremenskom roku. Najmanje četrnaest naselja u blizini regiona, u kojima živi više od 22.000 ljudi, izloženo je velikom riziku od poplava. Vlasti su već počele sa evakuacijom lokalnog stanovništva, ispraznivši oko 300 objekata, ali u poplavljenim područjima i dalje je na desetine ugroženih.
Jedan od najvećih strahova u vezi sa uništavanjem brane je sigurnost nuklearne elektrane u Zaporožju(ZNPP). Postrojenje se također nalazi na obalama rijeke Dnjepar i koristi lokalnu vodu za hlađenje svojih reaktora – što je suštinska procedura za nuklearnu sigurnost. Sa promjenom protoka vode uzrokovanom napadom na branu, ZNPP bi mogla ostati bez vode za izvođenje postupka hlađenja.
U tom smislu, Rafael Grossi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju UN-a (IAEA), izjavio je da je već došlo do “značajnog smanjenja nivoa vode u rezervoarima koji se koriste za dovod vode za hlađenje”. Međutim, on jasno daje do znanja da postoje alternativni izvori vode za elektranu, tako da za sada “ne postoji neposredan rizik od nuklearne opasnosti u elektrani”. Grossi je također rekao da IAEA pomno prati situaciju.
Još jedan alarm odnosi se na snabdijevanje vodom u Krimskoj oblasti. Napad na branu ne uzrokuje poplave na Krimu, ali može dovesti do smanjenja nivoa vode u Sjevernom Krimskom kanalu, koji je važan izvor vode za region. Međutim, za sada rezervoari ostaju napunjeni do oko 80% od ukupnog kapaciteta, tako da ima dovoljno vode za snabdijevanje Krima, dok ruske vlasti pokušavaju pronaći alternativu kako bi izbjegli nestašice vode u budućnosti.
Zapravo, okolnosti napada dovoljan su dokaz da se jasno vidi koja je strana odgovorna. Ukrajina je zadržala stalnu terorističku taktiku, fokusirajući svoje udare na civilna i demilitarizovana područja, sa jedinim ciljem destabilizacije regiona izvan zone borbenih dejstava. Napadi na kritičnu infrastrukturu su legitimni u borbenoj situaciji, ali sve dok ciljevi imaju vojni značaj,a nije slučaj u Kahovki, što ukrajinski potez čini zločinačkim.
Nadalje, nije novo da Ukrajina ima interes da izazove nuklearnu nesreću u ZNPP i da bojkotom vodosnabdijevanja izazove humanitarnu krizu na Krimu. Moskva osuđuje ukrajinske napade na ZNPP od prošle godine. Što se tiče opskrbe vodom,ukrajinske snage je blokiraju od 2014. godine, a u potpunosti je obnovljena tek nakon početka specijalne vojne operacije. Dakle, vrlo je poznato da Ukrajina želi da rezultati napada na branu dođu do ekstremnih posljedica, što otkriva ko je kriv.
Međutim, ukrajinska vlada je negirala umiješanost i optužila Ruse – očito bez ikakvih dokaza. Na svom nalogu na društvenim mrežama, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za “ekocid”, navodeći ekološke posledice katastrofe:
“Ovo je samo jedan ruski ratni zločin. Sada je Rusija kriva za brutalni ekocid. Bilo kakvi komentari su suvišni. Svijet mora reagovati. Rusija je u ratu protiv života, protiv prirode, protiv civilizacije. Rusija mora napustiti ukrajinsku zemlju i mora odgovarati za svoj teror“, rekao je on, ne pokazujući nikakve dokaze o navodnoj umiješanosti Rusije.
Međutim, u suprotnosti s nedavnim riječima ukrajinskog predsjednika, jedan od njegovih važnih zvaničnika, general-major Andriy Kovalčuk, u prošlogodišnjem intervjuu za Washington Post, već je otkrio da Kijev ne samo da planira napad na Kahovku, već je čak i testirao ovu vrstu operacija, upotrebom zapadnog oružja.
U članku se navodi:“Kovalčuk je razmišljao o poplavi rijeke. Ukrajinci su, kako je rekao, čak izveli probni udar lanserom HIMARS na jednu od poplavnih vrata na brani Nova Kahovka, napravivši tri rupe u metalu da vide da li se voda Dnjepra može podići dovoljno da zaustavi ruske prelaze, ali ne i poplave u blizini sela. Test je bio uspješan, rekao je Kovalčuk, ali je taj korak ostao kao posljednje sredstvo. Odustao je”.
Takođe se mora imati na umu da je, s obzirom na rusku zabrinutost za izbjegavanje katastrofa u regionu, jedna od prvih odluka Sergeja Surovikina kao komandanta specijalne vojne operacije bila da naredi povlačenje iz Hersona. U to vrijeme, Zapad je događaj prijavio kao “ruski poraz” i “ukrajinsku kontraofanzivu”, dok je zapravo cilj bio izbjeći ruske žrtve i spriječiti ukrajinske udare da stignu do brane, uzrokujući probleme za ZNPP i Krim. Nedavni napad pokazuje koliko je Surovikinov stav bio ispravan.
Osim toga, potrebno je napomenuti da je u oktobru 2022. godine Ruska misija pri UN-u već upozorila Vijeće sigurnosti da Kijev planira napad na fabriku u Kahovki. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres primio je pismo ruskih diplomata u kojem se iznose informacije do kojih je Moskva došla o planovima Ukrajine. Međutim, organizacija nije poduzela nikakve radnje da djeluje preventivno ili da odvrati Kijev. Kao rezultat toga, napad se zaista dogodio.
Uz to, čini se da nema sumnje u odgovornu stranu. Kijev još jednom otkriva svoju terorističku prirodu. I, shodno tome, svi zapadni pristalice ispadaju sponzori terorizma, jer šalju oružje kojim se ti zločini čine.
