PISjournal – Uoči treće godine rata u Gazi, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je konačno pod pritiskom prihvatio plan koji je predstavio američki predsjednik Donald za okončanje rata.
Plan, otkriven prošle sedmice, a u petak uvjetno odobren od strane pokreta otpora Hamas, ne samo da poziva na okončanje genocidnog rata, već i traži razmjenu zatvorenika.
Ovo je drugi plan koji je Trump predložio za okončanje rata u Gazi i ima značajnu razliku u odnosu na prvi. U prvom planu, Trump je istakao prisilno raseljavanje Palestinaca i potpuno preuzimanje Gaze od strane SAD-a, ali u drugom, američki predsjednik je upadljivo odustao od svojih ranijih zahtjeva. Sada prihvata ostanak stanovnika Gaze u pojasu nakon rata, povratak Palestinaca u Gazu i učešće Palestinaca u obnovi uglavnom opustošene obalne enklave.
U međuvremenu, Trumpov prijedlog zahtijeva da se Hamas razoruža i prihvati upravu Gazom od strane panela koji bi on imenovao. U svom odgovoru, Hamas je odbio da pristane na ove uslove, umjesto toga pozivajući na dalje pregovore. Ipak, Trump – željan da uljepša svoje naslijeđe Nobelovom nagradom za mir – zalaže se za brzi kraj rata i pristaje da pregovara sa Hamasom i o prekidu vatre i o spornim uslovima svog plana.
Netanyahu zbunjen Hamasovim odgovorom
Hamasovo uvjetno zeleno svjetlo za prekid vatre bacilo je loptu u izraelski teren. Dok je Netanyahu prošle sedmice tvrdio medijima da će Trumpov plan gurnuti Hamas na marginu, sada je dobro proračunat odgovor pokreta otpora usmjerio pažnju na sljedeći Netanyahuov potez, uglavnom zato što je s ovim oblikom Hamasovog odgovora sada pritisak na izraelskog premijera i svi očekuju sljedeći potez Tel Aviva.
Netanyahu je proteklu sedmicu proveo snažno djelujući kako bi Hamas odbacio Trumpov plan, s ciljem da postavi temelje za daljnje izraelske napade na Pojas. Međutim, Hamasov uslovni odgovor sada je preokrenuo njegovu strategiju eskalacije pritiska na enklavu.
U suštini, Hamasov odgovor je stvorio značajne nove prepreke za Netanyahua, otežavajući njegove napore da produži rat i nastavi s okupacijom opkoljene teritorije.
Dvostruki pritisak na Netanyahua
S druge strane, Hamasov odgovor na Trumpov plan stavio je Netanyahua pod dvostruki pritisak. Mnogi u Izraelu zahtijevaju od premijera da prihvati primirje. Sinoć se 200.000 Izraelaca okupilo u centru Tel Aviva pozivajući na kraj rata i povratak zatvorenika. Međutim, Netanyahu ima ozbiljne prepreke unutar svog kabineta da prihvati sporazum.
Ministri krajnje desnice u kabinetu, Itamar Ben-Gvir i Bezalel Smotrich, zaprijetili su da će uništiti koaliciju svojim izlaskom ako on prihvati primirje i povuče se iz Gaze. Njihov odlazak bi vjerovatno doveo do kolapsa vlade i mogao bi okončati Netanyahuovu političku karijeru.
Netanyahu, koji se već suočava s više suđenja za korupciju, imao bi izuzetno velike poteškoće u formiranju nove vlade. Nedavne ankete, uključujući i onu Haareza, pokazuju da je njegov rejting pao ispod 50 posto na okupiranim teritorijama. Ako njegova vlada padne zbog pobune njenih tvrdolinijaša, politički povratak Netanyahua smatra se vrlo malo vjerovatnim.
Izbjegavanje pritisaka
Rastući javni pritisak na Netanyahua da prihvati sporazum, dok ga tvrdolinijaši u kabinetu pritiskaju da učini drugačije, natjerao je premijera da uvjetno slijedi plan primirja. Državna novinska mreža Kan izvijestila je u subotu da Netanyahu namjerava održati dugoročno vojno prisustvo u Gazi na tri strateške lokacije unutar i oko Gaze čak i nakon što se zaključi sporazum o zarobljenicima i dvofazno povlačenje.
Pozivajući se na anonimne izvore, Kan je izvijestio da su izraelski zvaničnici informirali SAD o svom poslijeratnom planu koji će uključivati održavanje pozicija u tampon zoni unutar granica Gaze, iako dubina i veličina tek trebaju biti određeni.
Izraelske snage imaju za cilj održati kontrolu nad dvije strateške lokacije čak i nakon potencijalnog primirja u Gazi: Filadelfijskim koridorom duž granice s Egiptom i brdom Tel Al-Muntar istočno od naselja Shuja’iyya.
Brdo Tel Al-Muntar, visoko 70 metara, pruža izraelskim trupama povoljan položaj i mogućnost pucanja na velika područja sjeverne Gaze, uključujući grad Gazu i izbjeglički kamp Džabalija. Izraelski zvaničnici opisuju ove položaje kao „ključne“ za očuvanje njihove operativne nadmoći i sposobnosti nadzora.
Također, zadržavanje Filadelfijskog koridora na egipatskoj granici omogućilo bi Izraelu da reguliše sav protok i zalihe koje teku iz Egipta u Gazu. Međutim, takav potez bi direktno prekršio Sporazum iz Camp Davida, kojim je granična zona Rafah označena kao demilitarizirano područje.
Međutim, čini se da je Netanyahu odlučan zadržati ključne tačke u Gazi čak i uz sporazum s Hamasom kako bi umirio jastrebove članove u svom kabinetu i istovremeno ublažio pritisak domaće javnosti. Ali, s obzirom na čvrst stav palestinskog otpora da svako primirje mora uključivati potpuno povlačenje izraelske vojske iz Gaze, Netanyahuov pritisak da zadrži strateške pozicije unutar Gaze čini se kao pokušaj da se uništi sporazum o primirju, a palestinske frakcije vjerovatno neće odobriti ove izraelske uslove.
Ekskluzivno PISjournal
