PISjournal – Nakon krvave sedmice na granicama Pakistana i Afganistana, dvije zemlje su konačno postigle mirovni sporazum stotinama kilometara dalje u Perzijskom zaljevu.
Ranije u nedjelju, katarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su se Islamabad i Kabul dogovorili o trenutnom prekidu vatre u Dohi.
Prema saopštenju, dvije zemlje su se tokom pregovora uz posredovanje Katara složile da zaustave rat i rade na „održivom miru i stabilnosti“.
Afganistanska talibanska vlada optužila je Pakistan za daljnje zračne napade na njenu teritoriju, što je izazvalo najozbiljnije sukobe između dva susjeda od povratka talibana na vlast u Kabulu 2021. godine.
Islamabad tvrdi da je njegova vojska ubila više od 200 talibanskih boraca, dok su talibani prijavili 58 pakistanskih vojnih žrtava. Broj poginulih s obje strane naglašava krhkost procesa pomirenja koji je započeo ranije ove godine uz kinesko posredovanje.Iako su se dvije strane prošle srijede dogovorile o 48-satnom prekidu vatre, sporadično prekogranično nasilje se nastavilo bez prekida.
Razgovori su započeli u subotu u Dohi, a obje zemlje su poslale delegacije koje su predvodili njihovi zvaničnici odbrane i sigurnosti. Afganistan su predstavljali ministar odbrane Mohammad Yaqoob Mujahid i šef obavještajne službe Abdul Haq Wasiq, dok su pakistansku delegaciju predvodili ministar odbrane Khawaja Asif i ministar informisanja Attaullah Tarar.
Uoči sastanka u Dohi, pakistansko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da će se pregovori fokusirati na „hitne mjere za zaustavljanje prekograničnog terorizma protiv Pakistana koji potiče s afganistanskog tla i za vraćanje mira i stabilnosti duž pakistansko-afganistanske granice“.
Granično nasilje prvi put je izbilo 10. oktobra duž sporne granice duge 2.600 kilometara, kada je Afganistan optužio Pakistan za izvođenje zračnih napada na njegovu teritoriju i pokrenuo odmazdne napade.
U govoru povodom dodjele diploma na vojnoj akademiji u subotu, načelnik pakistanske vojske, general Asim Munir, rekao je: „Afganistanski režim mora obuzdati posredničke snage koje se skrivaju u Afganistanu i koriste njegovo tlo za izvođenje brutalnih napada unutar Pakistana“.
Pakistan, koji se suočava s naglim porastom napada militanata, posebno u svojoj sjeverozapadnoj provinciji Khyber Pakhtunkhwa, dugo je optuživao Kabul da pruža utočište Tahreek-i-Taliban Pakistanu (TTP). Kabul negira te optužbe i zauzvrat optužuje pakistansku vojsku za širenje dezinformacija o Afganistanu, dok istovremeno pruža utočište militantima povezanim s ISIS-om koji potkopavaju njegovu stabilnost i suverenitet.
Prema saopštenju koje je objavio portparol talibana Zabihullah Mujahed, Kabul se, kao dio sporazuma o primirju, obavezao da neće podržavati grupe koje djeluju protiv Pakistana. Također, dvije strane su se složile da izbjegavaju međusobne napade na snage sigurnosti, civile i vitalnu infrastrukturu.
Muhammad Ishaq Dar, zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Pakistana, pozdravio je sporazum, rekavši da je to „korak u pravom smjeru“.
“Duboko cijenimo konstruktivnu ulogu bratskih zemalja Katara i Turske“, rekao je u objavi na X-u.
Dodao je: „Radujemo se uspostavljanju specifičnog i provjerljivog mehanizma praćenja na sljedećem sastanku koji će organizovati Turska kako bismo se suočili s terorističkim prijetnjama Pakistanu koje dolaze s afganistanskog tla… Važno je da se napori mobiliziraju kako bi se spriječile daljnje žrtve“.
Faktor koji dovodi do sukoba
Nedavni sukobi označavaju najsmrtonosniju eskalaciju između Pakistana i Afganistana od povlačenja SAD-a 2021. godine, signalizirajući potencijalnu novu fazu nestabilnosti za dva susjeda.
Uprkos tome što je bio jedan od glavnih pokrovitelja talibana nakon njihovog svrgavanja 2001. godine, Pakistan je doživio pogoršanje svojih odnosa s Kabulom. Početni optimizam ustupio je mjesto napetoj i često neprijateljskoj dinamici, prvenstveno potaknutoj optužbama Islamabada da talibani pružaju utočište terorističkim grupama koje djeluju protiv Pakistana.
Među raznim militantnim grupama za koje se navodi da imaju bazu u Afganistanu, pakistanski zvaničnici smatraju TTP najznačajnijom prijetnjom. TTP se pojavio 2007. godine tokom američke okupacije Afganistana i vodi višegodišnju pobunu protiv pakistanske države.
Grupa, inspirisana tvrdokornom vehabijskom ideologijom, nastoji nametnuti strogo tumačenje islamskog zakona. Njeni zahtjevi uključuju oslobađanje zatvorenih članova i poništavanje pakistanske integracije bivših plemenskih područja u provinciju Khyber Pakhtunkhwa.
Iako TTP djeluje nezavisno od afganistanskih talibana, dvije grupe su ideološki usklađene.
Podaci pokazuju da su napadi TTP-a porasli od povratka talibana na vlast u Kabulu. Nedavni izvještaj američkog Projekta za podatke o lokacijama i događajima oružanih sukoba (ACLED) navodi: „Naši podaci pokazuju da je TTP bio uključen u najmanje 600 napada ili sukoba sa sigurnosnim snagama samo u protekloj godini. Aktivnost grupe u 2025. godini već je premašila cijelu 2024. godinu“.
U međuvremenu, Centar za istraživanje i sigurnosne studije (CRSS) sa sjedištem u Islamabadu izvijestio je da su pakistanske sigurnosne snage pretrpjele preko 2.400 smrtnih slučajeva u prva tri kvartala ove godine, što stavlja 2025. godinu na put da bude najsmrtonosnija godina u posljednjoj deceniji.
Dok talibani dosljedno negiraju pakistanske optužbe za podršku TTP-u, Islamabad je nedavno eskalirao svoj odgovor ciljajući visoke lidere TTP-a na afganistanskom tlu.Spor je toliko duboko zasjenio bilateralne odnose da je Islamabad poduzeo rijedak korak i javno doveo u pitanje legitimnost talibanske vlade, što je jasan znak da se njihov dugogodišnji savez raspada.
Pakistan je zahtijevao „konkretne i provjerljive akcije protiv ovih terorističkih elemenata od strane talibanskog režima“ i naglasio potrebu za inkluzivnijom vladom. U saopštenju ministarstva vanjskih poslova dodaje se: „Također se nadamo da će doći dan kada će narodom Afganistana upravljati istinski reprezentativna vlada“.
Pakistan nije jedini koji vrši pritisak. Druge regionalne sile, uključujući Kinu, Iran i Rusiju, više su puta pozvale talibane da se obračunaju s TTP-om i drugim militantnim grupama koje djeluju s afganistanskog tla. Ovaj zahtjev je ponovljen tokom nedavnih razgovora „Moskovskog formata“ početkom oktobra, kojima je prisustvovao vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova talibana, Amir Khan Muttaqi.
Sumorni izgledi za mir
Iako su Kabul i Islamabad zvučali zadovoljno sporazumom u Dohi, čini se da održavanje mira zavisi od mjera talibana za ublažavanje sigurnosnih zabrinutosti Pakistana.
Sada neki analitičari sugeriraju da Pakistan, eksplicitnom izjavom da bi budući napadi na njegovom tlu mogli dovesti do odmazde unutar Afganistana, pokušava uspostaviti „novu jednačinu“ s talibanima. Stručnjaci napominju da ovaj pristup podsjeća na strategiju koju je vlada indijskog premijera Narendre Modija usvojila protiv Pakistana u aprilu.
Ovaj razvoj događaja dolazi nakon što je Indija u aprilu okrivila Islamabad za smrt 26 civila u Kašmiru, koji je pod kontrolom Indije, te u maju pokrenula uzvratne zračne napade koji su eskalirali u kratki rat između dvije nacije.
Stoga, iako se čini da talibani nemaju potpunu kontrolu nad postupcima i odlukama TTP-a, prijetnja odmazde pakistanske vojske protiv afganistanske teritorije i dalje postoji ukoliko se napadi TTP-a nastave.
Još jedna kritična zabrinutost Pakistana odnosi se na znakove spremnosti talibana da prošire odnose s Indijom, što je izazvalo ljutnju među pakistanskim zvaničnicima. Nedavni pakistanski napadi na Kabul poklopili su se s posjetom Amira Khana Muttaqija, vršioca dužnosti ministra vanjskih poslova talibana, New Delhiju, gdje je indijska delegacija toplo dočekala predstavnike talibana. Za pakistanske lidere, kontakt Kabula s New Delhijom signalizira povećan indijski uticaj u Afganistanu i potencijal za buduću sigurnosnu saradnju između Indije i talibana protiv Pakistana.
Analitičari sugeriraju da ova promjena scene između Pakistana i Afganistana ukazuje na to da, iako bi sukobi mogli smiriti do vikenda, tenzije bi mogle eskalirati u narednim sedmicama te da održivi sporazum i dalje izgleda nedostižan.
Ekskluzivno PISjournal
