PISjournal – Usred veoma napete međunarodne atmosfere zbog tekuće ukrajinske krize, u Moskvi je u utorak održan samit strateškog dijaloga Rusije i Vijeća za saradnju Perzijskog zaljeva. zemlje
Ovo je bio šesti samit po redu uz prisustvo ministara vanjskih poslova. Obje strane su u svojim izjavama naglasile odlučnost za jačanje odnosa i saradnje na svim nivoima. Ruski diplomata, Sergej Lavrov je dodao da su obje strane kreirale petogodišnji program zajedničke saradnje.
Historija sastanaka zemalja Perzijskog zaljeva i Rusije
Prvi sastanak između Vijeća za saradnju Perzijskog zaljeva i Rusije održan je 2011. godine u Abu Dhabiju, na kojem su obje strane utvrdile mapu mehanizama strateškog dijaloga i udarile su temelje održivoj saradnji između država Perzijskog zaljeva i Rusije u političkom, vojnom, ekonomskom aspektu kao i u investiranju, trgovini, energetici, obrazovanju, naučnom istraživanju i zdravstvu.
Nakon 2011. godine održan je drugi sastanak u Saudijskoj Arabiji u novembru 2012. godine, treći u februaru 2014. godine u Kuvajtu i četvrti u Rusiji u maju 2016. godine. Onda je zbog krize u Vijeću nastala pauza od nekoliko godina koja je prekinuta 2022. godine kada je održan peti sastanak. Ove godine, šesti sastanak održan je u Moskvi, a prema riječima Sergeja Lavrova, sedmi sastanak je planiran u Dohi, u Kataru.
Ekonomska saradnja
Iako su strateški razgovori između ove dvije strane u toku već 13 godina, rat u Ukrajini i povećanje cijena energenata poput nafte i gasa dale su rusko-arapskim odnosima mnogo jači vjetar u leđa.
Da navedemo jedan primjer. Na zajedničkoj press konferenciji, Lavrov je istakao da je iznos trgovine između Rusije i arapskih zemalja dostigao 11 milijardi dolara. Podsjećanja radi, iznos trgovine u 2021. godini bio je oko 7 milijardi. Velika razlika u 2021. i 2023. godini pokazuje nagli skok kada je trgovina u pitanju.
Trgovina i ekonomski prosperitet su jedan od temelja zdravog i dobrostojećeg društva, a svakako je jak temelj za nastavak i razvijanje međunarodnih odnosa i po drugim pitanjima, npr. zdravstvo, obrazovanje, turizam i vojna saradnja.
Kakav kurs može dobiti saradnja arapskih zemalja i Rusije?
Tokom 1990-ih, uprkos zvaničnim diplomatskim odnosima između Rusije i država Perzijskog zaljeva, atmosfera odnosa je bila daleko od pozitivne zbog unutrašnjih dešavanja u Rusiji i međunarodnih događaja kao što su Zaljevski rat i kriza na Balkanu.
Nakon šoka koji je uslijedio raspadom Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih, Rusija, predvođena Vladimirom Putinom koji je preuzeo vlast 2000. godine, započela je unutrašnju i vanjskopolitičku reformu i obnovu svoje međunarodne pozicije. Porast cijena nafte u prvoj deceniji novog vijeka bio je ključni faktor koji je pomogao Moskvi da poboljša svoje ekonomske uslove i riješi mnoge domaće izazove. To je, također, podiglo samopouzdanje čelnika Kremlja da vrate prošlu ulogu zemlje u međunarodnim zbivanjima. U međuvremenu, na dnevni red stavljena je obnova uticaja iz prošlosti u arapskom svijetu.
Posjeta saudijskog kralja Abdulaha bin Abdulaziza Moskvi 2003. godine i Putinova posjeta Rijadu 2007. godine, a zatim Kataru i UAE bili su važni događaji u historiji odnosa nove Rusije sa državama Perzijskog zaljeva.
U godinama nakon toga, usprkos sukobu stavova o različitim slučajevima kao što su iranski nuklearni program i sirijska kriza, njihove diplomatske posjete i interakcije su nastavljene. Nakon trodnevne posjete kralja Salmana bin Abdulaziza Moskvi 2017., koju su mediji opisali kao “iznenađujuću bliskost dva protivnika”, Putin je 2019. posjetio i Saudijsku Arabiju i UAE.
U trenutku kada su rusko-zapadne tenzije porasle na najviši nivo od Hladnog rata, sklonost država Perzijskog zaljeva prema Rusiji, dok su one nekoliko decenija saveznici SAD, ukazuje na njihovo distanciranje od Vašingtona. Pad međunarodne hegemonije SAD-a i pad uticaja ove zemlje na razvoj regiona Bliskog istoka, koji je sve više osporen od strane novih sila poput Kine, Rusije i Irana, i pomjeranje centra međunarodne trgovine sa Zapada na Istok ima najveći utjecaj na promjenu arapskog pogleda na novi multipolarni svjetski poredak.
Proteklih mjeseci, uprkos pritisku Vašingtona da poveća proizvodnju nafte kako bi smanjio cijenu energenata, koja je porasla na više od 100 dolara po barelu zbog posljedica rata u Ukrajini, Saudijska Arabija i UAE zajedno s Rusijom pod OPEC Plusom odlučili smanjiti proizvodnju nafte i tako održati trenutne cijene uprkos zahtjevima Vašingtona.
Također, iako su na početku krize zemlje Perzijskog zaljeva potpisale izjavu u kojoj se naglašava nezavisnost i suverenitet Ukrajine, peti strateški dijalog održan je u Rijadu u junu 2022. godine samo oko 4 mjeseca nakon početka ruske specijalne vojne operacije, gdje je ruski ministar izrazio zadovoljstvo stavovima zemalja Perzijskog zaljeva o ratu.
Iranski sporazum o detantu sa Saudijskom Arabijom u martu i ubrzo kasnije vraćanje ruskog saveznika Sirije u Arapsku ligu bili su drugi koraci koji su pomogli da se arapski blok približi Rusiji i udalji od Zapada i SAD.
A sada kada SAD nastoje da bace Rusiju na koljena ekonomskim pritiscima i gledaju prema međunarodnim saveznicima u nadi da će postići željeni cilj, Moskva zvuči optimistično u pogledu šireg naftnog i trgovinskog partnerstva sa arapskim svijetom. Lavrov je govorio o „inicijativama za nezavisne mehanizme plaćanja i čvorišta poravnanja u zdravom procesu“. Arapske diplomate, s druge strane, kritizirale su korištenje tvrdih valuta kao instrumenata pritiska u direktnom napadu na politiku sankcija Vašingtona.
Ekskluzivno PISjournal
