PISjournal – U subotu navečer u Dublinskom dvorcu, vidno uzbuđena i oduševljena, Catherine Connolly stala je pozdraviti pristalice, nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati irskih predsjedničkih izbora.
„Bit ću predsjednik koji sluša, koji razmišlja i koji govori kada je to potrebno“, rekla je Connolly okupljenima koji su klicali. „Zajedno možemo oblikovati novu republiku koja cijeni svakoga“.
Šezdesetosmogodišnja ljevičarska nezavisna političarka osigurala je 63 posto glasova, pobijedivši svoju rivalku iz desnog centra, bivšu ministricu kabineta Heather Humphreys.
Connollyina pobjeda se široko doživljava kao jasan signal da su irski birači spremni za predsjedništvo koje će se suprotstaviti tradicionalnim pristupima vanjskoj politici, osporiti kontroverzne vojne saveze zemlje i vratiti socijalnu pravdu u nacionalni diskurs.
Putovanje od Galwaya do Áras an Uachtaráin
Connollyna priča započela je u predgrađu Galwaya, lučkog grada na zapadnoj obali Irske, kao jedno od 14 djece u socijalnom stambenom objektu. Njena majka je umrla kada je imala samo devet godina, a njen otac je radio u lokalnom brodogradilištu kako bi prehranio porodicu.
Kao studentica, Connolly je volontirala u katoličkoj organizaciji kako bi pomogla starijim osobama, preuzimajući pritom i dodatne uloge u zajednici. Kasnije je stekla diplome iz kliničke psihologije i prava, a prije nego što je ušla u politiku, radila je kao advokatica.
Njena politička karijera je započela 1999. godine kada je izabrana za članicu Laburističke stranke u Gradskom vijeću Galwaya. Postala je gradonačelnica Galwaya pet godina kasnije, 2004. godine, a napustila je Laburističku stranku 2007. godine kako bi nastavila karijeru kao nezavisna kandidatkinja.
Devet godina je služila kao opoziciona socijalistička zastupnica u irskom parlamentu, gradeći reputaciju snažnim govorom o nejednakosti i pitanjima vanjske politike, posebno onima koja uključuju zapadne vojne intervencije.
Connollyin uspon na predsjedničku poziciju predstavlja generacijski i ideološki pomak. Ona je deseta predsjednica Irske i treća žena na toj poziciji.
Njena kampanja dobila je podršku lijevo orijentiranih stranaka, uključujući Sinn Féin, Laburističku stranku i Socijaldemokrate, a posebno se dopala mlađim biračima koji su cijenili njenu socijalnu pravdu i propalestinske stavove.
Propalestinski i antiizraelski stav
Tokom svoje izborne kampanje, Connolly je otvoreno osuđivala Izrael. Više puta je osudila genocid režima u Gazi i nazvala ga „terorističkom državom“.
„Ako mi u ovom Dáilu ne možemo priznati da je Izrael teroristička država, onda smo u ozbiljnoj nevolji“, rekla je u videu podijeljenom na Facebook stranici njene kampanje u junu , misleći na donji dom irskog zakonodavnog tijela u kojem je služila.
Na predizbornom događaju u septembru, povezala je irsku historiju kolonizacije sa svojim oprezom prema stranim silama koje govore „suverenom narodu“ kako da se upravlja, misleći na Palestinu.
„Dolazim iz Irske, zemlje s historijom kolonizacije, i bila bih vrlo oprezna kada bih govorila suverenom narodu kako da vodi svoju zemlju. Palestinci moraju na demokratski način odlučiti koga žele da vodi njihovu zemlju.“
U septembru je izjavila da je palestinski pokret otpora Hamas, koji je bio u prvim redovima palestinske borbe za oslobođenje od cionističkog kolonijalno-doseljeničkog režima, „dio tkiva palestinskog naroda“.
U raznim intervjuima i predizbornim nastupima, Connolly je rekla da je Hamas izabran 2006. godine prije nego što je izraelski režim nametnuo blokadu Gaze.
„Oni su dio civilnog društva Palestine“, a mediji i drugi se oslanjaju na podatke o žrtvama Hamasa jer je to stranka zadužena za javne institucije tamo, uključujući palestinsko ministarstvo zdravstva, istakla je.
Otvoreno je osudila Izrael zbog genocida u Gazi i zbog njegovih vojnih napada u široj zapadnoazijskoj regiji, uključujući njegovu ničim izazvanu agresiju protiv Islamske Republike Iran sredinom juna, u kojoj je poginulo više od 1.000 ljudi, uključujući vojne komandante i nuklearne naučnike.
Ove primjedbe i njena kritika politike naseljavanja, kolonijalizma i genocida izraelskog režima postale su zaštitni znak njene kampanje.
Njen snažan propalestinski stav i posvećenost socijalnoj pravdi, između ostalog, snažno su odjeknuli kod mladih birača koji su davali prioritet glasnom, nezavisnom stavu o globalnim pitanjima ljudskih prava.
Dovođenje u pitanje Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a
Connollyni stavovi se protežu izvan regije Zapadne Azije. Ona je dosljedno kritizirala američko učešće u ratovima gdje američko finansiranje podržava vojne operacije širom svijeta.
„Genocid je omogućen i finansiran američkim novcem“, rekla je ona u posljednjoj televizijskoj predsjedničkoj debati prošle sedmice.
Na pitanje kako bi se ponašala prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji ima golf resort u Irskoj i planira ga posjetiti kada se sljedeće godine tamo bude održavao Irish Open, Connolly je rekla:
„Ako je samo susret i upoznavanje, onda ću se sresti i pozdraviti. Ako je razgovor o genocidu, onda je to sasvim druga stvar.“
U intervjuu u augustu, Connolly je oštro kritikovala američku hegemonističku politiku, opisujući Trumpa kao „nestalnog, nepredvidljivog nasilnika“ i upozoravajući da se ljudska cijena genocidnog rata u Gazi koji podržava Amerika zanemaruje.
„Imam li problem s povjerenjem u Ameriku? Mislim da svi u zemlji imaju problem s povjerenjem u Ameriku. Imamo predsjednika Trumpa koji je nestalan, nepredvidljiv, ponaša se kao nasilnik i uvodi tarife kada mu to odgovara“, rekla je.
Istakla je humanitarnu krizu u Gazi: „Stalno pričamo o posljedicama tarifa, ali nikada ne pričamo o posljedicama genocida… U Gazi je stvorena glad kao što je bila u Irskoj 1845. godine, glad koju je izazvao čovjek“.
Također je kritikovala zapadni vojno-industrijski kompleks. U parlamentarnim i javnim izjavama često je izražavala skepticizam prema NATO-u i sve većoj militarizaciji Evropske unije nakon NATO-ovog posredničkog rata u Ukrajini.
Povukla je paralele između trenutnih trendova naoružavanja EU i historijskog gomilanja vojske, uključujući poređenja s ponovnim naoružavanjem iz nacističke ere 1930-ih, te je dovela u pitanje širenje NATO-a prema istoku.
Tvrdila je da su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska duboko umiješane u globalnu trgovinu oružjem.
„Iza njihove motivacije stoji jednostavno industrija oružja, još rata“ i „ostvaravanje ogromne dobiti“. Također je rekla: „To treba iznova i iznova ponavljati“.
U parlamentu je dosljedno isticala ljudske posljedice vojnih intervencija i zapadnih politika, ne samo u Gazi, već i u Siriji, koju je posjetila 2018. godine.
Svoje protivljenje određenim zapadnim silama i vojnim savezima predstavila je kao konzistentno s irskim historijskim iskustvima i posvećenošću neutralnosti.
Nova irska predsjednica je također naglasila da želi braniti irsku tradiciju vojne neutralnosti, suočena s pozivima da zemlja više doprinese evropskoj odbrani.
Tokom svoje kampanje, rekla je da bi trebalo održati referendum o vladinom planu za ukidanje „trostruke brave“, uslova za raspoređivanje irskih vojnika u međunarodne misije.
Domaće i međunarodne reakcije
Njena pobjeda izazvala je reakcije širom irskog političkog spektra.Heather Humphreys, njena konkurentkinja iz desnog centra, rekla je da će Catherine biti predsjednica „za sve nas, i ona će biti moja predsjednica, i zaista bih joj željela poželjeti sve najbolje“.
„Catherine Connolly je nova predsjednica Irske, uprkos najboljim naporima mainstream medija koji su učinili sve da je zaustave. Catherine se protivila militarizaciji EU, protivila se ratnoj mašineriji NATO-a, protivila se zapadnom imperijalizmu“, rekao je.
U poruci u kojoj je čestitao irskom narodu, poznati irski dokumentarist Sean Murray je rekao: „Pobjeda protiv korporatizma, ratnih zločinaca, korupcije i svih prljavih trikova establišmenta. Ali prije svega, uvjerljiva pobjeda za irski narod“.
Međunarodni posmatrači su istakli značaj njenih stavova u vanjskoj politici.U medijskom izvještavanju, Connolly je opisana kao otvorena po pitanju genocida u Gazi, kritičarka izraelskog režima i oprezna prema intervencijama NATO-a i SAD-a.
Njen izbor odražava konvergenciju faktora, uključujući rastuće nezadovoljstvo nejednakošću, podršku neutralnoj vanjskoj politici i mobilizaciju mlađih birača koji podržavaju progresivne socijalne i vanjskopolitičke agende.
Obećala je da će se fokusirati na slušanje i razmišljanje, tvrdeći: „Zajedno možemo oblikovati novu republiku koja cijeni svakoga, koja cijeni i zagovara raznolikost i koja vjeruje u naš vlastiti identitet, naš irski jezik, naš engleski jezik i nove ljude koji su došli u našu zemlju“.
Stručnjaci vjeruju da bi Connollyino predsjedavanje moglo ojačati vidljivost ljevičarskih stavova o socijalnoj pravdi, jednakosti i inkluzivnosti na domaćem planu.
Na međunarodnom planu, ona signalizira da bi Irska mogla zauzeti asertivniji stav o humanitarnim pitanjima, stav koji je u skladu s uvjerenjima koja je artikulirala tokom svoje karijere.
Ekskluzivno PISjournal
