PISjournal–Samit Amerika koji se ove nedjelje održava u Los Anđelesu najavljen je kao prilika da administracija Joe Bidena iznese inicijative za rješavanje problema koje muče region. Međutim, pitanja migracija i ekonomskih izazova su u sjenci sporenja oko toga ko treba da bude pozvan a ko će bojkotovati skup, pišu svjetski mediji.
Ko bojkotuje samit?
Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador potvrdio je 6. juna da neće doći na Samit Amerika u Los Anđelesu, nanijevši udarac naporima SAD da okupe vlade s dva američka kontinenta da rade zajedno na rješavanju pitanja porasta migracije u regionu, ukazuje Associated Press.
Lopez Obrador je predvodio grupu uglavnom ljevičarskih lidera koji su tražili od Washingtona da pozove Kubu, Nikaragvu i Venecuelu na skup koji se održava prvi put od 1994. na tlu SAD. Drugi lideri, uključujući Gvatemale, Hondurasa i Salvadora – tri zemlje koje bitno doprinose migracijama u SAD – takođe su nagovijestili da neće doći.
“Ne može biti Samita Amerika ako ne učestvuju sve zemlje kontinenata”, rekao je Lopez Obrador u ponedeljak (6. juni), dodajući da će Meksiko na skupu predstavljati ministar spoljnih poslova.
Uz toliki broj lidera koji neće doći, kritičari kažu da bi događaj mogao da bude neugodan za Bidena koji pokušava da ponovo potvrdi američko liderstvo u regionu u kojem vlada duboko nepovjerenje u SAD i u kojem je Kina u posljednje dvije decenije napravila veliki prodor dok su američkom spoljnom politikom dominirali ratovi na Bliskom istoku, a sada i ruska invazija na Ukrajinu.
Čak su i neki lideri koji će prisustvovati samitu ukazali na razlike u odnosu na SAD. Kanadski premijer Justin Trudeau je u Otavi na konferenciji za novinare s predsjednikom Čilea Gabrijelom Borićem rekao da je Kanada po pitanju Kube uvijek podržavala i branila ljudska prava, ali je istakao da je “Kanada uvijek imala drugačiji stav o Kubi od SAD”.
Bidenova administracija je navela da neće pozvati autokratske vlade koje zatvaraju protivnike i namještaju izbore, ukazujući na deklaraciju sa samita u Kvebeku 2001. godine, kada su se vlade regiona obavezale da će spriječiti da na budućim okupljanjima prisustvuju vlade koje krše demokratski poredak.
Liderstvo Washingtona pod znakom pitanja
Bojkot meksičkog predsjednika i drugih lidera mogao bi da umanji značaj samita u Los Anđelesu, na kojem SAD žele da se razmotre regionalne migracije i ekonomski izazovi, ističe Reuters.
Predsjednik Biden nada se da će popraviti odnose u Latinskoj Americi koji su oštećeni za vrijeme njegovog prethodnika Donalda Trumpa, ponovo potvrditi uticaj SAD i suprotstaviti se prodorima Kine u regionu.
Iako je većina lidera naznačila da će prisustvovati samitu, odbijanje vlada predvođenih ljevičarima sugeriše, kako navodi Reuters, da mnogi u Latinskoj Americi više nisu voljni da slijede vođstvo Washingtona kao ranije.
Odluka da se izostave Kuba, Venecuela i Nikaragva uslijedila je posle nedjelja intenzivnog razmatranja i zbog zabrinutosti za ljudska prava i manjak demokratije u tri zemlje, rekao je visoki američki zvaničnik.
Bidenovi saradnici su takođe imali u vidu pritisak republikanaca i nekih demokrata da američka vlada ne izgleda kao da ima blag stav prema tri glavna ljevičarska antagonista SAD u Latinskoj Americi. Velika kubanska zajednica u Majamiju, koja je favorizovala Trumpovu oštru politiku prema Kubi i Venecueli, važan je glasački blok na Floridi i može imati odlučujući uticaj na novembarskim izborima za Kongres.
Odsustvo Lopeza Obradora sa skupa, koji bi Biden trebalo da otvori u danas 8. juna, dovodi u pitanje rasprave na samitu o suzbijanju migracije na južnoj granici SAD i mogao bi biti diplomatska blamaža za SAD.
Međutim, visoki zvaničnik administracije insistirao je da nedolazak Lopeza Obradora neće omesti Bidena da pokrene regionalne inicijative za migraciju, budući da Bijela kuća očekuje najmanje 23 šefa država i vlada, što je, prema riječima zvaničnika, u skladu s prethodnim samitima.
Predsjednik Brazila, desničarski populista Jair Bolsonaro odlučio je da ipak prisustvuje samitu pošto je neko vrijeme nagovještavao da neće doći.
S druge strane, SAD su pozvale neke kubanske aktiviste civilnog društva da prisustvuju samitu, ali je nekoliko njih na društvenim mrežama reklo da im je kubanska državna bezbjednost blokirala putovanje u Los Anđeles.
Bidenova administracija takođe očekuje da će prisustvovati predstavnici venecuelanskog opozicionog lidera Juana Guaido kojeg SAD priznaju kao legitimnog predsjednika Venecuele, pošto su izbore 2018. na kojima je opet izabran Nikolas Maduro odbacile kao namještene.
Pored Kube i Venecuele na samit nije pozvana ni Nikaragva čiji je predsjednik Daniel Ortega, bivši marksistički gerilac, osvojio četvrti uzastopni mandat na izborima u novembru nakon što je pohapsio svoje rivale.
Prvi samit u SAD od 1994. u sjenci sporenja
Sporovi oko liste gostiju prete da bace senku na samit u vrijeme kada mnogi u Latinskoj Americi osjećaju da su se SAD odvojile od regiona, piše The Financial Times, ukazujući da je Kina već pretekla SAD postavši najveći trgovinski partner Brazila, Čilea i Perua, dok je za druge zemlje glavni izvor investicija.
Američka administracija najavljuje da će Biden na Samitu Amerika objaviti važnu deklaraciju o migracijama i da će se skup fokusirati na pet tema: demokratsko upravljanje, zdravlje i otpornost na pandemije, čista energija, mjere za borbu protiv klimatskih promjena i digitalna transformacija.
Washington će promovisati novu ekonomsku agendu za Ameriku, a očekuje se da će potpredsjednica Kamala Harris predstaviti klimatsku i energetsku inicijativu za Karibe, gdje su ostrvske zemlje posebno osetljive na klimatske promjene. Ipak, ukazuje britanski list, američki zvaničnici uoči samita nisu spomenuli nove trgovinske i investicione inicijative, što je ono što većina latinoameričkih vlada traži.
Ovo će biti deveti Samit Amerika. Dosad su obično pozivane sve zemlje osim komunističke Kube i većina lidera je prisustvovala.
Ovo će takođe biti prvi Samit Amerika na teritoriji SAD od 1994. godine, kada je administracija predsjednika Billa Clintona organizovala prvi takav skup. Tada su se, ističe The Financial Times, mnoge latinoameričke države vratile demokratiji i postojao je osjećaj dinamike u regionu.
Između lijevih i desnih populista
Međutim, svijet i zapadna hemisfera su se promijenili od decembra 1994. kada je Clinton u Majamiju otvorio prvi Samit Amerika. U tom trenutku posthladnoratovskog trijumfa SAD i demokratskog kapitalističkog modela, vladao je konsenzus u prilog slobodne trgovine i slobodnih izbora, dok je kubanski komunizam, u ekonomskom padu usljed gubitka sovjetskih subvencija, djelovao da je osuđen na propast, piše The Washington Post u uredničkom komentaru.
S održavanjem samita svake tri-četiri godine, SAD su postizale trgovinske sporazume sa zemljama Latinske Amerike u kojima je cvjetala umjerena politika, dok je smanjivano siromaštvo. Ta relativna harmonija je stvar prošlosti, ocjenjuje The Washington Post, dodajući da je Latinska Amerika sve više rastrzana između ljevičarskih populista poput meksičkog predsjednika i desničarskih populista poput brazilskog predsjednika.
Energija ljevice u regionu odražava uticaj kubanskog režima, koji nije propao, već je našao novog sponzora u prvoj zemlji koja je odustala od demokratskog kapitalizma – naftom bogatoj Venecueli čiji je pokojni lider Hugo Chavez pokrenuo regionalni blok “bolivarskih” režima. “Bolivarski” blok ne samo što se protivio uticaju Washingtona, već je u Zapadnu hemisferu pozvao njegove rivale Rusiju, Kinu, pa čak i Iran.
U vrijeme kada je teško okupiti američke države, Bidenova administracija mora da shvati da institucionalni izazovi sa kojima se suočava Latinska Amerika nisu drugačiji od onih s kojima se suočavaju SAD u kojoj vlada sve veće nepovjerenje prema elitama te niz prijetnji po demokratsku stabilnost.
Ipak, zaključuje urednički odbor Washington Posta, ta perspektiva može čak biti od pomoći u održavanju i jačanju regionalnog uticaja Washingtona, koji je i dalje od vitalnog značaja kako za same SAD, tako i za ograničavanje uticaja Rusije i Kine. Taj dugoročni projekat ne može da bude završen na ovonedjeljnom samitu, ali bi mogao biti započet.
