PISjournal.Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji traži nove ciljeve u Zapadnoj Aziji i nastoji preoblikovati ovaj region u skladu s izraelskim interesima, ima nove planove za zemlje koje nisu usklađene s američkom politikom. U tom kontekstu, Irak – zemlja s povoljnom geopolitičkom pozicijom i bogatim energetskim resursima – postao je jedna od ključnih meta njegove vanjske politike.
Iako SAD imaju najveću ambasadu u Bagdadu s velikim brojem osoblja, Trump je odlučio imenovati posebnog izaslanika za Irak kako bi unaprijedio američku politiku prema toj zemlji.U poruci koju je objavio na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je najavio: „Zadovoljstvo mi je objaviti da će Mark Sawaya postati posebni izaslanik za Republiku Irak.“Pohvalio je diplomatovo duboko poznavanje iračko-američkih odnosa i njegov uticaj u regiji. Prema Trumpu, Sawaya će igrati značajnu ulogu u promicanju američkih interesa u Zapadnoj Aziji.
Ko je Sawaya?
Mark Sawaya je iračko-američki poduzetnik iz područja Detroita i osnivač prodavnice marihuane. Bio je ključna figura u Trumpovoj predizbornoj kampanji u saveznoj državi Michigan i značajno je pomogao u pridobijanju glasova američkih muslimana za Trumpa. U svojim reklamama je koristio bilborde sa sloganom „Dođi i uzmi – besplatna marihuana“, što je naišlo na kritike lokalnih zvaničnika.
Također je poznat kao influenser na Instagramu. Prema izvještajima i objavljenim fotografijama na društvenim mrežama, Sawaya ima blizak odnos s Trumpom, a na svom profilu je objavio slike s raznih događaja i s golf terena na kojima su zajedno prisustvovali.
Američki mediji navode da ovo imenovanje još jednom pokazuje koliko su Trumpovi lojalni krugovi usko povezani s njegovom strukturom odlučivanja, čak i u osjetljivim domenama vanjske politike.
Ovo imenovanje dolazi samo sedmicu dana nakon potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između izraelskog režima i Hamasa, što bi, s obzirom na Trumpove izjave i planove, moglo otvoriti novo poglavlje na regionalnoj sceni.
Ciljevi imenovanja posebnog izaslanika za Irak
Trumpova namjera iza imenovanja posebnog izaslanika za Irak nadilazi obične diplomatske odnose. Ova odluka, slažu se mnogi, pokazuje da Trumpova administracija želi izravno upravljati „iračkim slučajem“ iz Bijele kuće, kako bi američka politika napredovala brže i pod učinkovitijim nadzorom.
U svom drugom mandatu, Trump namjerava dovršiti nezavršeni posao normalizacije odnosa između arapskih država i izraelskog režima kroz tzv. Abrahamske sporazume. Vjeruje da, širenjem kruga normalizacije, može osigurati sigurnost Izraela i učvrstiti poziciju Tel Aviva u Zapadnoj Aziji.
U tom nastojanju, Irak je ključna zemlja koju Trump pokušava, političkim i ekonomskim pritiskom, uvući u kamp normalizacije zajedno sa Saudijskom Arabijom.
Osim toga, Trump, koji je ušao u politiku s poslovnim mentalitetom, uvijek stavlja ekonomske interese na prvo mjesto. Stoga se njegovo imenovanje posebnog izaslanika za Irak može tumačiti kao pažljivo isplaniran korak za osiguranje američkog pristupa ogromnim naftnim i plinskim resursima ove zemlje.
Na samitu u Sharm el-Sheikhu, Trump je otvoreno izjavio da Irak ima ogromne rezerve nafte, ali ne zna kako ih koristiti. Ranije je isticao da su SAD potrošile više od 7 triliona dolara u regiji i očekuju da arapske zemlje, uključujući Irak, nadoknade dio tih troškova.
Ovim izjavama Trump šalje poruku da Iračani nemaju sposobnosti da sami efikasno upravljaju svojim energetskim resursima te da bi ti resursi bili bolje iskorišteni pod američkom kontrolom i vodstvom.
Takvi stavovi su u skladu s Trumpovim općim pogledima na regiju, u kojima energetski resursi predstavljaju ključno sredstvo za ostvarivanje američkih ekonomskih i geopolitičkih ciljeva. To pokazuje da prisutnost SAD-a u Zapadnoj Aziji nije samo zbog sigurnosti već i kako bi se kontrolirali i eksploatisali strateški resursi.
Ovakav pristup otvara prostor za dodatni politički i ekonomski pritisak na vladu u Bagdadu da se uskladi s američkom politikom u vezi s energijom i naftnim ugovorima.
Zato će imenovanje posebnog izaslanika omogućiti SAD-u da izravno igra ulogu u ekonomskim i energetskim odlukama Iraka, izvan standardnih diplomatskih okvira, i otvoriti vrata novim ugovorima s američkim kompanijama. U tom smislu, ugovori koje američke kompanije potpisuju s vladom iračkog Kurdistana također se sagledavaju kroz ovu ekonomsku prizmu.
Suočavanje s uticajem otpora
S druge strane, Trumpovo imenovanje posebnog izaslanika za Irak ima za cilj i suprotstavljanje rastućem uticaju grupa otpora u zemlji. Trump smatra da uticaj tih frakcija, koje su blisko povezane s Iranom i Osi otpora, ometa ostvarenje američkih ciljeva u Iraku i šire.
Stoga je, s obzirom na to da do parlamentarnih izbora u Iraku ostaju još samo tri sedmice, Marku Sawayi povjeren zadatak da aktivira političke blokove usklađene s Washingtonom kako bi se ograničio uticaj grupa otpora a iračka vlada usmjerila ka većem usklađivanju s američkom politikom.
SAD su vrlo dobro svjesne da grupe otpora u Iraku predstavljaju čvrst bedem protiv implementacije njihove agende. Washington zna da, dok god te frakcije imaju znatan uticaj, svaki pokušaj preuzimanja kontrole nad političkom, ekonomskom i sigurnosnom strukturom Iraka je osuđen na neuspjeh.
Usmjeravanje suverenih struktura Iraka
SAD obično ne nastoje uspostaviti konstruktivne odnose s vladama zemalja za koje imenuju posebne izaslanike. Zapravo, ta imenovanja često imaju za cilj destabilizaciju tih država i poticanje suštinskih promjena u njihovim sigurnosnim i političkim strukturama. Takve mjere omogućavaju Washingtonu da ojača svoj uticaj unutar državnih institucija ciljanih zemalja, potisne opozicijske političke tokove i usmjeri unutrašnju politiku u pravcu ostvarivanja američkih strateških interesa.
Naprimjer, Thomas Barrack, specijalni izaslanik SAD-a za Siriju, imao je zadatak pripremiti teren za političku tranziciju uz američku podršku nakon svrgavanja Bashara al-Assada. U Libanu je njegov zadatak bio oslabiti Hezbollah i osigurati sigurnost Izraela, s ciljem da se političko rukovodstvo u Bejrutu privoli da se uskladi s američkom politikom i, konačno, da normalizira odnose s Izraelom.
Također, osobe poput Stevea Witkoffa i Trumpovog zeta Jareda Kushnera bile su zadužene za slične misije u vezi s Iranom i palestinskim pitanjem. Ti primjeri, kao i druge regionalne inicijative pod Trumpovim vodstvom, koje u prvi plan stavljaju sigurnost Tel Aviva, direktno oblikuju politiku Bijele kuće.U suštini, sve američke politike posljednje dvije godine, usmjerene na političko i ekonomsko preoblikovanje regije, vrte se oko osiguravanja izraelskih interesa i sigurnosti. Imenovanje Sawaye uklapa se u taj okvir i zapravo predstavlja pokušaj proširenja američke kontrole nad Irakom i usklađivanja njegovih politika s izraelskim i američkim ciljevima.
Ekskluzivno PISjournal
