Hamza Memišević
Autor je magistar političkih nauka, trenutno pohađa doktorske studije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
PISjournal – Povijest Perzijskog zaljeva vrlo je bogata i složena, a regija je bila važno središte trgovine, kulture i politike kroz povijest.
Perzijski zaljev smješten je između Arapskog poluotoka na jugozapadu i Irana na sjeveroistoku, a povezuje Indijski ocean i Crveno more s ostatkom Azije. Još od sumerske civilizacije u Mesopotamiji, Perzijski je zaljev bio domaćin trgovinskih puteva i pomorskih aktivnosti. Pod vladavinom perzijskih kraljeva, kao što su Darius I. i Xerxes, područje Perzijskog zaljeva bilo je uključeno u širenje Ahemenidskog carstva (500. pr. Kr. – 330. pr. Kr.).
Iranci su imali ključnu kontrolu nad strateškim pomorskim rutama i trgovinom. Početkom 7. stoljeća, arapske vojske su osvojile Perzijski zaljev tijekom širenja Islama. U 7. stoljeću, Arapi su srušili Sasanidsko Perzijsko carstvo, a regija je postala dio islamskog svijeta. Omanski su vladari kontrolirali dio zaljeva i bili poznati po pomorskoj trgovini, dok je Abbasidski kalifat imao veliki utjecaj na regiju sve do 10. stoljeća. U tom periodu, zaljev je bio važan trgovinski centar za robu poput začina, perli, tepiha i ostalih luksuznih dobara. U 16. stoljeću, portugalski su pomorci zauzeli nekoliko strateških tačaka na Perzijskom zaljevu, uključujući tvrđave i pomorske rute.
Kasnije, u 17. stoljeću, Nizozemci su također pokušavali proširiti svoj utjecaj. U 19. stoljeću, britanska carstva postaju dominantna sila u regiji. Britanci su kontrolirali ključne pomorske rute, posebno nakon što su se naselili u Indiji. Britanci su formalno i neformalno dominirali velikim dijelom zaljeva, a odnosi su uključivali i zaštitu od osmanskog i persijskog utjecaja. Početkom 20. stoljeća, otkriće nafte u Iranu (1908.) i kasnije u drugim zemljama zaljeva (poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina) promijenilo je političku i ekonomsku dinamiku regije. Nafta je postala ključna za gospodarstva ovih zemalja, a Perzijski zaljev je postao strateški važan.
Tijekom 1960-ih i 1970-ih, mnoge arapske zemlje Perzijskog zaljeva postale su neovisne, kao što su Bahrein, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati. Iranska Islamska revolucija dovodi do pada šaha i uspona ajatolaha Homeinija, što u velikoj mjeri mijenja političku ravnotežu u regiji i odnose između Irana i arapskih država. Kada je Irak pod Saddamom Husseinom napao Kuvajt 1990. godine, Perzijski zaljev bio je na rubu veće regionalne krize. Međunarodna koalicija pod vodstvom SAD-a intervenirala je i oslobodila Kuvajt u Zaljevskom ratu. Invazija SAD-a u Irak 2003. godine imala je dugoročne posljedice za stabilnost u regiji. Regija je postala sve više geopolitički podijeljena, s narastajućim tenzijama između Irana i drugih zaljevskih država. Perzijski zaljev ostaje važan zbog svojih energetski bogatih resursa, ali i zbog političkih tenzija, posebno između Saudijske Arabije i Irana.
Zašto Trump želi mijenjati naziv Perzijskog zaljeva ?
Trumpov interes za promjenu naziva „Perzijski zaljev“ u „Arapski zaljev“ dio je šire političke dinamike u kojoj nastoji balansirati odnose s ključnim saveznicima u arapskom svijetu, poput Saudijske Arabije i drugih zemalja Perzijskog zaljeva. Prethodna, ali i aktualna Trumpova administracija održava bliske odnose s državama Perzijskog zaljeva, posebno Saudijskom Arabijom. Arapske zemlje, a naročito Saudijska Arabija, često su izrazile želju za većim priznavanjem svog identiteta i interesa u regiji.
Naime, Saudijska Arabija i druge zaljevske monarhije (poput Ujedinjenih Arapskih Emirata) često su se protivile upotrebi naziva „Perzijski zaljev“, smatrajući da je taj naziv povijesno povezan s Iranom, koji je dominirao regijom u različitim periodima, osobito pod vladavinom Perzijskog carstva. Jedan od razloga za predloženu promjenu imena zaljeva bio je i politički odnos prema Iranu. Trumpova administracija imala je vrlo napete odnose s Iranom, a ovaj potez mogao je biti simboličan način smanjenja perzijskog utjecaja u regiji. „Perzijski zaljev“ tradicionalno se povezuje s Iranom (koji je povijesno bio Perzija), dok naziv „Arapski zaljev“ bolje odražava identitet arapskih nacija koje graniče s tim zaljevom. Trump je poznat po tome što je često koristio simboličke akcije i promjene u nazivima ili terminologijama kako bi poslao političku poruku.
Ova promjena bila bi politička gesta koja bi zadovoljila arapske saveznike u regiji i jasno pokazala da Sjedinjene Države podržavaju njihove interese. Iako je naziv „Perzijski zaljev“ utemeljen u povijesti i geografskoj tradiciji, mnogi arapski političari i mediji preferiraju naziv „Arapski zaljev“ jer je on neutralniji u odnosu na Irance. Pod Trumpovom administracijom, Amerika je često usmjerena na nacionalne interese, što je uključivalo smanjenje američkog angažmana u multilateralnim organizacijama i pomak prema jačanju bilateralnih odnosa s određenim državama. Promjena naziva mogla je biti dio šire strategije jačanja odnosa s arapskim partnerima i smanjenja utjecaja međunarodnih normi i praksi koje ne odgovaraju američkim interesima. Iran je snažno protestirao protiv promjene naziva, navodeći da naziv „Perzijski zaljev“ ima dugu povijest i ne može se jednostavno promijeniti zbog političkih pritisaka.
Međunarodna zajednica također nije sklona promjeni naziva, jer bi to moglo imati dugoročne političke i kulturne posljedice. Mnogi povjesničari i kartografi naglasili su da je naziv „Perzijski zaljev“ duboko ukorijenjen u povijesti regije i da bi takva promjena bila neprihvatljiva za mnoge. Ukratko, Trumpov prijedlog da se koristi naziv „Arapski zaljev“ politička je gesta koja je imala za cilj učvrstiti odnose sa saveznicima u arapskom svijetu, ali i pokušaj smanjenja utjecaja Irana u regiji, dok je istovremeno izazivala snažne reakcije protivnika, posebno u Iranu.
Kako Izrael gleda na ovu inicijativu Trumpa ?
Izrael nije službeno i izravno reagirao na ideju Donalda Trumpa da se naziv „Perzijski zaljev“ promijeni u „Arapski zaljev“, barem ne u obliku javnog stava izraelske vlade. Međutim, možemo razumjeti kontekst i moguću poziciju Izraela kroz širu analizu njegovih interesa u regiji i odnosa s ključnim akterima. Izrael geografski ne izlazi na Perzijski zaljev, pa pitanje naziva nije od izravne strateške važnosti za njega.
Međutim, sve što se tiče Irana i arapskih država Zaljeva indirektno utječe na izraelsku sigurnosnu politiku i diplomaciju. Smanjenje simboličnog i kulturnog utjecaja Irana u regiji, poput promjene imena zaljeva, moglo bi se Izraelu tumačiti kao pozitivan simbolički korak protiv iranskog utjecaja. Dakle, iako se Izrael nije javno izjašnjavao, ne bi bilo iznenađujuće da su ovu ideju dočekali sa simpatijama – barem neformalno ili iza kulisa. Tijekom Trumpove administracije, Izrael je dramatično poboljšao odnose s nekoliko arapskih država kroz Abrahamove sporazume (UAE, Bahrein, Sudan, Maroko).
U tom kontekstu, izraelski interes bio je učvrstiti nove arapske saveze, i zbog toga je bilo važno ne provocirati ih zauzimanjem strane u pitanjima arapsko-iranskih identiteta, poput imena zaljeva. Zato je najvjerojatnije da je Izrael ostao neutralan u javnosti, ali tiho simpatizirao pokušaje smanjenja iranskog utjecaja.
Ekskluzivno PISjournal
