PISjournal – Sultan Omana Haitham bin Tarik danas je stigao u službenu posjetu Iranu.omanskog
Posjetu omanskog sultana mnogi analitičari smatraju značajnom kako s političkog tako i s ekonomskog aspekta. omanskog omanskog omanskog omanskog omanskog
Sultan bin Tarik danas je doputovao u Teheran na poziv iranskog predsjednika Sejjida Ebrahima Raisija kako bi ojačali bilateralne odnose i pospješili regionalni razvoj.
Sultan je stigao u pratnji visoke delegacije, uključujući zamjenika ministra odbrane, ministra vanjskih poslova, ministra pravde i grupu biznismena.
Prije tačno godinu dana, iranski predsjednik Raisi je posjetio Muskat i u toku te posjete iranska delegacija je potpisala niz memoranduma s Omanom pokazujući time volju za unapređivanjem odnosa na više nivoa s tom arapskom zemljom.
Jačanje ekonomskog i trgovačkog partnerstva
Bilateralna trgovina jedno je od najvažnijih pitanja o kojem se razgovara tokom posjeta visokih zvaničnika dvije zemlje. Takve posjete, mnogi se slažu, mogu ojačati međunarodno partnerstvo.Takav je sluvačaj i sa današnjom posjetom omanskog sultana.
Mohammad bin Abdul Hossein Baqir, šef omanske strane u Omansko-iranskom poslovnom vijeću, rekao je: “Službena posjeta sultana Haithama bin Tarika Iranu ima velike ciljeve, a povećanjem obima trgovine, investicija i partnerstva,razvijat će se ekonomski odnosi dvije prijateljske zemlje.”
Dodao je da će privredna i industrijska komora Omana ojačati poslovne odnose sa iranskom stranom, a ove godine će se u obje zemlje održati nekoliko trgovačkih izložbi.
Uvoz-izvoz
Prema iranskoj carinskoj statistici, iranski izvoz u Oman prošle godine dostigao je više od milijardu dolara, što pokazuje rast u odnosu na godinu prije kada je izvoz iznosio 716 miliona dolara. S druge strane, obim iranskog uvoza iz Omana u 2022. godini pokazao je rast od 29 % u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz iz Omana prošle godine iznosio je 800 miliona dolara, a prethodne godine procijenjen je na 619 miliona dolara.Kako stoji u izvještajima, više od 2.000 iranskih kompanija posluje u različitim ekonomskim sektorima u Omanu. Ove statistike pokazuju da su se odnosi između dvije zemlje povećali pod upravom predsjednika Raisija, a glavna oblast njihove saradnje je energetika, gdje bi Iran trebao osigurati dio omanskih potreba.
Prije dva mjeseca, ministar energetike i minerala Omana Salem al-Awfi, zvučao je optimistično u pogledu napretka radova na iranskom plinovodu za isporuku plina Omanu. Omanski ministar ističe da uvoz gasa iz Irana nije zbog toga što je njegova zemlja u nedostatku ovog energenta,naprotiv,Oman posjeduje kapacitete da sam sebi obezbijedi gas u narednih 10 godina,međutim uvoz iranskog gasa ima druge koristi za zemlju, uključujući i izvoz u obliku LPG-a ili plavog vodika i širenje domaće industrije povezivanjem s Indijom i UAE.
Prema sporazumima potpisanim 2013. godine, Iran je trebao godišnje izvoziti 28 miliona kubnih metara gasa kroz cjevovod od 400 kilometara od morskog dna do Omana, a dio bi se u tečnom obliku prenosio u Indiju i druge zemlje. Ali zbog američkih sankcija, projekat nije napredovao. Međutim, administracija predsjednika Raisija ozbiljno slijedi ovaj plan, a potpisani su sporazumi između zvaničnika dviju strana, a očekuje se da će se taj plan ostvariti u budućnosti jer obje strane pokazuju jaku volju i ulažu napor.
Oman je napravio tehnološki i infrastrukturni napredak u transformaciji prirodnog gasa u LNG i njegovom transferu u druge zemlje putem tankera. Teheran i Muskat mogu zajedno da rade u ovoj oblasti i koriste svoje kapacitete i isporučuju tečni gas kupcima.
Vojna saradnja
Pored proširenja ekonomskih odnosa sa Iranom, Oman je nedavno pokrenuo vojnu saradnju sa Teheranom,što može biti početni korak za rast odnosa među državama Perzijskog zaljeva. Prošlog mjeseca, određeni broj visokih iranskih vojnih dužnosnika na čelu sa načelnikom Generalštaba Oružanih snaga general-majorom Ali Bagherijem posjetio je Muskat i sastao se sa omanskim vojnim zvaničnicima. Dvije strane su najavile spremnost za povećanje vojne saradnje i stvaranje sigurnosti u Perzijskom zaljevu i naglasile da mir treba da uspostave oni, a ne strane sile. Vojna saradnja između Irana i Omana može biti uvod u iransku saradnju sa drugim arapskim zemljama kako bi se došlo do neke vrste konvergencije u vojnom području.
Općenito, Oman ima posebno mjesto u iranskoj vanjskoj politici, a u protekle četiri decenije arapski sultanat sa politikom neutralnosti praktično je bio balansirajući faktor u odnosima Teherana sa arapskim državama Perzijskog zaljeva, a ujedno i pouzdan posrednik za Iran u regionalnim i međunarodnim slučajevima. Oman je svojevrsni most između Irana i arapskih zemalja i može voditi dvije strane ka ekonomskoj i vojnoj saradnji.
Omanska diplomatska inicijativa
Pored bilateralnih pitanja, regionalni i međunarodni slučajevi su na dnevnom redu bin Tarikove posjete Teheranu. Jedna je posredovanje za oslobađanje zatvorenika. Naime,10. juna 2018. godine, Asadullah Asadi, iranski diplomata, uhapšen je u Njemačkoj po nalogu Belgije zbog sumnje da je planirao izvesti teroristički napad. Belgijski sud ga je osudio na 20 godina zatvora.
Posredovanjem Omana dogovoreno je da se Asadi avionom prebaci u Muskat i da se tu obavi razmjena za belgijskog državljanina Oliviera Vandecasteelea koji je uhapšen u Iranu pod optužbom za špijunažu.
Zapravo, među arapskim zemljama, Oman ima značajne kapacitete u kreiranju diplomatskih inicijativa, jer ima dobre odnose s Iranom, a njegovi odnosi sa Arapima i sa SAD-om i evropskim članicama JCPOA (Zajednički sveobuhvatni plan akcije) su konstruktivni i zbog toga može biti dobar posrednik u rješavanju razlika između Irana i drugih aktera.
Tražeći pomirenje između Irana i arapskih zemalja, Oman i ovoga puta pokušava pomiriti Iran sa jednom od najvažnijih i najutjecajnijih zemalja arapskog svijeta. Prije Teherana omanska delegacija je posjetila Kairo i sastala se sa visokim egipatskim zvaničnicima. Arapski mediji objavili su da bi posjeta sultana od Omana Kairu mogla biti uvod u posredovanje između Irana i Egipta, a jedna od tema o kojoj su dvije strane razgovarale bila je normalizacija odnosa između Teherana i Kaira, a sultan je najavio spremnost da posreduje .
“Nadamo se da će sve postojeće političke razlike između Irana i arapskih zemalja biti riješene”, rekao je Abdullah bin Nasser ar-Rahbi, ambasador Omana u Kairu.
Oman je prošle godine bio domaćin tri runde iransko-saudijskih pregovora koji su okončani sporazumom između dva regionalna rivala u Kini. Sporazum je pokazao da Oman može igrati konstruktivnu ulogu na ovom komplikovanom geopolitičkom putu. Oman može učiniti isto i za iransko-egipatski slučaj. Posljednjih mjeseci, čelnici iz Kaira su izjavili da su zadovoljni zbog poboljšanja odnosa s Iranom, a održani su sastanci između zvaničnika s obje strane i čini se da je sada idealno vrijeme za uspostavu diplomatskih odnosa.
Jedan od slučajeva koji će se eventualno pokrenuti je rješavanje jemenske krize. Iako se nakon iransko-saudijskog sporazuma očekivalo da će rat u Jemenu završiti nakon 9 godina, nije poduzeta nikakva efikasna mjera u tom pogledu, a jedini napredak koji se spominje bio je sastanak Saudijaca i predstavnika Ansarullah pokreta u Sani na kojem se razgovaralo o razmjeni zarobljenika. Lideri Ansarullaha gube strpljenje jer stanje “ni mir ni rat” i dalje traje. Oni tvrde da Saudijci gube vrijeme u pregovorima i odgađaju ukidanje blokade.
Lideri Ansarullaha su više puta upozoravali da će, ako Rijad namjerava da nastavi blokadu i okupaciju, udariti duboko u saudijsku teritoriju. Ansarullah insistira na tome da neće biti mirovnog sporazuma dok se agresorske snage ne povuku u potpunosti iz južnih dijelova Jemena i da je sposoban silom povratiti prava i resurse jemenskog naroda. Imajući u vidu da su Jemenci ogorčeni trenutnom situacijom neizvjesnosti, rat može ponovo izbiti ako Ansarullah odluči da nastavi svoje udare na Saudijsku Arabiju i UAE kako bi razbio blokadu.
Oman, koji je posredovao između Ansarullaha i Rijada u protekloj godini u okončanju sukoba, smatra nastavak krize opasnom za mir u Perzijskom zaljevu i pokušava je riješiti u saradnji s Iranom i Saudijskom Arabijom.
Ekskluzivno PISjournal
