PISjournal–Nova studija Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) pokazala je da je vojna potrošnja u Evropi zabilježila rekordni skok u 2022. godini, a na vrhu liste vojne potrošnje nalaze se Sjedinjene Države, a zatim Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Francuska što čini skoro 40 posto globalne vojne potrošnje.
Porast vojne potrošnje u Evropi pomogao je globalnoj vojnoj potrošnji da dosegne novi maksimum od 2,24 biliona dolara ili 2,2 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Jedan od koautora ove studije, Nan Tian, smatra da je porast vojne potrošnje potaknut uglavnom ratom u Ukrajini koji svakako podstiče potrošnju evropskog budžeta, ali i rastućim tenzijama u Aziji između SAD i Kine.
“U Evropi je to na najvišem nivou od kraja Hladnog rata”, dalje je naglasio Tian.
Vojna potrošnja u Evropi je iznosila 480 milijardi dolara u 2022. godini, a očekuje se da će se taj trend zadržati, pa čak i ubrzati u narednoj deceniji.
Brojka, napominje SIPRI, ne uzima u obzir oštre stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila još veća.
Kontinent bi “potencijalno” mogao vidjeti nivoe rasta slične onima iz 2022. godine za nekoliko godina, rekao je Tian.
Britanija je, što se evropskog troška tiče, na ukupno šestom mjestu i sa 3,1 posto globalne potrošnje, ispred Njemačke sa 2,5 posto i Francuske sa 2,4 posto – a to su brojke koje uključuju vojnu pomoć upućenu Ukrajini.
Tain kaže da Britanija, koja je drugi najveći donator Ukrajini nakon SAD-a, troši više od Francuske i Njemačke. Također je dala više vojne pomoći od Francuske i Njemačke.
Evropa je 2022. potrošila 13 posto više na svoje oružane snage u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, u godini koju je obilježila ruska vojna operacija u susjednoj Ukrajini kao odgovor na kontinuirano širenje vojnog saveza NATO-a predvođenog SAD-om na Istok i odbijanje NATO-a da udovolji zahtjevu Moskve za sigurnosne garancije.
SAD i Kina čine polovinu svjetske vojne potrošnje
Prema SIPRI-ju, samo na SAD otpada nevjerovatnih 39 posto globalne vojne potrošnje. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu sa 13 posto, ove dvije nacije čine više od polovine svjetske vojne potrošnje.
Sljedeće u nizu su znatno zaostajale, s Rusijom sa 3,9 posto, Indijom sa 3,6 posto i Saudijskom Arabijom sa 3,3 posto.
Taj think-tank je dalje podvukao da je drastičan porast vojne potrošnje u Evropi bio najveći u posljednjih više od 30 godina i povratak, u konstantnim dolarima, na nivo potrošnje iz 1989. kada je pao Berlinski zid.
Također je istaknuto da je samo Ukrajina povećala potrošnju u oružju sedam puta na 44 milijarde dolara, odnosno trećinu svog BDP-a. Država koju sponzorira Zapad dodatno je imala koristi od desetina milijardi dolara donacija oružja koje su gotovo u potpunosti isporučile zapadne vlade predvođene SAD-om.
Međutim, kada je posrijedi Rusija, procjene pokazuju da je ruska potrošnja prošle godine porasla samo za 9,2 posto.
“Bez obzira na to da li uklonite dvije zaraćene nacije, evropska potrošnja je i dalje u priličnom rastu”, istakao je Tian.
Zemlje poput Poljske, Holandije i Švedske bile su među evropskim zemljama koje su najviše povećale svoja vojna ulaganja tokom protekle decenije, dodaje se u studiji.
U međuvremenu, Japan, kao i Indonezija, Malezija, Vijetnam i Australija prate ovaj trend.
Moderno i skupo oružje, također, objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 borbena aviona F-35 američke proizvodnje, napominje SIPRI.
Porast vojnih izdataka – i od strane SAD-a i njihovih evropskih saveznika – dolazi usred pogoršanja krize troškova života i rastuće inflacije u SAD-u i nekoliko evropskih zemalja koje su navele ljude da izađu na ulice posljednjih mjeseci i protestuju.
Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je u četvrtak da je inflacija u eurozoni “previsoka” i da monetarna politika Evropske centralne banke mora težiti vraćanju inflacije prema svom cilju od 2 posto.
Ekskluzivno PISjournal
