PISjournal – Nastavak krize na zapadu Azije i sukob u Ukrajini uzrokovali su važne
promjene u geopolitici glavnih i perifernih dijelova Euroazije.
Pored najvidljivijih i bučnih događaja zbivanja su aktuelna i malo dalje, u Centralnoj Aziji, području koje je igralo bitnu ulogu tokom nastanka historije i civilizacije svijeta, kao i dvaju kontinenta – Azije i Evrope.Ipak, na “Zelenom kontinentu” je to manje poznato područje.
Centralna Azija generalno ima pet država: Kazastan, Kirgizistan, Tadžikistan,
Turkmenistan i Uzbekistan. Ove zemlje posjeduju ogromne količine prirodnih i
mineralnih resursa te su mozaik različitih plemena i naroda. Obzirom da određeni broj njih dijeli plemensko tursko porijeklo ili su posredstvom religije pripadnici islamske vjeroispovjesti, u dvadesetom stoljeću su u velikoj mjeri imali zajedničku geopolitičku sudbinu. Ali pad Sovjetskog saveza i period koji je uslijedio nakon toga uzroci su njihovog distanciranja na različitim nivoima.
Aktuelna bitna stvar za navesti je dolazak Donalda Trampa u Bijelu kuću, koji
sa pristupom normativne transformacije i drugačijeg međunarodnog pristupa
zemljama svijet dovodi pred nove uvjete.
Trnutno, šest glavnih geopolitičkih igrača: Rusija, Kina, EU, SAD, uz Islamsku Republiku Iran i Tursku, imaju posebne specifikacije u odnosu prema zemljama Centralne Azije. S tim specifijacijama ćemo se u nastavku pozabaviti.
Ruska Federacija
Ova zemlja je stoljećima aktivan igrač u pomenutom regionu. Zemlje Centralne Azije su bile sastavni dio Sovjetskog saveza. Neki aktuelni događaji,poput dešavanja u Kazastanu iz protekle godine, pokazali su kako Moskva i
dalje ima ključnu ulogu, koju po potrebi odigra kada to region zahtjeva.
Iz perspektive identiteta i kulture ruska uloga je takođe izuzetno snažna.
Ruska ćirilica i jezik povezuju bitne ruske manjine. Sa druge strane treba obratiti pažnju kako su i vojni, ekonomski, politički i sigurnosni odnosi i infrastruktura povezani sa Kremljom.
Ove zemlje igraju bitnu ulogu u prostoru između Rusije i Kine.
Naravno, u trenutnoj situaciji nije teško primjetit kako kriza u regiji Crnog mora u određenoj mjeri umanjuje utjecaj Rusije, dok sa druge strane jača ulogu konkurenata, posebno Kine, SAD-a, EU, Turske, Irana, i nekih zemalja Perzijskog zaliva. Čini se kako ćemo u novim uslovima, nakon potencijalnog primirja u Ukrajini, ubrzo svjedočiti aktivnijoj ulozi Rusije u Centralnoj Aziji, u raznim geopolitički i geoekonomskim formama. Bitno je naglasiti važnost Rusije kao radne destinacije mnogim migrantima iz Centralne Azije. Svake godine na stotine hiljada ljudi iz ovog područja, zbog teške ekonomske situacije, u potrazi za poslom putuju u Rusiju, nakon čega na milijarde dolara novca šalju nazad u svoje zemlje.
Kina, iz mnogih razloga, najviše zbog straha od društvene nestabilnosti, ne može niti ima namjeru da bude alternativa Rusiji u prihvatanju masovnog priliva migranata.
Kina
Ova zemlja, kao najveći uvoznik i izvoznik na svijetu, posjeduje posebne ekonomske, vojne i društvene karakteristike u vezi sa Centralnom Azijom.Investicioni kapacitet Kine može u ideji da predstavlja pojas ili jako zavodljiv put. U ovom odnosu sve strane dijele jako staru zajedničku historiju, značajan broj nacionalnih manjina i korijenite ekonomske odnose, koji nisu zanemarljivi.
Put svile je bitan element koji im daje zajednički identitet. Zemlje Centralne
Azije su iz mnogo razloga bitne za Kinu, koja nastoji jačati svoj utjecaj u regiji kako bi osigurala zapadne granice od ekstremističkih muslimanskih paravojnih skupina, osigurala uvoz velike količine energije, i pored investicije u infrastrukturu osigurala tržište za vlastitu robu.
Važno je napomenuti informaciju koju je objavio Glavni kineski ured za carine.
Ona glasi da je protok novca između Kine i zamalja Centralne Azije u protekloj
godini iznosio 94.8 milijardi dolara, što je za 5.4 milijarde više u odnosu na godinu ranije. Prvi na listi trgovinske razmjene sa Kinom je Kazastan sa 46%, odnosno 43.8 milijardi dolara. Od preostalih zemalja najvišu razmjenu ima Kirgizistan 22.7 milijardi (24%), Uzbekistan 13.7 (14.5%), Turkmenistan 10.6 milijardi (11%) i Tadžikistan 3.8 milijardi (4%).
Turska
Najvažnija uloga ove zemlje temelji se na zajedničkoj turskoj narodnosti sa istovjetnim vjerskim i kulturnim elementima. Sa druge strane, Turska ima golem ekonomski utjecaj u ovim zemljama i spada među vodeće investitore u pomenutim republikama. Promjene u Siriji i Džolanijev dolazak na vlast u ovoj zemlji stvorili su jednu vrstu osjećaja moći u turskom taboru.
Sa druge strane,Ankara kao regionalno energetsko čvorište igra bitnu ulogu u izvozu energije iz Centralne Azije. U balansu snaga ovih republika sa Kinom i Rusijom jako je bitna i politička podrška koju dobivaju iz Turske.
Za zemlje poput Kazastana i Uzbekistana odnos sa Turskom je bitan najprije
zbog pristupa zapadnom tržištu, podrške multilateralizmu, pa zatim na narednom nivou slijede opširna vojna i sigurnosna saradnja.Kao bitan faktor u međusobnim odnosima je važno navesti i turizam.
Sjedinjene Američke Države
Politika ove zemlje u regiji se više svodi na praćenje događaja i korištenje ovih republika u balansu odnosa sa Moskvom i Pekingom.
Vašington takođe ima poseban pogled po pitanju vojne i sigurnosne saradnje sa zemljama Centralne Azije. Ta vrsta pažnje je nakon rata u Ukrajini dodatno porasla. U tom kontekstu je moguće analizirati i putovanja Antonija Blinkena u Kazastan i Uzbekistan tokom proteklih godina. Ipak, diplomatski pristup SAD-a prema Centralnoj Aziji se od 2015. godine može vidjeti kroz diplomatsku platformu poznatu kao C5+1. Kazastan, Kirgizistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan + SAD su članovi pomenute platforme.
Evropska Unija
Tokom proteklih godina EU ima poseban pogled prema regiji kao velikom potrošačkom tržištu, sa velikim zalihama fosilne energije i drugim resursima.
U kontekstu odvojene saradnje evropskih zemalja sa državama Centralne Azije, i institucija EU je uspostavila temeljitu saradnju sa ovim regionom.
Povodom toga je 5 marta 2025. godine održan samit lidera pet zemalja Centralne Azije sa EU. Kao rezultat je potpisan temeljit ugovor o saradnji na četiri nivoa te nekoliko sporazuma po pitanju pomoći od 13 milijardi dolara Brisela za ove države. Takođe je potvrđena i investicija od 10 milijardi dolara, koju će evropske banke uložiti u zemlje Centralnle Azije.
Islamska Republika Iran
Odnos Irana sa zemljama Centralne Azije, pored zajedničkih kulturoloških i civilizacijskih elemenata, u post-sovjetskom periodu je prošao nekoliko različitih faza. Postoji ogroman potencijal, no proširenje odnosa nije još uvijek doživjelo punu ekspanziju. Jasno je kako Iran posjeduje bitnu sposobnost u izvozu tehničkih i inžinjerskih usluga prema ovim zemljama, a posebnu ulogu može da igra u tranzitu energije i robe. U protekle dvije godine su poduzete jasno vidljive mjere u saradnji sa svih pet zemalja, posebno nakon članstva Irana u Šangajskom sporazumu. Posjeta iranskog predsjednika većini navedenih zemalja, kao i uzvratna posjeta visokih dužnosnika ovih republika, za sobom su povukli i vidljiv rast trgovinske razmjene, uporedo sa odbrambenim i sigurnosnim sporazumima.
U jednom generalnom osvrtu treba reći kako zemlje Centralne Azije pored mnogih vidljivih zajedničkih elemenata nemaju ujedinjen glas. Postoji neka vrsta nezvaničnog nadmetanja među njima i obično su u nastojanju da izazovu neku vrstu interakcije sa bitnim igračima. Naravno Kazastan i Uzbekistan su
aktivniji u interakciji sa zapadnim zemljama.
Ovaj region još uvijek nije
dosegao optimističnu stabilnost i sve zemlje dijele strah od ekstremizma i terorizma, kao produkta izlaska Amerike iz Afganistana. Opcija saradnje sa Rusijom, Kinom, Islamskom Republikom Iran i uporedo sa Turskom, tokom
raspleta transformacije svjetskog i regionalnog poretka može da otkloni višedimenzionalne strahove ovih zemalja i donese im sigurnost i stabilnost.
Ekskluzivno PISjournal
