PISjournal – Zohran Mamdani, kandidat za gradonačelnika New Yorka, musliman je. Njegovo vodstvo u izbornoj utrci u ovom gradu ponovo je izazvalo rasprave o islamofobiji u Sjedinjenim Državama.
Može li jedan musliman zauzeti važnu poziciju poput gradonačelnika jednog od najznačajnijih američkih gradova? Da li američko društvo to može prihvatiti? To je pitanje koje se u Sjedinjenim Državama postavlja već sedamnaest godina. Magazin The New Yorker u jednom je izvještaju pokušao dati odgovor na to pitanje.
Ko je Zohran Mamdani?
Zohran Kavvam Mamdani rođen je 1991. godine u Kampali, glavnom gradu Ugande, a kada je imao sedam godina, s roditeljima je emigrirao u Sjedinjene Države. Od 2015. godine aktivno učestvuje u političkim kampanjama drugih političara u New Yorku, čime je započeo svoj politički put i postepeno stekao prepoznatljivost.
Godine 2017. pridružio se Demokratskim socijalistima Amerike, najvećoj socijalističkoj organizaciji u zemlji. Mamdani je 2018. postao državljanin Sjedinjenih Država, a dvije godine kasnije učestvovao je na izborima za Skupštinu savezne države New York (donji dom, ekvivalent Zastupničkom domu na nivou države New York). U unutarstranačkim izborima porazio je Aravelu Simotas, dugogodišnju demokratsku zastupnicu iz 36. distrikta New Yorka, i tako postao član Skupštine. Ova pobjeda bila je prekretnica u njegovoj političkoj karijeri i privukla je veliku pažnju javnosti.
Sljedeći tekst predstavlja izvještaj novinarke Rozine Ali, kolumnistice časopisa The New Yorker, o fenomenu islamofobije i političkom usponu Zohrana Mamdanija u New Yorku.U jesen 2008. godine, tokom burne predsjedničke kampanje, u medijima su se pojavile glasine da je Barack Obama musliman. Tim koji je radio za njegovog protivnika Johna McCaina kontaktirao je birače u „sivim državama“, šireći sumnje o Obaminom vjerskom porijeklu i pitajući ljude za koga bi glasali ako bi znali da Obama „podržava Hamas“.
Portparol McCainove kampanje branio je takve kontakte, ali kada je jedna glasačica na javnom skupu izjavila da ne može vjerovati Obami jer je „Arap“, McCain je odmahnuo glavom i rekao: „Ne, gospođo, Obama je čovjek iz poštene porodice.“
Sama pretpostavka da „Arap“ ne može imati takve kvalitete bila je dovoljno otrovna. Colin Powell, bivši američki državni sekretar, direktno se uključio u raspravu, izjavivši u emisiji Meet the Press na NBC-ju: „Obama nije musliman, on je kršćanin. Oduvijek je bio kršćanin.“ Ipak, Powell je dodao: „Ali, ako bi Obama bio musliman, zar bi to u ovoj zemlji bio problem?“
Pitanje koje i dalje ostaje otvoreno
Sedamnaest godina kasnije, to isto pitanje postalo je centralna tema izbora za gradonačelnika New Yorka, gdje Zohran Mamdani, tridesetčetverogodišnji musliman i demokratski socijalist, nakon pobjede na ljetnim predizborima Demokratske stranke, i dalje vodi u anketama. U sedmicama pred izbore, islamofobne poruke i napadi postali su dominantan element kampanje.
Eli Kahani, bivši zamjenik specijalnog izaslanika za borbu protiv antisemitizma u Trumpovoj administraciji, objavio je fotografiju blizanaca u plamenu 11. septembra 2001. godine uz poruku: „Ne zaboravite… glasajte za Andrewa Cuoma (Mamdanijevog protivnika) i spasite naš grad“.
Dnevnik New York Post objavio je naslove koji Mamdanija povezuju s terorizmom, dok je Cuomo, bivši guverner New Yorka i sada nezavisni kandidat u trci, nedavno u intervjuu s konzervativnim radijskim voditeljem Sidom Rosenbergom upitao: „Može li iko zamisliti Mamdanija u toj fotelji ako bi se dogodio novi 11. septembar?“
Ova izjava podsjetila je na sličnu tvrdnju Donalda Trumpa iz novembra 2015. godine, kada je, kao predsjednički kandidat, izjavio da je „hiljade muslimana“ u New Jerseyju slavilo 11. septembar. Mjesec dana kasnije pozvao je na zabranu ulaska muslimana u zemlju „radi nacionalne sigurnosti“. Po dolasku na vlast, ovu je politiku i sproveo u januaru 2017. godine, što je izazvalo proteste stotina Njujorčana na aerodromu JFK. Tada je Cuomo, pokušavajući izraziti solidarnost s demonstrantima, izjavio: „Kao Njujorčanin – ja sam musliman“.
Trump je lagao, ali ta tvrdnja je podstakla sumnje. Nakon napada 11. septembra, sigurnosne vlasti širom zemlje hapsile su muslimanske muškarce i držale ih u pritvoru bez optužbi, ponekad godinama, ili su ih protjerivale zbog manjih prekršaja. Mnoge muslimanske porodice napustile su Sjedinjene Države kako bi izbjegle sličnu sudbinu. Policija New Yorka osnovala je jedinicu pod nazivom Demographics Unit, čiji su agenti i doušnici odlazili u muslimanska naselja, skrivali se u bibliotekama, džamijama i restoranima kako bi identificirali moguće terorističke prijetnje. Program je trajao godinama, sve dok nije pravno osporen i na kraju ukinut.
Nedavni napadi na Mamdanija u mnogim aspektima podsjećaju na ranije periode islamofobije u historiji New Yorka. Mamdani se tokom cijele svoje kampanje suočavao s islamofobnim napadima. Tokom ljetnih predizbora, jedan od pristalica njegovog protivnika Cuoma napravio je oglas u kojem je Mamdanijeva brada vještački prikazana tamnijom i gušćom. U debatama su ga protivnici optuživali da vjerovatno podržava terorizam. Nakon što je Mamdani pobijedio u toj trci, republikanska zastupnica Marjorie Taylor Greene objavila je na društvenim mrežama fotografiju Kipa slobode prekrivenog crnim velom, dok je Randy Fine, republikanski zastupnik s Floride, izjavio da Mamdani želi uspostaviti kalifat u gradu.
Kao odgovor na ove napade, Mamdani je prošle sedmice održao dirljiv govor ispred džamija u New Yorku, govoreći o vlastitom iskustvu s islamofobijom, posebno nakon 11. septembra. Ispričao je kako su ga na aerodromu ispitivali da li planira napasti New York i kako se njegova tetka bojala nositi hidžab.
U govoru je naglasio: „Ako si musliman u New Yorku, moraš očekivati poniženje. Ali ono što nas ne razlikuje je samo to poniženje – mnogi Njujorčani ga doživljavaju. Ono što nas razlikuje je naša sposobnost da ga izdržimo“.
Nakon tog govora, potpredsjednik J.D. Vance napisao je na društvenim mrežama: „Prema Zohranu, prava žrtva 11. septembra je njegova tetka, jer su je ružno pogledali“.
U stvarnosti, muslimani u Sjedinjenim Državama suočili su se nakon 11. septembra s talasom zločina iz mržnje; FBI je izvijestio da su takvi zločini porasli za 1600% u odnosu na prethodnu godinu. Muslimanke koje su nosile hidžab nisu doživljavale samo „ružne poglede“, već su bile fizički napadane, pa čak i izbodene nožem.
Gdje je zapravo prava distopija? Tokom svih ovih godina gotovo da nije postojala nikakva politička cijena za širenje takvog diskursa. Godine 2016. Hillary Clinton izjavila je da su američki muslimani „na prvoj liniji identifikacije i prevencije terorizma“, dok je Trump rekao: „Mislim da nas islam mrzi“. Mnogi Amerikanci islamofobiju ne doživljavaju kao oblik rasizma, već kao „razuman stav“.
Jedna od ključnih razlika između antiislamskih napada na Mamdanija i onih iz prošlih godina jeste da Mamdani nije rođen u Sjedinjenim Državama. Zbog toga su se u posljednje vrijeme intenzivirali pozivi na oduzimanje njegovog državljanstva i deportaciju.
Mnogi muslimanski imigranti deportirani su u godinama nakon napada 11. septembra, ali zahtjevi za oduzimanje državljanstva javnim ličnostima imaju malo historijskih presedana. Ovo više nije marginalni zahtjev – baš kao što je Trumpova zabrana muslimanima nekada izgledala marginalno. Danas se muslimanski studenti koji su protestovali protiv rata u Gazi hapse na ulicama New Yorka i šalju u imigracione pritvore, dok vlasti pokušavaju ukinuti njihovo državljanstvo.
Povjerenje muslimanske zajednice u vladu i vlasti drastično je opalo u godinama nakon 11. septembra. Mamdani je od samog početka svoje kampanje shvatio da ne može unaprijed računati na podršku muslimana. New York je grad u kojem živi oko milion muslimana — gotovo četvrtina ukupne muslimanske populacije Sjedinjenih Država. Od početka kampanje lično je posjetio 55 džamija, dok je njegov tim obišao više od 200 džamija. Svake sedmice prisustvuje džuma-namazu i obraća se zajednicama.
Nijedan kandidat za gradonačelnika New Yorka u historiji nije uložio toliko truda da dopre do tolikog broja muslimana u gradu.
Protivnici Mamdanija upozoravaju da bi njegova pobjeda dovela do distopijskog svijeta. Međutim, za mnoge distopija već postoji. Na ulicama, agenti ICE-a obaraju ljude na zemlju i odvode roditelje iz ruku njihove djece. Više od trećine muslimana u zemlji živi ispod granice siromaštva. Mnogi muslimani u New Yorku – koji rade kao vozači taksija, prodavači halal hrane i uslužni radnici u kancelarijama – žive u gusto naseljenim, radničkim četvrtima. Tokom vrhunca pandemije, muslimanska zajednica u gradu imala je i do 15 dženaza dnevno. Svaka gradska vlast mora obratiti pažnju na ovu populaciju – na te muslimane koji nisu samo muslimani.
Trump i republikanci protiv Mamdanija
New York je već godinama pod upravom demokrata. Andrew Cuomo, bivši guverner savezne države New York (koji je 2021. podnio ostavku nakon optužbi za seksualno uznemiravanje), također je bio demokrat. Stoga kandidat koji se u izborima za gradonačelnika New Yorka natječe kao predstavnik Demokratske stranke, u praksi gotovo da nema ozbiljnog protivnika. Ključna borba vodi se u prvoj fazi – unutarstranačkom glasanju koje određuje kandidata demokrata. Cuomo je planirao da se povratkom na političku scenu upravo kroz te izbore rehabilituje i očekivalo se da će lako osvojiti nominaciju stranke.
Ipak, Mamdani je u posljednjim anketama jasno prešao u vodstvo, te je Cuomo službeno priznao poraz. Ovom neočekivanom pobjedom Mamdani je značajno utabao put prema gradonačelničkoj fotelji New Yorka. Glavni izbori zakazani su za 4. novembar 2025., ali uz podršku istaknutih progresivnih političara poput Bernieja Sandersa te poznatih članova Demokratskih socijalista Amerike, kao što je Alexandria Ocasio-Cortez, Mamdanijeve šanse dodatno rastu. Republikanci su, međutim, još prije njegove zvanične kandidature započeli nezapamćenu kampanju napada.
Najintenzivnije napade na Mamdanija predvodi lično Donald Trump, republikanski predsjednik Sjedinjenih Država. Trump je dan nakon objave rezultata unutarstranačkih izbora nazvao Mamdanija „stopostotnim ludim komunistom“, lažno tvrdeći da je riječ o „ilegalnom imigrantu“, te zaprijetio da bi, ako Mamdani postane gradonačelnik New Yorka i „ne ponaša se kako treba“, savezna vlada mogla ukinuti finansiranje gradu. Trumpova administracija čak je zaprijetila mogućnošću oduzimanja Mamdanijevog američkog državljanstva.
Iako se čini da je glavni povod sukoba između Trumpa i Mamdanija pitanje moguće neposlušnosti gradske uprave prema federalnim imigracionim i carinskim vlastima (ICE), odnosno odbijanje saradnje u hapšenju i deportaciji ilegalnih imigranata – Trump je čak rekao da će Mamdanija „uhapsiti“ ako ne bude sarađivao – čini se da neprijateljstvo republikanaca, a dijelom i nekih predstavnika glavnog toka Demokratske stranke, ima dublje korijene. To neprijateljstvo dovelo je do toga da republikanski političari, naročito članovi Kongresa, koriste otvoreno islamofobnu, rasističku i ksenofobnu retoriku, optužujući Mamdanija za „podršku terorizmu“.
Ekskluzivno PISjournal
