PISjournal –Sjedinjene Države nisu u Sudanu. U toj se zemlji dešava brutalan rat a vodeće svjetske sile ne čine skoro ništa da ga zaustave. To je rat kojim se želi uspostaviti kontrola nad teritorijama i prirodnim resursima, posebno zlata, ali i plodne zemlje na obalama Nila. Sukob se odvija između Sudanaca, ali su upletene desetine drugih zemalja: Rusija, Iran, Emirati, Egipat, Saudijska Arabija itd.
Međutim,ne i Sjedinjene Države. Svjetski policajac, isti onaj koji oružjem opskrbljuje Izrael i Ukrajinu, nema stranu na koju bi stao u Sudanu i nema energije za pregovore o prekidu vatre kojim bi bilo spašeno stanovništvo. Glad pogađa trećinu od 48 miliona ljudi u Sudanu. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je 230.000 njih pothranjeno i u opasnosti od smrti. Postoji više od deset miliona prognanika koji bježe od ratnih zločina koje su počinile protivničke snage: ubistva, silovanja, otmice i pljačke. Teško je procijeniti broj poginulih, ali radi se o desecima hiljada. Različiti izvori navode brojku od čak 150.000, od kojih su mnogi žrtve bolesti poput kolere i nedostatka hrane.
Rat je izbio 15. aprila 2023. godine, četiri godine nakon što je narodni ustanak okončao tri desetljeća vojne i islamističke diktature. Tranzicija u demokratiju počela je dobro, ali je ubrzo skrenula s tračnica. Vojska se odbila pokoriti civilnoj vlasti i izvela državni udar. General Abdel Fatah Al Buran, načelnik štaba, imao je pomoć kriminalca, Mohameda Hamdana Dagala, alias Hametija, vođe Janjaweeda, milicije koja je između 2003. i 2008. ubila 300.000 ljudi u Darfuru, što je genocid koji još uvijek ostaje nekažnjen.
Al Buran i Hameti podijelili su plijen zlata, glavnog bogatstva Sudana. Sporazum je također uključivao Janjaweede, preimenovane u Snage za brzu podršku, integrirane u vojsku. Al Buran bi bio predsjednik, a Hameti broj dva.
Suživot je bio težak jer Hameti nije želio biti drugi i u aprilu 2023. krenuo je u napad. Njegovi su ljudi zauzeli El Geziru, državu s najmoćnijom poljoprivredom, i velik dio glavnoga grada Kartuma. Počeli su masakri i pljačke, etničko čišćenje i šverc zlata. Rat ne vode samo vojska i pobunjenici. Postoje mnoge druge naoružane skupine, plemenske snage koje brane svoj prostor i, kao i svi drugi, prodaju se onome ko ponudi najviše. Ne manjka ponuda da se dokopate zlata, plijena koji žele sve strane.
U nesigurnim vremenima poput ovih, zlato je sigurna investicija. Cijena unce porasla je za 33% od 1. januara. Potražnja je veća od ponude jer centralne banke prave zalihe i jer je zlato važna komponenta u novim tehnologijama.
Tada u u igru dolaze interesi mnogih zemalja, počevši od Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), glavnog Hametijevog saveznika. Teretni avioni polijeću iz Dubaija noseći oružje i novac. Slijeću u Čad, u bazu Amdjaras, blizu granice sa Sudanom, i iskrcavaju oružje kamuflirano kao humanitarna pomoć. Vraćaju se natovareni zlatom.
Ujedinjeni Arapski Emirati također angažiraju plaćenike iz Hametija da se bore protiv Hutija u Jemenu, još jednom okrutnom ratu koji je u septembru napunio deset godina, a da se niko ne sjeća 400.000 mrtvih. Hutiji su dospjeli na naslovnice kada su napali trgovačke brodove u Crvenom moru i uzdrmali opskrbne lance.
Afričkog rata nema bez plaćenika, a Rusija koristi bivše plaćenike Wagnera. Isprva su podržavali Hametija, koji im je ponudio rudnike zlata u Darfuru, ali je Buran dao bolju ponudu: koncesiju nalazišta Al Ibediya sjeverno od Kartuma i tvornicu za preradu zlata. Kremlj, međutim, želi i pomorsku bazu u Crvenom moru, a isto traži i Iran u zamjenu za dronove i projektile. Al Buranova vojska kontroliše gotovo 750 kilometara sudanske obale okrenute prema ovoj važnoj pomorskoj ruti.
Buran je diktator kojeg Egipat i Saudijska Arabija žele kontrolirati u Sudanu što se ne sviđa SAD-u, koji je bliži Hametiju. A priori to nema smisla jer su Saudijska Arabija i SAD saveznici u mnogim stvarima, posebno u Jemenu. Hameti bi trebao biti zabrinut. Može izgubiti svog velikog saveznika, koji je već kupio vrlo plodnu zemlju sjeverno od Kartuma, u području pod kontrolom generala Al Burana.
Sudan je paradigma izvan Ukrajine i Palestine. Oružje, pohlepa boraca i šutnja Zapada desetkuju istu populaciju koja je 2019. svrgnula vojsku i islamiste s okom na liberalne demokratije. Sudan pokazuje da u današnjem svijetu nema mjesta za demokratski razvoj. Ni Sjedinjene Države ni Evropa, današnje protuimigracijske utvrde, ne pružaju ruku onima koji bi radije da ne emigriraju iz svojih zemalja.
zlato zlato zlato zlato
