PISjournal – Više od dvije godine nakon izbijanja sukoba između sudanske vojske (SAF) i paravojne formacije Snaga za brzu podršku (RSF), Sudan se nalazi u potpunom humanitarnom i društvenom kolapsu.
Rat koji je počeo u aprilu 2023. godine pretvorio se u brutalni, sveobuhvatni građanski sukob sa katastrofalnim posljedicama za civilno stanovništvo.
Preko 150.000 ljudi je izgubilo život, a više od 12 miliona osoba interno je raseljeno, što čini Sudan zemljom s najvećim brojem interno raseljenih lica u svijetu. Uz to, oko 3,5 miliona ljudi izbjeglo je u susjedne zemlje, pogoršavajući i regionalnu stabilnost.
Humanitarne organizacije i UN upozoravaju da Sudan trenutno prolazi kroz jednu od najgorih humanitarnih kriza u svijetu, sa prijetnjom od gladi, epidemijama, kolapsom zdravstvenog i obrazovnog sistema te sveprisutnim seksualnim i etničkim nasiljem.
Glad kao oružje rata
U mnogim dijelovima Sudana, posebno u regijama Darfura, Kordofana i Gedarifa, situacija je dosegla nivo katastrofalne prehrambene nesigurnosti. Preko 30 miliona ljudi, što čini dvije trećine ukupnog stanovništva, zavisi od hitne humanitarne pomoći. U zonama pod kontrolom RSF-a, opskrba hranom se sistematski blokira, a humanitarni konvoji bivaju napadani.
U kampu Zamzam u Sjevernom Darfuru, gdje se nalazi gotovo 500.000 raseljenih osoba, već su zabilježeni slučajevi smrti djece od gladi. Svjedočenja iz ovog kampa ukazuju na potpuni kolaps distribucije hrane, dok se glad koristi kao sredstvo kontrole nad civilnim stanovništvom.
Prema UN procjenama, 24 miliona ljudi suočeno je s akutnim nedostatkom hrane, uključujući najmanje 3 miliona djece mlađe od pet godina koja pate od teške neuhranjenosti.
Kolaps zdravstvenog sistema i širenje bolesti
Rat u Sudanu gotovo je potpuno uništio zdravstvenu infrastrukturu. Više od 80% zdravstvenih ustanova u pogođenim regijama ne funkcioniše. Bolnice su sistematski bombardovane, zaposjedane od strane zaraćenih strana ili pretvorene u vojne baze. Nedostatak lijekova, sanitetskog materijala i osoblja dodatno komplikuje borbu protiv bolesti.
Zemlju trenutno pogađa velika epidemija kolere, sa više od 80.000 zabilježenih slučajeva i preko 2.000 smrtnih ishoda. Nedavna desetodnevna kampanja vakcinacije u glavnom gradu Khartoumu, pokrenuta u julu 2025. godine, pokušala je obuhvatiti 150.000 ljudi, ali pristup pogođenim područjima i dalje je ograničen zbog ratnih dejstava.
Pored kolere, prisutne su i druge bolesti poput malarije, dijareje i infekcija respiratornog sistema, koje se šire u nehigijenskim uslovima izbjegličkih kampova.
Rodna kriza: Žene i djeca na prvoj liniji stradanja
Ujedinjene nacije su Sudan proglasile žarištem globalne rodne krize. Više od 14 miliona žena i djece je raseljeno, a u izbjegličkim kampovima svakodnevno se bilježe slučajevi seksualnog nasilja, prisilnih brakova, trgovine ljudima i rodno zasnovanog zlostavljanja.
Paravojne formacije, posebno RSF, koriste seksualno nasilje kao sredstvo ratovanja i disciplinovanja zajednica. Nedostatak pristupa ginekološkoj i porodiljskoj njezi ugrožava hiljade trudnica i dojilja koje su ostale bez osnovnih medicinskih usluga.
Obrazovni i informacijski mrak
Rat je uništio i ono malo što je ostalo od obrazovnog sistema u Sudanu. Preko 80% škola je zatvoreno, a mnoge su pretvorene u skloništa za izbjeglice ili razorene u vojnim napadima. Oko 17 miliona djece nema pristup obrazovanju, a većina njih je već dvije školske godine potpuno isključena iz sistema.
Uz to, sloboda medija je potpuno ugušena. Novinari su mete napada, pristup internetu je ograničen, a propagandne poruke RSF-a i vojske dominiraju digitalnim prostorom. Informacije o dešavanjima na terenu dolaze otežano, što dodatno komplikuje međunarodni odgovor na krizu.
Eskalacija nasilja: Napadi na kampove i civile
Posljednjih mjeseci, napadi na civile sve su brutalniji. U avgustu 2025. godine, RSF je izveo napad na izbjeglički kamp Abu Shouk u Sjevernom Darfuru, gdje je ubijeno najmanje 40 osoba, a ranjeno 19. Kamp, koji je dom za gotovo 450.000 ljudi, suočava se s nedostatkom vode, hrane i medicinske pomoći.
U julu, dronski napad pogodio je bolnicu u gradu El Fasher, gdje je stradalo 70 civila, uključujući medicinsko osoblje. U gradovima poput Omdurmana, napadi na tržišta i škole postali su uobičajeni, a civili se nalaze na prvoj liniji ratnih dejstava.
Međunarodni odgovor: Spor i nedovoljan
Iako su Ujedinjene nacije, UNICEF, Crveni krst i brojne nevladine organizacije prisutne u zemlji, njihov rad je ograničen zbog nasilja, blokada i političkih pritisaka. Paravojne formacije često otimaju pomoć ili je koriste za svoje potrebe, dok vlada odbija prihvatiti međunarodne posmatrače na ključnim tačkama sukoba.
Humanitarni radnici upozoravaju da je Sudan „zemlja koja tone u tišini“. Medijska pažnja je minimalna, a međunarodna politička volja za intervenciju skoro nepostojeća.
Zaključak: Opstanak jednog naroda pod upitnikom
Sudan se nalazi u epicentru jedne od najkompleksnijih i najtežih humanitarnih katastrofa današnjice. Milioni civila, žena i djece, izloženi su gladi, nasilju, bolestima i potpunoj institucionalnoj devastaciji. Ukoliko se globalna zajednica ne mobilizuje brzo i odlučno, postoji realna opasnost da će Sudan postati primjer kolektivnog međunarodnog neuspjeha u 21. stoljeću.
Potrebna je hitna i sveobuhvatna akcija: prekid neprijateljstava, otvaranje humanitarnih koridora, obnova infrastrukture i uspostavljanje političkog procesa koji uključuje sve strane. Bez toga, sudbina miliona Sudanaca ostaje neizvjesna — a tragedija nezabilježenih razmjera neizbježna.
Ekskluzivno PISjournal
