PISjournal

Uvod

Napetosti između Tajlanda i Kambodže, osobito duž pograničnih područja, povremeno su se rasplamsavale, ali oružani sukobi u razdoblju 2008–2011. godine oko hrama Preah Vihear dosegnuli su vrhunac višegodišnjih tenzija. Iako se na prvi pogled radilo o teritorijalnom sporu, u stvarnosti su iza sukoba stajali složeni faktori — od kolonijalnog naslijeđa i unutarnjih političkih interesa do prikrivenih geopolitičkih igara sila poput SAD-a i Kine. U ovom sukobu, osobito je važno osvijetliti ulogu Sjedinjenih Američkih Država, koje su u pozadini krize tražile priliku za jačanje svoje vojne prisutnosti u jugoistočnoj Aziji.

 

  1. Povijesni korijeni sukoba: kolonijalna karta kao izvor krize

Spor oko hrama Preah Vihear vuče korijene iz kolonijalne karte koju su Francuzi izradili 1907. godine, prema kojoj se hram nalazi na kambodžanskom teritoriju. Tajland nikada nije priznao valjanost te karte. Iako je Međunarodni sud pravde 1962. godine presudio da hram pripada Kambodži, pitanje tačne demarkacije okolne granice ostalo je otvoreno – što je stvorilo pravni vakuum koji će se kasnije pretvoriti u epicentar sukoba.

 

  1. Eskalacija sukoba 2008–2011. godine: UNESCO i oružani obračuni

Kada je Kambodža 2008. godine uspjela upisati hram Preah Vihear na UNESCO-ov popis svjetske baštine, Tajland je oštro reagirao. Tajlandski su nacionalisti taj čin doživjeli kao povredu teritorijalnog integriteta. Uslijedili su oružani sukobi na granici u kojima je poginulo i ranjeno na stotine ljudi.

 

  1. Nacionalizam kao političko oružje

U obje su zemlje političke elite iskoristile sukob za učvršćivanje vlastite moći:

  • Na Tajlandu su vlasti krizu u Preah Vihearu iskoristile kako bi skrenule pažnju javnosti s domaćih kriza poput protesta „Crvenih“ i „Žutih“ košulja.
  • U Kambodži je premijer Hun Sen instrumentalizirao sukob kako bi osnažio svoju političku bazu i suzbio oporbu, predstavljajući se kao zaštitnik teritorijalnog suvereniteta.

 

  1. Iza kulisa: geopolitički interesi SAD-a i Kine

Kina: moć iz sjene

  • Savezništvo s Kambodžom: Kina je glavni investitor i politički saveznik Kambodže. Hun Sen je više puta istaknuo da je kineska pomoć ključna za razvoj infrastrukture i vojske.
  • Uticaj na ASEAN: Kina koristi Kambodžu kao glasnogovornika svojih interesa u okviru ASEAN-a, naročito kada je riječ o pitanju Južnokineskog mora. Kambodža je više puta blokirala zajedničke protukineske izjave unutar ASEAN-a.
  • Iskorištavanje krize: Nestabilni odnosi Kambodže i Tajlanda pogoduju Pekingu jer dodatno izoliraju Phnom Penh i povećavaju ovisnost o Kini.

SAD: širenje vojnog uticaja kroz Tajland

Sjedinjene Američke Države, iako su službeno pozvale na suzdržanost u praksi su iskoristile krizu za ostvarenje vlastitih strateških ciljeva:

  1. Povijesno vojno partnerstvo:
    • Tajland je ključni vojni saveznik SAD-a u regiji (glavni „ne-NATO saveznik“).
    • Zajedničke vojne vježbe poput Cobra Gold svjedoče o dubokim vojnim vezama.
    • SAD-e održava pristup vojnim bazama i obavještajnu prisutnost u zemlji.
  2. Geopolitička korist od krize:
    • Kriza je poslužila kao povod za povećanje američkog vojnog prisustva i jačanje sigurnosne saradnje s Tajlandom.
    • SAD-e je kroz „mehko okruživanje“ Kine pokušao zaustaviti njeno širenje u jugoistočnoj Aziji.
  3. Nevidljiva strana pritiska:
    • Dok je javno pozivao na dijalog, Washington je tiho podržavao Tajland kao saveznika protiv kineskog uticaja.
    • Sukob je bio prilika za prodaju oružja, obuku tajlandske vojske i dublje strateško pozicioniranje u regiji.

 

  1. Uloga medija i radikalnog nacionalizma

Mediji obje zemlje širili su nacionalističku propagandu, dodatno pogoršavajući stanje. U takvom je ozračju svako popuštanje bilo tumačeno kao izdaja nacionalnih interesa čime se otvarao prostor ekstremistima i stranim akterima koji su imali koristi od produženih napetosti.

 

  1. Posljedice sukoba: trajno nepovjerenje i otvorena vrata za strane sile

Iako je 2013. godine Međunarodni sud pravde pokušao smiriti situaciju, posljedice su ostale duboke:

  • Uništena infrastruktura u pograničnim područjima;
  • Prekinuta ili usporena ekonomska i trgovinska saradnja;
  • Militarizacija unutarnje politike;
  • Oslabljena kohezija ASEAN-a kao mirovnog bloka;
  • Povećana ovisnost dviju zemalja o globalnim silama – Kini i SAD-u.

 

Zaključak: ponavljanje opasnog obrasca

Sukob Tajlanda i Kambodže nije bio običan teritorijalni prijepor. To je bio odraz složenih povijesnih naslijeđa, unutarnjih političkih borbi i manipulacija velikih sila. Dok je Kina jačala svoju poziciju kroz Kambodžu, Sjedinjene Američke Države su vješto iskoristile situaciju za dublju vojnu i stratešku penetraciju u Tajlandu.

Sve dok regionalni mehanizmi poput ASEAN-a ne razviju kapacitete za rješavanje takvih kriza, a sile poput SAD-a i Kine nastave koristiti lokalne sukobe za globalne interese, opasnost od novih sukoba u jugoistočnoj Aziji ostat će visoka.

Ekskluzivno PISjournal

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA