PISjournal – Nemirni promjenjivi svijet u trećem desetljeću trećeg tisućljeća svjedok je važnih geopolitičkih i geoekonomskih promjena u različitim regijama, posebno na području Euroazije i Bliskog istoka.
Među trenutnim vojnim i sigurnosnim krizama, tajnovitim ukrajinskim sukobom i nastavkom genocida u Gazi, ističu se elementi koji nevjerovatno utječu na politički i odbrambeni život različitih zemalja, posebice kada su u pitanju rast vojnih troškova i oružana nadmetanja. U ovom kontekstu evropske prijestolnice kroz suočavanje sa ukrajinskom krizom koja je započela prije tri godine ustrajno se obavezuju na povećanje vojnih izdataka. Više je to tako pod utjecajem i prijetnjom Donalda Trampa. Izabrani američki predsjednik je jasno dao do znanja kako neće pomagati zemlje koje ne ulože više u vojsku i oružje.
Ovaj stav je dokaz da odbrambena uloga Vašingtona naspram “starog kontinenta” opada. Zemlje koje su zaostale po pitanju obaveza prema odbrambenim troškovima su stavljene pod pritisak da ispune svoje obaveze.
Trenutno Belgija sa 1.29%, Italija 1.5%, Španija 1.24% su tri zemlje koje tradicionalno kaskaju na tabeli rangiranja i obavezale su se na velike izdatke za dostizanje procenta od 2% vojne potrošnje. Kanada neće ispuniti postavljeni cilj od 1.45%. Naravno, neki od glavnih sigurnosnih i odbrambenih igrača poput Britanije 2.33%, Njemačke 2.1% i Francuske 2.03% rade na očuvanju svog opstanka. Na osnovu podataka većina ovog budžeta usmjerava se prema istočnom boku i graničnom području sa Rusijom, zemljama Baltika i Poljskoj. Vašington nastoji da vojne izdatke NATO-a digne sa 2 na 5% BDP-a. Pregovori su u toku dok NATO diplomate predlažu dogovor na skali između 3 do 3.5%.
Ipak će glavna odluka biti donesena na samitu lidera u Hagu krajem mjeseca juna. Olaf Kristijansen premijer Švedske na ovu temu kaže kako osnovni cilj za odbrambene svrhe može da bude 5.1% do 5.3%, u skladu sa stanjem određenog područja.
Ovaj švedski zvaničnik dodaje kako unutar NATO-a traju konstantne rasprave na temu definisanja ciljeva za socijalnu odbranu, spremnost i podršku Ukrajini.
Protekle godine 32 članice NATO-a su ukupno izdvojile 1.303 triliona dolara u odbrambene svrhe, što je više od predviđenog, dok su 22 članice ispunile cilj od 2% BDP-a.
Radi se o rekordnim troškovnim izdacima. Na osnovu objavljenih podataka od strane ovog zapadnog vojnog saveza, mogu se jasno uočiti do sada neviđena ulaganja zemalja članica. Ukupno 468 milijardi dolara je izdvojeno od Evrope i Kanade, dok je 38% od te svote utrošeno na kupovinu glavne vojne opreme. SAD sa svoje strane doprinosi sa 818 milijardi dolara. Na osnovu ovog dokumenta, u protekloj 2023. godini NATO članice su potrošile 200 milijardi više u obrambene svrhe, što je podatak o rastu od 19%.
Početne objavljene prognoze sa početka godine su predviđale da će 23 zemlje ispuniti cilj, ali Crna Gora nije bila uspješna u ispunjavanju postavljenog cilja.
Međunarodni institut za mirovne studije u Štokholmu (SIPRI) u svom posljednjem izvještaju navodi kako su vojni izdaci u svijetu u 2024. godini, zbog ratova i vojnih sukoba dosegli najviši nivo od kraja hladnog rata, premašivši 2.7 triliona dolara. U izvještaju se navodi kako je rast izdataka najviše vidljiv u Evropi i na Bliskom istoku. 2024. godina je bila deseta u nizu tokom koje su vojni troškovi rasli, što svjedoči visokom stepenu tenzija na geopolitičkom nivou. Isti izvještaj prenosi da je preko 100 zemalja svijeta tokom protekle godine povećalo vojni budžet.
Evropa a pogotovo Rusija su teritorije sa najvećim rastom vojnih troškova koji iznosi 17% i doseže cifru od 693 milijardi dolara. U principu Rusija je 2024. godine izdvojila 149 milijardi na svoju vojsku, što je za 38% više u odnosu na godinu ranije, odnosno duplo više u odnosu na 2015. godinu.
Vojni budžet Ukrajine, zemlje koja se našla pod ruskim napadom, porastao je za 2.9% i iznosio je 64.7 milijardi dolara.
Iako je u pitanju samo 43% od onoga čime Rusija raspolaže, Kiev je po pitanju izdvajanja na odbranu sa 34% od ukupnog BDP-a na prvom mjestu u svijetu. Generalno gledano Njemački vojni izdaci su sa rastom od 28% dosegli cifru od 88.5 milijardi dolara, čime je ova zemlja pretekla Indiju na ukupnom četvrtom mjestu. Po prvi put nakon ujedinjenja Njemačka je postala najveći finansijer odbrane u centralnoj i zapadnoj Evropi.
Sjedinjene Američke Države koje izdvajaju najviše sredstava u vojne svrhe na planeti u 2024. godini su digle izdatke za vojne svrhe za 5.7% na ukupno 997 milijardi dolara. Ta je cifra 37% od ukupnog svjetskog udjela i 66% od ukupno svih izdatka NATO članica.
I na Bliskom istoku je trend sličan. Sa jedne strane cionistički režim Izraela nastavlja sa svojim ratom i zločinima u Pojasu Gaze te na osnovu izvještaja SIPRI-a vojni budžet ovog režima je 2024. godine porastao za 65% dosegnuvši 46.5 milijardi dolara. To je najveći rast izdataka od šestodnevnog rata iz 1967. godine.
Sa druge strane iranski vojni budžet je smanjen za 10% te iznosi 7.9 milijardi dolara u 2024. godini. istovremeno Kina, koja ulaže u moderniziranje vojnih snaga, jačanje kapaciteta za sajber ratovanje i nuklearna postrojenja, nakon SAD-a drži drugu poziciju na listi vojnih izdataka. Trenutno pola iznosa vojnih izdataka Azije i Okeanije pripada Kini.
Na osnovu izvještaja SIPRI, Kina je 2024. godine svoj vojni budžet digla za 7% što trenutno iznosi 314 milijardi dolara.
Uopšteno se može ocjeniti kako smo suočeni sa nestabilnim i nepredvidljivim svijetom čiji dio ovisi o toku svakodnevnog tehnološkog napretka dok drugim dijelom upravljaju vlasnici industrije i trgovine oružjem, što u konačnici vodi do jačanja odbrambenog i sigurnosnog sektora u vladajućim strukturama svjetskih zemalja.
To sve daje nagovještaj o budućnosti bez vizije o miru i stabilnosti za čovječanstvo. Ovakva situacija uzrokuje da se ogromne cifre izdvajaju u odbrambene svrhe, umjesto na napredak i stabilnost različitih zemalja.
Ekskluzivno PISjournal
