Armin Sijamić
Autor je politolog, novinar, analitičar međunarodnih odnosa i blogger.Njegove radove možete naći na blogu drugastrana.info.
PISjournal – U politici česta je pojava da se plati dug za neku uslugu, često i daleko od očiju javnosti. Ali u slučaju američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv Brazila ne radi se samo o tome, već o napadu na sadašnju vlast zbog politike koju vodi.
Bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, koji je upravljao ovom državom od 2019. do 2023. godine, na sve je načine pokušao udovoljiti Trumpu za vrijeme njegovog prvog predsjedničkog mandata, ako je to ikako moguće s obzirom na stil politike američkog predsjednika. Od potpune predaje interesa ove ogromne južnoameričke države u ruke Trumpove administracije, Brazil je spasila ljevičarska opozicija koja je prijetila da se vrati na vlast.
Opozicija je bila kočnica Bolsonarovim željama da se Brazil odmakne od takozvanog „globalnog juga“, da napravi raskid s ljevičarskim vladama širom svijeta i da se država oslobodi svih propisa koje velike kompanije onemogućavaju da nesmetano i jeftino eksploatišu ljude i prirodna bogatstva.
„Tropski Trump“, kako su neki nazivali Bolsonara zbog njegove sličnosti s mnogo poznatijim i utjecajnijim američkim kolegom, imao je važnu ulogu u američkim planovima u Latinskoj Americi i širom svijeta.
Koliko je Brazil važan za procese u ovom dijelu svijeta pokazuje i podatak da graniči sa svim državama Južne Amerike, osim Čilea i Ekvadora. Zatim, Brazil je najmnogoljudnija država u tom dijelu svijeta (cca 215 miliona ljudi) i najveća ekonomija. Budući da zauzima gotovo polovinu površine Južne Amerike, tamo se nalaze brojna prirodna bogatstva.
Ali, i dalje od svog susjedstva Brazil predstavlja silu, poželjnog partnera za Kinu, Rusiju i druge. Ova ogromna država je članica BRICS-a, jedan od osnivača ove organizacije, koji pokušava da izazove postojeći svjetski ekonomski sistem kojim dominira Zapada. Bolsonaro je s čela Brazila povukao ručnu kočnicu i BRICS tokom njegovog predsjednikovanja nije napravio nikakve važne pomake. To je zvaničnom Washingtonu dalo dosta vremena da se pripremi za daljnje korake BRICS-a.
Povratak Lule da Silve
Da bi Bolsonara spriječili da osvoji još mandat, opozicioni političari su u pomoć pozvali Luisa Inacia Lulu da Silvu, bivšeg predsjednika (od 2003. do 2010. godine), sindikalnog vođu i zatvorenika. Iskusni političar je izašao na megdan Bolsonaru i pobijedio ga 2022. godine, a vlast preuzeo 1. januara 2023. godine. Tada je počeo njegov treći predsjednički mandat, što je rekord u Brazilu.
Međutim, Bolsonarovim pristalicama se to nije svidjelo, tvrdili su da su izbori pokradeni. Hiljade pristalica su, sedam dana nakon inauguracije novog predsjednika, nasilno upale u predsjedničku palatu, Kongres, Vrhovni sud…
Bolsonaro se tada nalazio na Floridi, u Sjedinjenim Američkim Državama, i tvrdio da nema ništa s protestima i upadom u vladine zgrade. Ali, kako nije direktno priznao poraz na izborima i budući da ima veze s Trumpom, mnogi su ovaj događaj iz Brazilije, glavnog brazilskog grada, vidjeli kao kopiju događaja s američkog Kapitola, kada su dvije godine ranije pristalice odlazećeg predsjednika upale u Zastupnički dom i Senat i pokušali spriječiti verifikaciju izborne pobjede Josepha Bidena.
Nadimak „brazilski Trump“ tih dana sigurno Bolsonaru nije bio olakšavajuća okolnost, kao ni to što je Bijela kuća promijenila stanara.
Policija je tada uhapsila više hiljada ljudi i otvorila proces protiv odgovornih za proteste, a potom je sud gonio Bolsonara i u septembru ove godine ga osudio na 27 godina zatvora za pokušaj državnog udara. Zbog svog zdravstvenog stanja Bolsonaro kaznu može služiti u kućnom pritvoru, a uložio je žalbu na presudu.
Od povratka Trumpa u Bijelu kuću Brazil je pod udarom zvaničnog Washingtona, a kao povod tome bila je presuda Bolsonaru. Trump je, navodno zabrinut stanjem pravosuđa u Brazilu, kaznio glavnog sudiju u procesu protiv Bolsonara uskraćivanjem viza za putovanje u Sjedinjene Države. Trump je proces protiv Bolsonara nazvao „lovom na vještice“.
„Miješanje jedne države u pravosudni sistem druge države je neprihvatljivo i predstavlja kršenje glavnih principa poštovanja i suvereniteta među narodima“, rekao je tada brazilski predsjednik, odgovarajući nakon primjedbi američkog državnog sekretara Marca Rubija.
Washington sadašnjoj brazilskoj vlasti zamjera i pokušaj regulacije sadržaja na društvenim mrežama, a posebno se u kritici istakao vlasnik X-a Elon Musk, koji je bio bio Trumpove administracije i njegov važan saveznik.
Trump protiv Lule da Silve
Nezadovoljstvo presudom Bolsonaru bio je samo uvod. Trump je uveo carine od pedeset posto na brazilski uvoz, jedne od najvisočijih za sve uvoznike u Sjedinjene Države, što je suštinski početak obračuna s politikom aktuelnog brazilskog predsjednika Lule da Silve.
Iskusnom brazilskom predsjedniku jasno je da je presuda Bolsonaru samo izgovor za obračun s njegovom ljevičarskom vladom i potpuno drugačijom politikom od one koju vodi Washington. Pored toga što nudi drugačiju verziju kapitalizma u odnosu na Trumpa, Lula da Silva je razvio snažne socijalne i ekonomske programe za siromašne, veliki je zagovornik borbe protiv klimatskih promjena koje aktuelni američki predsjednik poriče i što je najvažnije zagovornik je multipolarnog svijeta u kome bi i Brazil imao važnu ulogu.
Ovakav politički program brazilskog ljevičara direktna je prijetnja postavci iz Washingtona da je sve južno od granice Sjedinjenih Država „američko dvorište“ u kome najmoćnija država svijeta može raditi šta želi i otuda protjerati sve druge konkurente. Lula da Silva, na primjer, veliki je zagovornik približavanja s Kinom i drugim državama svijeta koje Trump vidi kao neprijateljske.
Koliko je to važno i na simboličkom planu, jer Brazil trenutno nema snagu da parira Sjedinjenim Državama na svjetskoj sceni, pokazala je i prošlomjesečna Generalna skupština Ujedinjenih nacija na kojoj je govorio i kolumbijski predsjednik Gustavo Petro.
Ovaj kolumbijski ljevičar od 7. oktobra 2023. godine postao je jedan od najvećih kritičara Izraela, pa je u UN-u dio svog žestokog govora posvetio i ovoj temi. Nakon njegovog nastupa Lula da Silva ga je zagrlio i vjerovatno poljubio, dok je Petro sjedio a na stolici i stariji brazilski kolega stajao iznad njega, što je imalo odjek u javnosti Brazila i Kolumbije. Petro je, također, veliki protivnik Trumpove politike od njegovog povratka u Bijelu kuću.
Ovaj gest brazilskog predsjednika protumačen je kao da manji susjed nije sam i da ima podršku aktuelne brazilske vlade, odnosno da su države Južne Amerike spremne na saradnju u otporu Trumpovoj politici.
Lula da Silva je i sam pozivao na mir u Palestini i žestoko kritikovao Izrael, što je crvena tačka za Trumpa. To je posebno važno za Trumpa zbog činjenice da je Brazil kao velika država sposobna okupiti i druge. Lula da Silva je, s više lidera uključujući španskog premijera Pedra Sancheza i čileanskog predsjednika Gabriela Borica održao dva foruma pod nazivom „U odbranu demokratije, borba protiv ekstremizma“, od kojih je jedan bio na marginama zasjedanja Skupštine UN-a. Na sastanke Trump nije bio pozvan.
Sličan skup održan je u julu u Santiago de Chileu, gdje su ljevičarski lideri pet država (Čile, Brazil, Španija, Kolumbija i Urugvaj) rekli da „zastupaju zajednički stav u korist multilateralizma, demokratije i globalne saradnje zasnovane na socijalnoj pravdi.“ Ovaj skup su neki vidjeli kao otpor Trumpu i njegovim metodima upravljanja Sjedinjenim Državama i pokušaju da upravlja svijetom.
Nešto prije ovoga skupa, na sastanku članica BRICS-a u Rio de Janeiru, Lula da Silva će poručiti Trumpu da „svijet ne treba cara“ i da je on samo predsjednik svoje države.
Brazilski predsjednik će tada reći da se „svijet promijenio“ i pozvati na stvaranje alternative američkom dolaru. „Svijet treba pronaći način da naši trgovinski odnosi ne moraju ići preko dolara“, rekao je Lula. „Ovo su zemlje koje žele pronaći drugi način organizacije svijeta iz perspektive privrede“ , rekao je. „Mislim da je to razlog zašto BRICS izaziva nelagodu kod nekih ljudi.“
Trump je ranije zaprijetio carinama od sto posto za sve one koji se usude podrivati američki dolar kao najvažniju valutu za međunarodna plaćanja. Nema sumnje da je jedan od onih kome je poruka upućena bio i brazilski ljevičarski predsjednik.
Koliko su Trump i Lula da Silva suštinski različiti govori i ovaj primjer. Pod Bolsonarom brazilska Amazonija, mjesto od najveće važnosti za bioraznolikost i usporavanje klimatskih promjena, masovno je krčena da bi se zemljište predalo velikim korporacijama na upravljanje.
Krajem septembra Lula da Silva je najavio pokretanje fonda od milijardu američkih dolara da se očuvaju tropske šume. S druge strane, Trump ukida gotovo sva ekološka ograničenja za velike kompanije u Sjedinjenim Državama i tvrdi da klimatske promjene ne postoje te da oni koji na tome insistiraju vode svoje države u propast.
Obračun sa i bez Bolsonara
Iz gore navedenog jasno je da se Trumpov sukob aktuelnom brazilskom vlašću vodi na više frontova i oko fundamentalnih političkih postavki koje su puno važnije od sudbine jednog bivšeg desničarskog predsjednika. Drugim riječima, Trump želi da obrani postojeće stanje onoga što Lula da Silva želi promijeniti čim prije.
Ovakvu pobunu u svom „dvorištu“ Sjedinjene Države su imale i ranije, počevši s Kubom i završno sa sadašnjom venecuelanskom vlašću koja tvrdi da zastupa stavove bivšeg predsjednika Huga Chaveza. Ali, te države nisu ni blizu snažne koliko je to Brazil.
Prilikom uvođenja carina na brazilski uvoz, Trump je birao koji će proizvodi doći pod udar. Tako će biti carinjena kafa i meso, u čemu je Brazil najveći izvoznik na svijetu. Neki drugi proizvodi nisu ocarinjeni. Carine će se odnositi na oko 36 posto brazilskog izvoza u Sjedinjene Države koji je prošle godine iznosio oko 14,5 milijardi dolara. Američka strana je rekla da tim želi poravnjati deficit u trgovini s Brazilom koji je prošle godine iznosio oko 280 miliona dolara.
Sve ovo će, kažu iz Washingtona, biti predmet pregovora o trgovinskom sporazumu između dvije države. To je jasna poruka Braziliji da je sve na stolu, uprkos pozivima Brazilaca na razumno djelovanje. Brazilski potpredsjednik Geraldo Alckmin rekao je u julu da ovakvim ponašanjem Washingtona „svi gube“, jer Amerikanci „ne proizvode kafu“.
Alckmin je tada rekao da vlada razvija mjere da pomogne onima koje će pogoditi Trumpove carine, što je jasan pokazatelj da Brazil ne želi ići s bijelom zastavom u pregovore. Pomoć će uključivati finansije, poreske i kreditne mjere kako bi se zaštitile brazilske kompanije i radnici.
„Imamo puno pravo na odbranu“, rekao je Lula da Silva s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. „Pred očima svijeta, Brazil je poslao poruku svim ambicioznim autokratima i njihovim pristašama – naša demokratija i naš suverenitet nisu predmet pregovora.“
Nekoliko sedmica ranije, u intervjuu za The New York Times – koji je poslužio kao platforma za slanje poruka Trumpu i američkoj javnosti, Lula će reći: „Nema razloga za strah. Zabrinut sam, očito, jer imamo ekonomske interese, političke interese, tehnološke interese. Ali Brazil ni u jednom trenutku neće pregovarati kao da je mala zemlja protiv velike zemlje. Brazil će pregovarati kao suverena zemlja.“
Ekskluzivno PISjournal
