PISjournal – U septembru 2025. Nepal je svjedočio jednom od najvažnijih političkih događaja od ukidanja monarhije 2008. godine.
Masovni ustanak mladih protiv korupcije, nepotizma i neučinkovitosti vlade doveo je do ostavke premijera K.P. Sharme Olija i uključio vojsku u unutrašnje političke procese. Ovaj događaj, poznat kao „revolucija generacije Z“, ne samo da je transformirao unutrašnju strukturu moći, već je uticao i na regionalnu ravnotežu među Indijom, Kinom i SAD-om. No, može li se ovaj događaj smatrati pravom revolucijom ili je to samo prolazni protest u digitalnom dobu?
Politička struktura Nepala i uzroci krize
Nepal, mlada federalna republika, uprkos dvodomnom parlamentu i raznovrsnim strankama, i dalje pati od političke nestabilnosti. Od 2008. godine vlasti se u Nepalu često mijenjaju, a krhke koalicije, administrativna korupcija i izvršna neučinkovitost ozbiljno narušavaju povjerenje javnosti. Ekonomija Nepala uglavnom se temelji na poljoprivredi i planinskom turizmu, dok milioni nepalskih radnika migriraju u zemlje Zaljeva i Južne Azije radi egzistencije.
U takvom kontekstu, odluka vlade da blokira 26 komunikacijskih platformi – uključujući Facebook, YouTube, Instagram i WhatsApp – izazvala je bijes javnosti. Samo je TikTok ostao aktivan i postao platforma za organiziranje protesta. Ova činjenica, posebno zbog kineskog porijekla platforme, ima poseban značaj u geopolitičkim analizama.
Uloga generacije Z i karakteristike novih, nekonvencionalnih revolucija
Politički događaji 21. stoljeća pokazuju da svijet ulazi u novu eru revolucija i narodnih pokreta; razdoblje u kojem klasični modeli revolucija – s karizmatičnim vođama, koherentnom ideologijom i stranačkom strukturom – ustupaju mjesto mrežnim, horizontalnim i tehnološkim ustancima. Revolucija generacije Z u Nepalu je jasan primjer ove transformacije. Najvažnije karakteristike ovakvih revolucija:
1.Nedostatak centralnog vodstva
Za razliku od klasičnih revolucija poput Francuske, Rusije ili Irana, koje su vodili određeni lideri i ideološki tokovi, nove revolucije često nemaju organizirano vodstvo. U Nepalu nijedna politička ili stranačka figura nije vodila proteste; mladi su spontano i samostalno oblikovali pokret.
2.Mrežna organizacija
Ovi pokreti koriste horizontalne i mrežne modele umjesto hijerarhijskih struktura. Komunikacija među demonstrantima odvija se putem digitalnih platformi, a odluke se donose kolektivno i decentralizirano.
3.Korištenje novih tehnologija
Platforme poput TikToka, Twittera i Telegrama igraju ključnu ulogu u mobilizaciji javnosti. U Nepalu, nakon blokade većine društvenih mreža, TikTok – koji je kineska platforma – postao je glavni alat za organiziranje protesta, što postavlja pitanja o ulozi stranih tehnologija u unutrašnjim događajima zemalja.
4.Fokus na društvenu pravdu i transparentnost
Za razliku od klasičnih revolucija koje su često imale ideološke ili klasne parole, nove revolucije više se fokusiraju na društvene zahtjeve poput borbe protiv korupcije, transparentnosti, generacijske pravde i političke participacije.
5.Brzina i širina Tehnologija omogućuje da protesti u roku od nekoliko sati zahvate cijelu zemlju. U Nepalu, 48 sati nakon zabrane platformi, protesti su se pojavili u više od 20 gradova.
6.Ranljivost prema prisvajanju revolucije
Nedostatak vođstva i organizirane strukture čini ove pokrete ranjivima na prisvajanje revolucije od strane vojske, tradicionalnih institucija ili stranih sila. Iskustvo Egipta 2011. pokazalo je da čak i narodni pokreti mogu biti preusmjereni od strane vojske i vojnih snaga te dovesti do obnove autoritarizma.
Uloga vojske i opasnost od prisvajanja revolucije
Nepalska vojska, koja je do sada imala stabilizirajuću ulogu, u nedavnim događajima postala je aktivni akter. Raspored vojnika, hapšenja demonstranata i premještanje državnih dužnosnika u sigurne zone izazvali su zabrinutost zbog mogućeg prisvajanja revolucije od strane vojske. Nepalski mediji opisali su masakre demonstranata kao „pokolj“, a neki analitičari upozoravaju da vojska može preusmjeriti tok narodnog pokreta.
Natjecanje stranih sila: Indija, Kina, SAD
Indija: povratak tradicionalnom uticaju
Indija je pozdravila pad prokineske vlade i nastoji povratiti svoj tradicionalni uticaj u Nepalu. Indijski mediji izvijestili su o mogućem približavanju nove vlade Delhiju. Indija je također zabrinuta zbog nestabilnosti na granici i masovne migracije iz Nepala u svoje pogranične države.
Kina: strateško povlačenje ili „soft power“?
Kina, koja je imala značajan uticaj u Nepalu kroz infrastrukturne projekte i velika ulaganja, sada se suočava s ozbiljnim izazovima. Pad vlade Olija, saveznika Pekinga, doveo je do obustave mnogih gospodarskih ugovora. Kineski mediji oprezno prate događaje u Nepalu i upozoravaju na rizik smanjenja regionalnog uticaja. No, jedan suptilan aspekt u nedavnim zapadnim i azijskim analizama je: može li ostanak TikToka – jedine aktivne platforme tokom protesta, u vlasništvu kineske kompanije ByteDance – biti znak neizravnog „soft power“ uticaja Kine u događajima Nepala? Iako nema dokaza o direktnoj intervenciji, ovo pitanje ostaje otvoreno u analitičkom diskursu.
SAD: jačanje „soft power“ uticaja
SAD putem nevladinih organizacija, međunarodnih medija i podrške demokratskim vrijednostima, neizravno podupire pokret generacije Z. Zapadni analitičari ovaj ustanak smatraju dijelom regionalnog vala u Južnoj Aziji, što odražava opću frustraciju zbog strukturne korupcije.
Nepal u kontekstu regionalnih događaja
Događaji u Nepalu nisu samo unutrašnji fenomen, već dio šireg vala narodnih ustanaka u Južnoj Aziji i Bliskom istoku. U Šri Lanki, Bangladešu i Indoneziji mladi su ustali protiv starijih političkih struktura. Zajedničke karakteristike ovih pokreta su visoka nezaposlenost, raširena korupcija, društvena nejednakost i korištenje tehnologije za organizaciju protesta.
Potencijalna revolucija ili prisvojena nada?
Iako događaji u Nepalu imaju mnoge elemente društvene revolucije, oni su još uvijek u tranzicijskoj fazi. Ako pokret uspije dovesti do stabilnih, zakonitih i narodnih struktura, može se smatrati pravom revolucijom. U suprotnom, može postati samo uspomena na prisvojenu nadu. Ovaj događaj je ozbiljno upozorenje za druge zemlje: mladi, čak i u krhkim strukturama, mogu biti motor promjena. Ali bez institucionalizacije, transparentnosti i političke nezavisnosti, svaki narodni pokret izložen je devijacijama i prisvajanju.
Na kraju, ostaje ključno pitanje: mogu li nove tehnologije, u vlasništvu stranih kompanija, nenamjerno ili namjerno oblikovati put nemira? Je li svijet ušao u eru u kojoj revolucije počinju ne samo na ulicama, nego i kroz algoritme i platforme? Nepal danas, kroz ustanak generacije Z, pokazuje svijetu da revolucija više ne mora početi u bojnom polju, već putem ekrana, hashtagova i jasnih društvenih zahtjeva.
Ekskluzivno PISjournal
