PISjournal– Geopolitički oktobar u Evropi čini se zanimljiv, a shodno tome teško je bilo odabrati najznačajnije događaje, jer ih je uistinu na evropskoj političkoj sceni u prethodnom mjesecu bilo veoma puno.
Ipak, ovdje vam donosimo pregled značajnih događaja koji tematiziraju govor predsjednice EU komisije, iznenadna promjena unutar do sada liberalne Češke Republike, turski iskorak u kontekstu naoružavanja, pokušaj uspostavljanja desničarskog saveza na istoku Evrope kontra Ukrajine, te odluku o ponovnom uvođenju vojnog roka u Republici Hrvatskoj.
Šta znači govor Von der Leyen u EU Parlamentu?
Evropska unija suočila se s jednim od najvažnijih političkih događaja godine, a koji se desio tokom ovog mjeseca, a to je godišnji govor predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije, održanom u Evropskom parlamentu u Strasbourgu.
Ovaj govor, koji se tradicionalno održi na početku jeseni, nije bio samo formalnost, već duboka analiza kriza koje tresu evropske temelje, naglašavajući potrebu za strateškom otpornošću u eri moćne politike. Von der Leyen je u svom govoru istaknula da je Evropa “zaključana u borbi za očuvanje svoje nezavisnosti” usred sukoba imperijalizama, pozivajući se na historijske krize poput ruske invazije na Ukrajinu 2022., napada Hamasa 2023. (bez da je osudila cionistički genocid nad Palestincima u Gazi) i promjene u američkoj administraciji 2025.
Ona je diagnosticirala unutarnje slabosti – nepotpuno jedinstveno tržište, stagnirajući rast i nedostatak političke volje – te pozvala na tri ključna uslova za opstanak: koheziju članica, legitimno zajedničko vodstvo i jasno razumijevanje međunarodnih ograničenja. Bez konkretnih najava, govor je ipak signalizirao urgentnost: završetak digitalne i klimatske agende, pregovore o sljedećem financijskom okviru i širenje Unije kao geopolitičke nužnosti.
Značaj ovog događaja leži u njegovoj ulozi kao katalizatora za jedinstvo. U vrijeme kada rivali iskorištavaju podjele, von der Leyenin apel za “strateškom otpornošću” umjesto “strateške autonomije” može pokrenuti reforme prema kraju mandata. Ako se EU ne prilagodi, rizikuje gubitak relevantnosti; ako uspije, mogla bi se ponovno učvrstiti kao sila mira i prosperiteta. Ovaj govor podsjeća da će budućnost Evrope ovisiti o izborima, ne samo o krizama, a neki od izbora se održavaju uskoro, te ćemo znati kojim putem ide posrnula Evropa. Von der Leyen traži jedinstvo, a pitanje je da li će ga dobiti?
Promjene na političkoj sceni Češke Republike
Česka Republika doživjela je politički preokret kroz parlamentarne izbore održane 3. i 4. oktobra 2025., gdje je populisticka stranka ANO Andreja Babiša osvojila oko 35% glasova, ali bez apsolutne većine. Ovaj ishod, prema BBC-ju, pokrenuo je koalicijske pregovore s manjim desničarskim strankama, signalizirajući potencijalnu promjenu u českoj vanjskoj politici prema EU-u i NATO-u.
Babiš, bivši premijer, kampanju je vodio na temi ekonomskih problema – inflacije, energetske krize i migracije – optužujući trenutnu vladu Petra Fiale za “slušanje Brisela”. Pobjeda ANO-a dolazi nakon godina polarizacije, gdje su birači kaznili vladajuću koaliciju zbog sporog oporavka od pandemije i rata u Ukrajini. U kontekstu EU-a, ovo može usporiti podršku za širenje i zelene ciljeve, ali Babiš je obećao “pragmatičnu” saradnju.
Značaj za Evropu je u općem trendu gdje populizam jača u Srednjoj Evropi, testirajući koheziju Unije. Ako Babiš formira vladu, mogao bi se pridružiti Orbánu u blokiranju odluka; ako ne, ojačati proevropske snage. Neka opšta poruka političkog oktobra u Evropi jeste da on naglašava da su nacionalni izbori ključ za evopsku stabilnost, gdje lokalne frustracije utiču na promjene politike.
Tursko oružje mijenja pravila ratovanja ?
Turska je isporučila prve domaće tenkove Altay svojim oružanim snagama, objavio je u utorak predsjednik ove zemlje Recep Tayyip Erdogan na ceremoniji otvaranja fabrike BMC Ankara za proizvodnju tenkova i oklopnih vozila nove generacije. Altay je novi glavni borbeni tenk Turske, a njegova serijska proizvodnja odvija se u postrojenju turskog proizvođača automobila BMC u Ankari. Erdogan je naveo da su tenkovi prije isporuke vojsci prošli testni program dug 35.000 kilometara i 3.700 bojevih gađanja.
Predsjednik Turske je dodao da je tenk Altay, unaprijeđen naprednim sistemima, dizajniran da izdrži i najteže uslove na bojnom polju. Također je istakao da Turska sada ima proizvodnu liniju koja se prostire na 63.000 kvadratnih metara, a koja će mjesečno proizvoditi osam tenkova Altay i deset oklopnih vozila Altug, opisanih kao “tvrđave bojnog polja”. Razvoj turskog glavnog borbenog tenka Altay jedan je od najambicioznijih projekata domaće odbrambene industrije u posljednjih nekoliko decenija.
Ideja o vlastitom tenku pojavila se još devedesetih godina, kada je Turska, suočena sa zastarjelom flotom američkih M60 i njemačkih Leopard tenkova, odlučila da mora razviti sopstvenu tehnologiju kako bi smanjila zavisnost od stranih dobavljača. Zvanični početak projekta datira iz 2007. godine, kada je tursko Ministarstvo odbrane potpisalo ugovor s kompanijom Otokar o razvoju i izradi prototipa. Projekat je nazvan po generalu Fahrettinu Altayu, jednom od heroja Turskog rata za nezavisnost i komandantu tokom bitke kod Dumlupınara 1922. godine.
U početnoj fazi, Turska je sarađivala s Južnom Korejom, koja je imala iskustvo u razvoju tenka K2 Black Panther. Korejski partner, Hyundai Rotem, pomogao je u prenosu tehnologije, posebno u dijelu koji se tiče dizajna šasije, sistema ovjesa i balističke zaštite. Međutim, cilj projekta od početka je bio potpuna domaća proizvodnja i tehnološka nezavisnost. Altay je projektovan da bude ekvivalent zapadnim tenkovima poput američkog Abramsa M1A2 ili njemačkog Leoparda 2A7, ali uz veću digitalnu integraciju i kompatibilnost s turskim borbenim dronovima i komandnim sistemima.
Iako je Turska planirala da Altay bude u punoj proizvodnji već početkom 2020-ih, projekt je naišao na ozbiljan problem, nedostatak pogonskog sistema. Prvobitno je planirano da se u tenk ugradi njemački motor MTU i transmisija RENK, ali je Berlin 2019. godine uveo ograničenja na izvoz vojne tehnologije zbog turske operacije u Siriji. Zapadne države još uvijek nisu reagovale na ovu objavu Turske u kontekstu jačanja svojih vojnih kapaciteta.
Desničarski savez u Evropi kontra Ukrajine
Balázs Orbán kao politički direktor i savjetnik mađarskog premijera Viktora Orbana izjavio je da Mađarska želi da se ujedini sa Češkom i Slovačkom kako bi formirala antiukrajinski savez unutar Evropske unije. U komentaru za ugledni briselski medij Politico Balázs Orbán je rekao da je formiranje snažnog političkog saveza još uvijek daleko, ali ako se ostvari, to bi moglo značajno ometati napore EU da pruži finansijsku i vojnu podršku Ukrajini.
Prema njegovim riječima ovo bi označilo oživljavanje tzv. “Višegradske grupe”, koja je uključivala Mađarsku, Češku, Slovačku i Poljsku. Višegradski savez se raspao nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu, jer je Poljska zauzela čvrst stav protiv Moskve, dok je Mađarska usvojila suprotan stav. Stoga bi se novi Višegradski savez sastojao od tri, umjesto četiri članice.
Sadašnji poljski premijer Donald Tusk podržava Ukrajinu i malo je vjerovatno da će se pridružiti bilo kakvom savezu s Orbánom. Ovo nam ukazuje da nove okolnosti vladaju u kontekstu odnosa prema Ukrajini unutar Evrope, a čemu je sasvim sigurno doprinijelo i Trumpovo držanje da insistira da s Rusijom treba biti postignut dogovor.
Vraća se vojna obaveza u Republici Hrvatskoj
Hrvatski sabor izglasao je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odbrani te Zakona o službi u Oružanim snagama kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje koje će početi 2026. godine. Prve pozive na zdravstvene preglede uoči služenja vojnog roka, regruti mogu očekivati već početkom decembra ove godine. Plan je da na godišnjem nivou pozovu otprilike 4.000 novajlija raspoređenih u pet naraštaja, a u 2026. godini će biti pozvani muškarci, koji su vojni obaveznici rođeni 2007. godine.
Cilj je da se muškarci prijave sa 18 godina, a da na vojni rok budu upućeni sa 19 godina. Na služenje vojnog roka mogu biti upućeni i vojno sposobni muškarci koji su stariji od 19, a mlađi od 30 godina i mogu se, ako žele, prijaviti i dobrovoljno. Žene neće podlijegati ovoj obavezi, ali također mogu dobrovoljno postati dio vojnog osposobljavanja. U slučaju da se vojni obaveznici ne odazovu, vojska izdaje policiji nalog za njegovo dovođenje uz kaznu u rasponu od 250 do 1.320 eura.
Kako je ranije najavljeno, obuka bi trebala trajati dva mjeseca, a služenje vojnog roka će biti posmatrano kao dio radnog staža, što će biti plaćeno sa 1.100 eura neto. Također poslodavcima će biti zabranjeno da daju otkaz uposlenicima u vrijeme kada moraju ići na vojno osposobljavanje. Nakon ove odluke, izgleda da će u regionu samo Bosna i Hercegovina ostati bez obaveznog vojnog roka.
Ekskluzivno PISjournal
