PISjournal – Generalna skupština Ujedinjenih nacija, koja je prema svom statutu trebala biti mjesto mira i odvraćanja sigurnosnih prijetnji zemljama svijeta, ponovo je postala mjesto za demonstraciju mišića i prijetnje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
U svom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a, Netanyahu je tvrdio da je Izrael „odvratio“ šiitske snage u Iraku koje su saveznici s Iranom.Netanyahu je iznio svoju prijetnju iračkim snagama pred gotovo praznom salom Generalne skupštine UN-a, nakon masovnog napuštanja zasjedanja delegata koji su protestovali protiv izraelskih akcija u Gazi.
Dok je započeo svoj govor, značajan broj svjetskih lidera i diplomata napustio je salu u koordiniranom protestu protiv izraelskog genocida u Gazi. Ovaj potez ostavio je izraelskog premijera da govori pred uglavnom praznom salom.
U brzom odgovoru na Netanyahuove prijetnje, irački ministar vanjskih poslova Fuad Hussein odlučno je odbacio izjave, nazivajući ih „neprihvatljivim“. Izdao je oštro upozorenje, navodeći da je „napad na bilo kojeg Iračanina napad na cijeli Irak“.
Upozorenja iračke obavještajne službe
Irački parlamentarni izvori otkrili su da su obavještajne i nacionalne sigurnosne agencije zemlje predstavile sveobuhvatan izvještaj premijeru Mohammedu Shia al-Sudaniju, upozoravajući da bi Irak mogao biti sljedeća vojna meta Izraela, rekli su irački izvori upoznati s izvještajima.
Prema ovim izvorima, Netanyahu razmatra otvaranje novog fronta u regiji, a Irak je najvjerovatnije na meti. Izvještaj jasno navodi da Izrael sada smatra Irak centralnim središtem za regionalne aktivnosti Irana. Dodaje se da je kontinuirana strateška dubina snaga otpora u Iraku učinila zemlju potencijalnom metom izraelske agresije.
Istovremeno, iračka vlada je najavila praktične korake za izgradnju modernog sistema protivvazdušne odbrane kako bi poboljšala svoju sposobnost suprotstavljanja svakom potencijalnom kršenju svog vazdušnog prostora. Međutim, postizanje ovog cilja čini se dalekim za Irak, jer se neće desiti u skorije vrijeme.
Bezvrijedan sporazum
Usred ovih dešavanja, vrijedno je spomenuti da Irak ima nekoliko sigurnosnih sporazuma sa SAD-om. Sihad al-Shammari, politički analitičar blizak iračkoj vladi, rekao je za novine Al-Akhbar da izraelske prijetnje Iraku proturječe postojećem sigurnosnom sporazumu između Bagdada i Washingtona. To postavlja pitanja: Može li iračko-američki sigurnosni pakt zapravo spriječiti izraelski napad? Ako se osvrnemo samo dva mjeseca unazad, odgovor je vjerovatno ne.
Prije manje od dva mjeseca, Katar, jedan od najbližih saveznika SAD-a izvan NATO-a, napadnut je od strane izraelskog režima. Ovaj napad se dogodio na tlu zemlje koja je izgradila vrlo bliske veze s Washingtonom, u kojoj se nalazi najmanje 11.000 američkih vojnika, desetine američkih borbenih aviona i napredni sistemi protivvazdušne odbrane u zračnoj bazi Al Udeid, što je najveći resurs američkih zračnih snaga u regiji.
Glavno pitanje je: Da li je ovo masovno američko prisustvo – preko 100 borbenih aviona, aktivni zajednički centar za zračne operacije koji kontrolira američke zračne misije u zapadnoj Aziji, regionalni centar za koordinaciju i praćenje američkih zračnih operacija i flota koja uključuje F-16, F-15, bombardere B-52 i B-1, nevidljive F-22, avione za elektronsko izviđanje RC-135 i razne napredne američke borbene i nadzorne dronove – bilo dovoljno da zaštiti Katar od samo 10 raketa koje su lansirali izraelski avioni?
Značajno je da su izraelski avioni morali preletjeti udaljenost od 1.800 do 2.000 kilometara da bi stigli do Katara, što je zahtijevalo dopunjavanje gorivom u zraku pomoću tankera KC-707. Kanal 12 u Izraelu potvrdio je da se ovo dopunjavanje gorivom dogodilo i još jednom su vidljivi tragovi američkih tankera za dopunjavanje gorivom. Dakle, mogu li SAD zaista izbjeći odgovornost za izraelski napad na Katar?
Stoga, kada Amerikanci nisu spriječili izraelski napad na Katar kao svog najbližeg arapskog saveznika, malo je vjerovatno da će mrdnuti prstom da pomognu Bagdadu u slučaju potencijalnog izraelskog napada na Irak.
Izraelski izazov za napad na Bagdad
S druge strane, ciljanje Iraka nije mačji kašalj za Izraelce. Ako Izraelci ograniče svoj napad na grupe otpora ili čak ako pokrenu masovni napad na Irak, reakcije se neće ograničiti na Irak i moguće je da će Jemen lansirati daljnje balističke rakete u znak podrške Iraku.
Irak zabrinut zbog mogućeg novog rata protiv Irana
Pored neželjene perspektive da Irak postane nevoljna platforma za izraelske napade na Iran, iračke vlastite energetske potrebe čine ga ovisnim o stabilnosti unutar Irana. S obzirom na to da se otprilike jedna trećina iračke električne energije proizvodi korištenjem prirodnog plina koji isporučuje Iran, svaki poremećaj u ovom snabdijevanju rizikuje izazivanje široko rasprostranjenih nestanaka struje i društvenih nemira, što bi dodatno potkopalo poziciju vlade u Bagdadu. Stoga je Irak također duboko zabrinut zbog potencijalnog izraelskog napada na Iran i njegovih široko rasprostranjenih posljedica.
Uprkos ogromnim rezervama nafte i gasa, decenije rata, sankcija i političke nestabilnosti suočile su Irak sa dubokim infrastrukturnim izazovima. Njegova oronula elektroenergetska mreža, u kombinaciji sa sistemskim lošim upravljanjem i korupcijom, znači da se Iračani već suočavaju sa svakodnevnim nestancima struje. Trenutno, uvozni gas i električna energija iz Irana zadovoljavaju oko trećinu iračkih energetskih potreba. Zbog toga je Irak odmah postao ranjiv na bilo kakvu nestabilnost koja dolazi iz susjednog Irana.
Ekskluzivno PISjournal
