PISjournal – Republika Azerbejdžan je u posljednjih nekoliko godina provodila aktivnu politiku ekonomske diplomatije.
Glavni cilj zemlje je diversifikacija trgovine, smanjenje ovisnosti o prihodima od nafte i plina te širenje izvoza nenaftnih proizvoda na evropska tržišta. U tom kontekstu, Srbija i Poljska su odabrane kao strateški partneri, a ekonomski i trgovinski odnosi s njima razvijaju se kroz međuvladine komisije, poslovne forume i strateške sporazume.
1. Povijesni i politički okvir saradnje sa Srbijom
Više od desetljeća, Srbija je jedan od ključnih političkih i ekonomskih partnera Azerbejdžana u jugoistočnoj Evropi. Dvosmjerni odnosi formalno su uspostavljeni 2013. godine „Deklaracijom o strateškom partnerstvu“, a kasnije su dodatno učvršćeni „Programom zajedničkih aktivnosti“ (2018) i „Memorandumom o uspostavi Vijeća strateškog partnerstva“ (2022).
Snažna politička volja i osobni odnosi predsjednika Ilhama Alijeva i Aleksandra Vučića stvorili su čvrstu osnovu za stratešku saradnju. Uzajamni posjeti predsjednika i stalni pregovori potvrđuju zajedničku odlučnost za proširenje dvosmjernih odnosa i jačanje prisutnosti na regionalnom tržištu energije i trgovine.
2. Energetska saradnja sa Srbijom: Južni plinski koridor i zajednički projekti
Temelj saradnje Azerbejdžana i Srbije leži u energetici. Izvoz plina preko „Južnog plinskog koridora“ (SGC) predstavlja strateški pravac koji pokriva ne samo Srbiju, nego i zemlje jugoistočne i istočne Evrope.
Pokretanje interkonektora Niš-Dimitrovgrad (IBS) dugog 170 km u decembru 2023. godine povezalo je plinske mreže Bugarske i Srbije, čime je ojačana pozicija Bakua i Beograda na evropskom energetskom tržištu. Od januara 2024., Azerbejdžan je počeo opskrbljivati Srbiju prirodnim plinom, a do danas je izvoz dosegao oko 300 milijuna kubičnih metara. Novi sporazum između SOCAR-a i Srbijagasa iz septembra 2024. predviđa povećanje izvoza na jednu milijardu kubičnih metara godišnje.
Osim izvoza plina, zajednički projekti poput izgradnje kombinirane plinske elektrane snage 500 MW u Nišu podižu partnerstvo dviju zemalja na stratešku razinu. Dugoročni planovi uključuju projekt „Crnomorska energija“ za prijenos zelene energije putem podmorskih kabela, čime se dodatno potvrđuje značaj Azerbejdžana u razvoju održive energije u regiji.
3. Razvoj trgovine i investicija sa Srbijom
Međuvladina komisija za trgovinsku i ekonomsku saradnju okuplja više od 50 kompanija, uključujući 16 azerbejdžanskih, te raspravlja o mogućnostima saradnje u trgovini, transportu, poljoprivredi, turizmu i sigurnosti hrane.
Azerbejdžan poziva srpske kompanije na ulaganja u logističku infrastrukturu „Središnjeg koridora“, sudjelovanje u industrijskim i poljoprivrednim projektima te obnovu oslobođenih područja u Karabahu. Zahvaljujući ovoj aktivnoj politici, obujam bilateralne trgovine od 2021. godine u prosjeku raste 15-20% godišnje, a u 2024., uključujući izvoz plina, premašio je 190,3 milijuna USD.
4. Ekonomski odnosi s Poljskom: ulazna vrata za nenaftne proizvode
U evropskom kontekstu, Poljska predstavlja ključnu ulaznu tačku za nenaftne proizvode Azerbejdžana u Evropsku uniju. Obim trgovine između dviju zemalja porastao je s 141 milijun USD u 2022. na više od 222 milijuna USD u 2024., dok udio sektora nafte i plina u ovoj trgovini ostaje neznatan.
Otvorenje „Kuće trgovine Azerbejdžana“ u Varšavi 2018. godine bilo je važno za promociju poljoprivrednih, prehrambenih i industrijskih proizvoda s oznakom „Made in Azerbaijan“. Osim tržišta Poljske, ova institucija služi i kao hub za izvoz prema susjednim zemljama.
5. Komisija i poslovni forum s Poljskom
U četvrtak je održana deveta sjednica međuvladine komisije za ekonomsku saradnju Azerbejdžana i Poljske, u sklopu koje je organiziran poslovni forum s više od 130 poduzetnika iz obje zemlje. Kmaladdin Heydarov, ministar za izvanredne situacije Azerbejdžana i predsjednik komisije, naglasio je važnost saradnje u transportu, željezničkoj infrastrukturi, poljoprivredi, građevinarstvu, energetici, turizmu i razvoju zajedničkih poduzeća.
Poljski poduzetnici sve više pokazuju interes za sudjelovanje u industrijskim i logističkim projektima u slobodnoj gospodarskoj zoni Alat. Poljska je također jedna od prvih zemalja EU-a koja se priključila transportnim i logističkim projektima Azerbejdžana, uključujući Trans-Kaspijski međunarodni transportni koridor (Središnji koridor), stvarajući mogućnosti za ulaganja u obnovljive izvore energije i željezničku infrastrukturu.
6. Mogućnosti i budući izgled
Fokus Azerbejdžana na izvoz energije u Srbiju i razvoj nenaftne trgovine s Poljskom dio je sveobuhvatne strategije diversifikacije ekonomije i širenja prisutnosti na evropskim tržištima. Kombinacija energetske, industrijske i logističke saradnje, zajedno s poslovnim forumima i zajedničkim ulaganjima, učvrstila je položaj Azerbejdžana u regionalnoj i međunarodnoj mreži trgovine i energije.
U budućnosti, razvoj projekata u obnovljivim izvorima energije, logistici i infrastrukturnim projektima te širenje industrijske i poljoprivredne saradnje stvorit će dodatne prilike za obje zemlje, dok će Azerbejdžan biti prepoznat kao ključni igrač u trgovini i energetici Evrope.
Ekskluzivno PISjournal
