PISjournal – “Okončanje brutalnih napada” i „slanje humanitarne pomoći u Gazu” bili su među glavnim ciljevima koji su jemenskoj vojsci otvorili put za rat u Gazi. jemenska
Prije invazije na Gazu, pa čak ni u njenim ranim danima, ni cionistički režim ni njegove zapadne pristalice nisu mogli ni zamisliti da najudaljenija linija “osovine otpora” cionističkom režimu može tako snažno stisnuti grlo cionistima.Poput sjevernog fronta okupirane Palestine i fronta otpora u Iraku, u Jemenu se strategija suočavanja s cionističkim režimom razvijala korak po korak dok nije došla do sadašnje tačke.Nakon što je cionistički režim ignorisao zahtjev jemenske vojske da se dopusti slanje humanitarne pomoći u Gazu i također da se prekine brutalni rat protiv Gaze, jemenska vojska je krenula u akciju i prvi put u oktobru je ispalila rakete prema južnom Izraelu.
Neki od tih projektila i bespilotnih letjelica pogodile su svoje mete, dok su druge presreli Izrael i njegovi saveznici.Budući da cionistički režim, uz podršku i posredovanje američkih generala, nije bio voljan okončati svoje zločine u Gazi, jemenska vojska je znatno proširila svoje napade i nastavila koristiti svoj položaj u blizini Crvenog mora.Zbog blizine uskog tjesnaca Bab al-Mandab, stavili su na dnevni red istu strategiju koju je režim koristio protiv naroda Gaze: “opsadu naspram opsade”.
Glad u Gazi
Jedan od razloga zašto Jemenci pojačavaju pritisak na cionistički režim jesu zločini koje čine u Gazi. Cionisti, kako bi prisilili stanovnike Gaze na predaju, osim brutalnog i neselektivnog bombardiranja, u potpunosti su prekinuli opskrbu Gaze vodom i strujom i nametnuli sveobuhvatnu opsadu protiv civila, uključujući žene i djecu. Uprkos međunarodnom protivljenju ovoj akciji, Tel Aviv je dugo odbijao popustiti sve dok konačno, uz intervenciju izvanregionalnih aktera, nije dopustio da neznatan dio potreba stanovništva uđe u Gazu. Nedostatak hrane stvara humanitarnu katastrofu u Gazi. Kako su nedavno izvjestili novinski izvori, nakon sedmica ograničenog pristupa hrani u Pojasu Gaze, teška glad u opkoljenoj regiji dostigli su vrhunac.
Kako stoji u izvještaju Al Jazeere,od početka oktobra, izraelski napadi širom Gaze oštetili su lokalne pekare i skladišta hrane, kao i ceste koje se koriste za prijevoz humanitarne pomoći. Izraelska potpuna blokada također je prije svega ograničila ulazak hrane, vode i goriva. „Akutna“ nesigurnost hrane kratkotrajna je pojava i uzrokovana je neuobičajenim šokovima ili šokovima koje je proizveo čovjek, u poređenju s „hroničnom“ nesigurnošću hrane koja je dugoročna i rezultira neadekvatnim sredstvima za život. Ako se trenutna neprijateljstva i ograničena pomoć nastave, Gaza će se također početkom februara naći u opasnosti od gladi.Već je do sad postalo normalno da u Gazi prođe dan bez jela. Početkom decembra Svjetski program za hranu (WFP) izvijestio je da 9 od 10 ljudi u cijeloj regiji preskaču obroke na duže vrijeme. WFP je 6. decembra izvijestio da je samo 1.249 kamiona pomoći u hrani stiglo u Gazu tokom dva mjeseca rata.Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova također je izvijestio da je u prvih 70 dana rata u regiju stiglo samo 10 % hrane potrebne stanovništvu Gaze.
Opsada tjesnaca Bab al-Mandab
Protiv aparthejda, genocida i ratnih zločina cionističkog režima nad stanovništvom Gaze, jemenska vojska objavila je da neće dopustiti nijednom brodu cionističkog režima da sigurno prođe kroz tjesnac Bab al-Mandab. Naravno, Jemen je jasno poručio da je ova akcija “humana” i da joj je jedini cilj cionistički režim. Rekli su da nema potrebe brinuti o brodovima koji nisu povezani s cionističkim režimom, te da će Jemen gađati samo brodove koji pripadaju Izraelu ili brodove koji prevoze robu iz Izraela. U tom kontekstu, Jemen je zaplijenio jedan trgovački brod i zadržao ga u svojim lukama, a ciljao je i na nekoliko drugih trgovačkih brodova koji su prevozili sve, od vozila do hrane. Pentagon tvrdi da su neki od njihovih projektila, prije nego što su bili oboreni, bili usmjereni prema američkim ratnim brodovima.
Helen Cooper i Eric Schmidt u članku koji su napisali za New York Times ustvrdili su da je Jemen samo u proteklih mjesec dana “izveo više od 100 napada na trgovačke brodove u Crvenom moru”. Oni su istakli, pozivajući se na riječi Yahya Sareea, glasnogovornika jemenske vojske, koji je rekao: “Napadi će se nastaviti sve dok izraelska agresija protiv naše nepokolebljive braće u Pojasu Gaze ne prestane.”
Zašto se SAD ne suprotstavljaju Jemenu?
Prema američkoj Upravi za energetske informacije, 12% ukupne globalne pomorske trgovine naftom, kao i 8% tekućeg prirodnog plina, prošlo je kroz Bab al-Mandab u prvoj polovini 2023. godine. To znači da kroz ovaj tjesnac dnevno prolazi 8,8 miliona barela nafte i 4,1 milijardi kubičnih stopa LNG-a dnevno. Prema Al-Jazeeri, više od 17.000 brodova prolazi kroz Bab al-Mandab svake godine, od kojih neki idu do Sueckog kanala i Sredozemnog mora. Prema procjenama S&P Global Platts-acijene kontejnera za pošiljke iz Sjeverne Azije u Ujedinjeno Kraljevstvo preko Crvenog mora i Sueckog kanala dostigle su rekordne vrijednosti ove godine.
Osiguravatelji skuplje naplaćuju i osiguranje brodova koji planiraju ploviti ovom rutom. Neke brodske kompanije biraju alternativni morski put i preskaču afričku rutu koja je duža. To može značiti povećanje troškova i dvije dodatne sedmice produžetka putovanja.S obzirom na jemensku strategiju protiv cionističkog režima, Sjedinjene Američke Države formirale su koaliciju od 10 zemalja sa zahtjevom da osiguraju sigurnost Crvenog mora. Nedavno je Ministarstvo odbrane SAD-a iznijelo tvrdnju da je više od 20 zemalja pristalo učestvovati u novoj koaliciji koju predvode SAD kako bi se osigurao brodski promet u Crvenom moru, ali “najmanje osam zemalja” koje su potpisale ovaj pakt “izbjegavaju da budu javno imenovane kao učesnice ove Koalicije”.
Ono nad čim se treba zapitati oko formiranja američke koalicije jeste da, osim Bahreina, nijedna arapska država u regiji nije pristala pridružiti se SAD-u u politici formiranja koalicije za osiguranje sigurnosti brodova namijenjenih okupiranim područjima. Ono što je važnije spomenuti jeste da ova koalicija ima samo jednu namjenu a to je presretanje projektila i bespilotnih letjelica ispaljenih iz Jemena. To je upravo ono na šta su skrenuli pažnju autori članka u New York Timesu.
Podsjećajući na odgovor Bidenove administracije na napade iračkog otpora u Iraku i Siriji, uz obrazloženje da je ta akcija bila nužna “kako bi se spriječilo da te skupine pretvore sukob Izraela s Hamasom u širi rat”, postavili su pitanje: “Zašto je onda Amerika zauzela drugačiji pristup s Hutima?”Kao odgovor, smatrali su da je jedan od razloga za ovaj pristup sprječavanje “prekida slabog primirja između Saudijske Arabije i Huta”. Važnije pitanje je zabrinutost američke administracije zbog potpirivanja vatre rata u regionu: „Bidenova administracija također je duboko zabrinuta da će se rat u Gazi pretvoriti u širi sukob u regiji. Napad na jemenske mete – za razliku od obaranja ofanzivnih dronova – mogao bi se brzo pretvoriti u sukob između brodova američke mornarice i ove grupe, a mogao bi čak i dodatno uvući Iran u sukob.”Tim Landerking, posebni izaslanik Sjedinjenih Država za Jemen, koji se nedavno vratio iz regije, rekao je u intervjuu da “svi traže način da deeskaliraju napetosti”. “Ideja nije uvući regiju u širi rat, već upotrijebiti raspoložive instrumente za podsticanje Jemena da odstupi od svog smionog ponašanja.” Iskustvo rata u Afganistanu, kao i iskustvo osmogodišnjeg rata između Saudijske Arabije i UAE i njihovih saveznika u Jemenu, učinilo je da Amerika bude oprezna u pogledu dešavanja u regiji. Svjesni su vojnih mogućnosti jemenske vojske i njihove neustrašivosti te se stoga trude da s njima direktno ne ulaze u sukob.
Ko bi mogao pretrpjeti najviše štete?
Jemen se obavezao ciljati na “sve brodove koji plove prema izraelskim lukama u Crvenom moru, bez obzira na zastavu pod kojom plove”. Od 15. decembra, nakon napada dronovima i balističkim projektilima na dva komercijalna broda, četiri najveće svjetske brodske kompanije – koje čine više od 50% globalnog kapaciteta kontejnerskog prijevoza – obustavile su transport preko Bab al-Mandaba. Ali, dosad je ovom akcijom najviše pogođen Izrael, prva direktna meta Jemena. Luka Eilat – koja se također smatra turističkom destinacijom – gotovo je prestala raditi, a mnoge kompanije koje posluju u luci proglasile su bankrot.
Aktivnost ove luke čini se neizvjesnom s intenziviranjem rata, ali nakon cionističkog režima, Egipat, koji je prije rata bio suočen s narušenom ekonomijom, osim smanjenja tranzitnih troškova, uveliko je izložen sporosti trgovine, jer promjenom rute malo teretnih brodova prolaze Sueckim kanalom. Osim njih pogođeni su Evropa i mediteranske zemlje, koje će dugoročno najviše trpjeti ako se trenutna situacija nastavi, jer su pogođeni mnogi brodovi koji prevoze teret iz tih zemalja ili prema tim zemljama.
15 brodskih kompanija mijenja rutu transporta robe
Operacija jemenske vojske protiv brodova koji se u regiji Crvenog mora kreću prema lukama cionističkog režima, natjerala je niz međunarodnih brodskih kompanija da promijene svoje rute ili prestanu putovati prema okupiranim područjima.ISNA je objavila ovu vijest pozivajući se na web stranicu “Sadi al-Balad” i napisala da je 15 međunarodnih brodskih kompanija promijenilo rutu ili zaustavilo proces prebacivanja robe na okupirana područja kako bi se transportirala u luke cionističkog režima.U nastavku slijedi lista tih kompanija:
1. CH Robinson
Gobalna logistička kompanija CH Robinson objavila je u petak da je preusmjerila 25 svojih brodova u protekloj sedmici da plove prema Rtu dobre nade, a taj će se broj vjerovatno povećati. “Očekuje se da će u prvom tromjesečju 2024. biti prekinut lučki promet i porast cijena za mnoga komercijalna kretanja”, istakli su iz ove kompanije.
2. CMA-CGM
Francuska brodska grupacija CMA-CGM objavila je prošlog ponedjeljka da je skrenula neke brodove prema ruti Rta dobre nade i izdala upute drugim kontejnerskim brodovima koji su trebali proći kroz Crveno more kako bi došli do sigurnih područja i zaustavili svoje putovanje do naredne upute. Grupacija je također u četvrtak izvijestila da će naplaćivati više za prijevoz zbog velike udaljenosti.
3 i 4 Euronav i Frontline: Belgijska tankerska kompanija “Euronav” također je prošlog ponedjeljka objavila da će do daljnjega izbjegavati promet kroz regiju Crvenog mora. Istog dana grupa naftnih tankera “Frontline” sa sjedištem u Norveškoj objavila je da će njeni brodovi odbiti prolazak kroz Crveno more i Adenski zaljev.
5. Evergreen
Tajvanska kompanijaa za prijevoz kontejnera “Evergreen” objavila je u saopćenju prošlog ponedjeljka da će se brodovi te kompanije koji idu prema lukama Crvenog mora do daljnjega preusmjeriti u obližnje sigurne vode. Ova kompanija je također objavila da je obustavila utovar tereta namijenjenog lukama cionističkog režima.
6 i 7. Gram Carriers i Hapag Lloyd
Norveška brodarska kompanija Gram Carriers, specijalizirana za prijevoz osobnih automobila, objavila je u četvrtak da će spriječiti svoje brodove da pređu Crveno more. Istovremeno je njemačka kontejnerska kompanija Hapag-Lloyd najavila da će promijeniti rutu 25 brodova kroz Crveno more te da će krajem ove godine donijeti druge odluke.
8, 9 i 10- Južnokorejska kontejnerska brodska kompanija HMM, norveška brodska kompanija Hoge Autoliners i danska brodska grupa također su objavile da će proces prebacivanja svih tereta kroz Crveno more biti privremeno zaustavljen do daljnjega.
11. MSC
MSC Mediterranean Shipping Company objavila je 16. decembra da njeni brodovi neće prolaziti kroz Suecki kanal i da će skrenuti prema Rtu dobre nade.
12. Ocean Network Express
Brodska kompanija Ocean Network Express prošlog je utorka objavila da je odlučila promijeniti rutu plovidbe brodova iz Sueckog kanala i Crvenog mora te će od sada njeni brodovi ploviti oko Rta dobre nade.
13, 14, 15- Orient Overseas Container Line sa sjedištem u Hong Kongu, norveška Linnaeus Wilhelmsen Group i tajvanska Yang Ming Shipping Company također su najavili da će promijeniti rutu svojih brodova od Crvenog mora i Adenskog zaljeva do Rta dobre Nade. S tim u vezi, američka brodska kompanija Flexport objavila je da je oko 180 teretnih brodova promijenilo odredište iz tjesnaca Bab al-Mandab koji povezuje Indijski okean i Crveno more ili je obustavilo svoj prijevoz i čekaju upute svojih kompanija.
Izraelska vojska pokušava pobjeći iz Gaze
Za razliku od islamskog otpora, koji je operaciju od 7. oktobra davno isplanirao i izveo je precizno, čak i brže nego što se moglo zamisliti, na cionističkoj strani su bili iznenađeni operacijom i desila se paraliza sigurnosnog i vojnog sistema.Na temelju toga, američki generali dobili su odgovornost za upravljanje ratom, ali nakon gotovo 80 dana nisu ostvarili uspjeh. Sada, kako bi prikrili svoj poraz, cionisti tvrde da je druga faza operacije završila.
Ovu vijest objavila je izraelska televizija Kan.Kako prenosi ova televizija, izraelska vojska planira okončati drugu fazu rata, odnosno kopnenu operaciju u Gazi, i ući u treću fazu. TV Kan je objavila ovaj izvještaj pozivajući se na anonimne izvore: “Treća faza uključuje završetak kopnenih manevara u pojasu (Gaze), smanjenje broja vojnika, ostanak rezervnih snaga, prelazak na zračne napade i stvaranje tampon zone na granicama Gaze i Izraela “. U službenim izraelskim medijima šuška se o početku treće faze rata,dok druga faza operacije vojske u Gazi još nije postigla zadane ciljeve.Izraelski novinski izvori objavili su slike prošlog četvrtka i objavili da se brigada Golani – pješačka brigada izraelske vojske – odlučila povući s ovog područja nakon 70 dana rata u Gazi.
Ekskluzivno PISjournal
