PISjournal – Utorak ujutro, 19. avgusta, Erevan, glavni grad Armenije, bio je mjesto drugačije vrste ceremonije, gdje je armenski premijer Nikol Pashinian dočekao iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana u premijerskoj palati uz sve diplomatske protokole.
Trg je bio ispunjen bojama zastava dviju zemalja, a nakon intoniranja nacionalnih himni, lideri Irana i Armenije stajali su zajedno – prizor koji je podsjećao na historijske odnose između dva naroda, ali i nosio nove poruke za budućnost. Nakon toga, članovi visokih delegacija predstavljeni su jedni drugima, a službeni razgovori su započeli iza zatvorenih vrata, razgovori koji su trebali nadmašiti ceremonijal i dovesti do političkih, ekonomskih i geopolitičkih odluka.
Poruka Teherana: Stabilnost Kavkaza bez stranih intervencija
U svom prvom službenom govoru, Pezeshkian se osvrnuo na najosjetljivije pitanje regije: stabilnost Južnog Kavkaza. Naglasio je da se Islamska Republika Iran protivi svakoj prisutnosti stranih snaga blizu zajedničkih granica te da se brige Teherana glede nedavnog sporazuma Armenije, Azerbejdžana i SAD-a moraju u potpunosti uzeti u obzir. Pezeshkian je istaknuo da je uvjerenje iranske vlade očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Armenije, što predstavlja temelj za nastavak prijateljskih odnosa dviju zemalja. U kratkoj poruci na društvenoj mreži X napisao je: „Brige Irana oko prisutnosti trećih snaga blizu granica moraju se razjasniti“ – poruka upućena ne samo Erevanu, već izravno i Washingtonu i Bakuu.
Stav Erevana: Armenija smatra Iran strateškim partnerom
Pashinian je jasnim, ali prijateljskim tonom rekao da je došlo vrijeme da dugogodišnji odnosi Erevana i Teherana uđu u novu fazu: „Dogovorili smo se da odnose dviju zemalja podignemo na razinu strateškog partnerstva.“ Naglasio je da su se dva naroda kroz historiju često podržavala i da je upravo ta historijska osnova stvorila današnje međusobno povjerenje. Spomenuo je važnost zajedničke granice s Iranom, naglasivši da ona za Erevan nije samo geografska linija, već vitalni otvor za gospodarski i politički život Armenije.
Također je istaknuo da će u svim tranzitnim projektima i novim koridorima biti uzeti u obzir iranski interesi, što je jasno poručilo domaćim i međunarodnim promatračima: Erevan ne želi da strateški odnosi s Teheranom budu žrtva vanjskih pritisaka ili sporazuma. Premijer Armenije je spomenuo raznovrsne kapacitete dviju zemalja u energetici, infrastrukturi, zdravstvu, kulturi i zaštiti okoliša, naglasivši da saradnja s Iranom za Erevan nije kratkoročni izbor, već strateška odluka za održivu budućnost.
Ekonomija: Od cilja od 3 milijarde dolara do drugog graničnog mostaOsim političkih poruka, ekonomski dio posjete Pezeshkiana je pokazao da Teheran i Erevan žele odnose podići s nivoa dijaloga na nivo implementacije. Tokom zajedničkih sastanaka, strane su se usaglasile oko cilja povećanja trgovinske razmjene do 3 milijarde dolara što Armeniju može pretvoriti u jedan od glavnih tranzitnih koridora Irana prema euroazijskim tržištima.
Pashinian je na zajedničkoj konferenciji za medije izjavio da se trenutni obim razmjene dviju zemalja približava milijardi dolara te da je sada vrijeme za sljedeći korak prema tri milijarde. Podsjetio je da sporazum o slobodnoj trgovini Irana s Euroazijskom ekonomskom unijom pruža novu priliku za kompanije i biznismene koju treba maksimalno iskoristiti.
Dvojica političkih lidera su se složila i oko konkretnih projekata. Izgradnja drugog graničnog mosta između Irana i Armenije bila je jedan od tih projekata, direktno povezan s povećanjem razmjene. Pashinian je naglasio da taj most može pomoći u uklanjanju transportnih uskih grla i smanjenju troškova tranzita.
Također, projekat treće električne veze između Irana i Armenije je bio središnja tema razgovora – projekat koji, prema riječima premijera Armenije, omogućava povećanje izvoza električne energije iz Erevana u Teheran i treba biti dovršen što je moguće prije. Ministar industrije i trgovine Irana i njegov armenski kolega osnovali su zajedničku radnu skupinu kako bi ubrzali realizaciju dogovora i brže osigurali postizanje trgovinskih ciljeva.
Ovaj ekonomski paket pokazuje da Teheran i Erevan žele svoje političke i sigurnosne odnose pretvoriti u stabilnu ekonomsku podršku koja može djelomično neutralizirati pritiske sankcija, ograničenja tranzita i konkurenciju regionalnih sila.
Infrastrukturni projekti: Koridor Perzijski zaljev – Crno more
Jedna od ključnih tema posjete Pezeshkiana Erevanu bila je naglašavanje uloge Irana i Armenije u povezivanju dviju različitih geopolitičkih regija: Perzijskog zaljeva i Crnog mora. Predsjednik Irana je na zajedničkim sastancima naglasio da Teheran i Erevan mogu igrati ključnu ulogu u formiranju ovog koridora, čija puna operativnost ne bi samo ekonomski koristila dvjema zemljama, već bi i unaprijedila njihov geopolitički položaj u regionalnim okvirima.
Pashinian je u tom kontekstu spomenuo i tekuće projekte, naglasivši da je 32-kilometarska cesta Kajaran–Agarak, koju gradi iranska kompanija, strateški projekat za Armeniju. Istaknuo je da će cesta biti dovršena prema planu i da će kao dio sjever–jug koridora i most prema Iranu transformirati regionalni transportni kapacitet.
Također, odluka o izgradnji drugog graničnog mosta nadovezuje se na ove projekte, jer povećanje trgovinskog volumena nije moguće bez razvoja transportne infrastrukture. Projekat treće električne veze ne nosi samo ekonomsku dimenziju, već pruža energetski sigurnosni okvir dvjema zemljama i osigurava dugoročnu saradnju.
Kombinirajući ove projekte, jasno je da Erevan i Teheran žele izgraditi „stubove strateške saradnje“ – stubove koji osnažuju regionalnu trgovinu i jačaju geopolitički položaj dviju zemalja pred vanjskim pritiscima.
Zašto je ova posjeta važna?
Posjeta Masouda Pezeshkiana Erevanu nije običan diplomatski susret. Održan je u trenutku kada je Južni Kavkaz postao scena otvorene konkurencije regionalnih i nadregionalnih sila. Nedavni memorandum Armenije, Azerbejdžana i SAD-a je pokazao jasnu namjeru Washingtona da proširi svoj uticaj u ovoj osjetljivoj regiji – što Teheran vidi kao izravnu prijetnju sigurnosti svojih granica. Glavna poruka iranskog predsjednika u Erevanu je bila jasna: stabilnost Kavkaza moraju osigurati zemlje regije, a ne strane sile.
Također, posjeta pokazuje da odnosi s Armenijom nisu samo politički ili sigurnosni; cilj povećanja trgovine na 3 milijarde dolara, potpisivanje različitih sporazuma i pokretanje infrastrukturnih projekata poput drugog graničnog mosta i treće električne veze pokazuju da Iran želi svoje ekonomske i strateške odnose s Armenijom pretvoriti u „stabilnu ravnotežu“ koja može neutralizirati sankcije, tranzitnu izolaciju i regionalnu konkurenciju Turske i Azerbejdžana.
S kulturne i društvene strane, potpisivanje sporazuma u području kina, kulturne baštine i institucionalne saradnje pokazuje da Iran želi produbiti „mehke veze“ s Erevanom jačajući korijene odnosa u društvu i dugovječnost političke saradnje.
Drugim riječima, posjeta Pezeshkiana nosi tri poruke istovremeno: Washingtonu i Bakuu upozorenje o prelasku iranskih crvenih linija; Erevanu garanciju potpore suverenitetu i teritorijalnom integritetu; i unutar Irana pokazuje odlučnost za širenje ekonomskih odnosa u strateškom okviru. Ova kombinacija politike, ekonomije i kulture čini posjetu značajnom izvan protokolarnog događaja.
Budućnost: mogući scenariji
Sumiranjem političkih poruka i ekonomskih paketa, budućnost odnosa Teherana i Erevana se može opisati kroz nekoliko scenarija:
Prvi scenarij: infrastrukturni projekti se dovršavaju na vrijeme – drugi granični most, treća električna veza i cesta Kajaran–Agarak postaju operativni, a koridor Perzijski zaljev – Crno more se približava punoj funkcionalnosti. Ovaj scenarij podiže odnose Irana i Armenije od prijateljskog susjedstva do punog strateškog partnerstva, jačajući Erevan pred pritiscima Azerbejdžana i Turske.
Drugi scenarij: pritisak vanjskih aktera – uključujući Sjedinjene Američke Države i Rusiju – komplikuje saradnju. Veća prisutnost Washingtona na Kavkazu ili nastavak sukoba u Nagorno-Karabahu mogu uticati na ekonomske kapacitete i staviti Erevan pred teške odluke. U tom slučaju, odnosi se nastavljaju, ali ne dosežu razinu „strateškog partnerstva“ i ostaju više taktičke prirode.
Treći scenarij: kombinacija – ekonomski i kulturni odnosi napreduju, ali geopolitički izazovi ostaju. Iran mora igrati ulogu „ravnoteže“ – aktivno sudjelovati u ekonomskim projektima i istovremeno koristiti diplomatiju kako bi spriječio nove sigurnosne krize u regiji.
U sva tri scenarija je jasno da Iran i Armenija ne mogu zanemariti jedno drugo. Za Erevan, Iran je jedini „izvor zraka“ pred zatvaranjem granica; za Teheran, Armenija je ključna karika u sjevernim i zapadnim tranzitnim koridorima. Stoga posjeta Pezeshkiana Erevanu nije prolazni događaj već početak novog poglavlja u odnosima dviju zemalja čija će sudbina najviše ovisiti o geopolitičkim promjenama na Kavkazu i održivosti zajedničkih ekonomskih projekata.
Ekskluzivno PISjournal
