Admir Lisica
Autor je magistar historije, istraživač u oblasti regionalnih političkih odnosa, međunarodnih politika i dijaspornih zajednica. Doktorant je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
PISjournal – Dolaskom Austro-Ugarske na teritoriju Bosne i Hercegovine započeo je niz društvenih i političkih promjena.
Stav bošnjačkih političara prema vlasti mijenjao se u zavisnosti od trenutnih političkih okolnosti, pa je tako u početku grupa istaknutih bošnjačkih intelektualaca, predvođena Šerifom Arnautovićem, zastupala ideju o autonomiji Bosne i Hercegovine u sastavu Osmanskog carstva, da bi, uslijed njenog slabljenja u periodu Balkanskih ratova, ova grupa promijenila stavove. Arnautović, kao jedan od istaknutih bošnjačkih lidera u tom periodu, i dalje je zastupao ideju o autonomiji Bosne i Hercegovine, ali sada u okvirima Austro-Ugarske.
Nasuprot “starijoj” bošnjačkoj političkoj struji, kojoj je pripadao Arnautović, nalazili su se mlađi intelektualci koji su obrazovanje stekli van Bosne i Hercegovine. Među njima se isticao Mehmed Spaho, budući lider Jugoslovenske muslimanske organizacije, najveće bošnjačke političke opcije između dva svjetska rata. Profesor Husnija Kamberović, autor knjige Mehmed Spaho: (1883-1939): politička biografija, ističe kako je Spaho, još kao član Gradskog vijeća Sarajeva, nagovijestio da će postati vodeća politička ličnost kod Bošnjaka, ali da put kojim je išao ovaj istaknuti intelektualac nije bio nimalo lahak.
Naravno, puno je stvari uvjetovalo njegov politički uspon, ali je u konačnici on uspio realizirati značajne stvari sa pozicija koje je obnašao, a također je bio aktivan i na međunarodnom planu.
Mehmed Spaho je ostao upamćen kao veoma uticajan bošnjački političar još od svoje rane mladosti kada je predvodio grupu mlađih intelektualaca koji su zagovarali ideju za pridruživanje Bosne i Hercegovine tadašnjoj zajedničkoj državi SHS. Za vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. godine Spaho se privremeno povukao iz politike. Tokom trajanja ovog vanrednog stanja u Kraljevini SHS Spaho se bavio filatelijom, a povremeno se susretao s političkim istomišljenicima, što je bilo pod prismotrom tadašnjih vlasti. Kada se situacija u bivšoj državi počela ponovo stabilizirati, Spaho se uključio u političke procese, a njegova borba za Bosnu i Hercegovinu bila je sve aktivnija. Zbog svojih istupa i stavova, kraće vrijeme je proveo u zatvoru, zajedno s političkim istomišljenikom Halidom Hrasnicom. U svojim „poznim političkim“ godinama Spaho je imenovan za ministra saobraćaja Jugoslavije. Upravo je ta funkcija Spahi omogućila mnoga službena putovanja, a jedno je posebno bilo upečatljivo.
Naime, prema pisanju sarajevskog lista „Pravda“ dr. Mehmed Spaho je na poziv čehoslovačkog ministra saobraćaja došao u posjetu Pragu. Spaho je u tadašnjoj Čehoslovačkoj državi dočekan veoma srdačno od državnog izaslanstva, koje mu je ukazalo veoma značajne počasti. Također, štampa u Čehoslovačkoj je detaljno pratila posjetu tako važnog gosta iz Jugoslavije. List „Lidove Novini“ iz Brna, grada u Češkoj koji je danas poznat kao veoma primamljiva destinacija za bosanskohercegovačke studente pisao je o tome da su stanovnici ove zemlje dobili priliku da pozdrave zvaničnog predstavnika bosanskohercegovačkih muslimana koji je uz to i funkcioner u trenutnoj vladi Jugoslavije.
Ovaj list je detaljno pisao o biografiji Mehmeda Spahe, te o njegovom političkom putu od 1917. godine ističući njegove nepokolebljive stavove i u turbulentnim političkim vremenima. Slično je pisao i list „Ponedelnik“ koji je kao i „Lidove Novini“ intenzivno pisao o posjeti visokog funkcionera njihovoj zemlji. Spaho se tokom svoje posjete sastao sa zvaničnicima Čehoslovačke od kojih treba izdvojiti dr. Fridmana čehoslovačkog ministra, generalnog direktora eksportnog zavoda dr. Matejčeka, te načelinika ministarstva saobraćaja dr. Kolena.
Tokom vremena provedenog u Čehoslovačkoj, Spaho je posjetio Vitkovice, Plzen (posjeta Škodinoj tvornici) i, naravno, Prag. Potrebno je spomenuti da je Čehoslovačka javnost nakon posjete Mehmeda Spahe njihovoj zemlji znatno više bila upoznata o muslimanima u Bosni i Hercegovini, a uz pomoć tadašnjeg lidera Bošnjaka raspolagali su s pravim činjeničnim stanjem što je listovima u Čehoslovačkoj bilo posebno zanimljivo. Još jedan primjer koji nam donosi list “Pravda” jeste posjeta visoke delegacije Turske u Sarajevu, a kojoj je domaćin bio naravno Mehmed Spaho.
Posjeta visoke Turske delegacije glavnom gradu Bosne i Hercegovine u toku 1937. godine bio je veoma značajan događaj koji je u to vrijeme privukao dosta pažnje. Sarajevo je tada bilo u sastavu države Jugoslavije, a jedan od razloga što se baš u ovom gradu desila posjeta visoke delegacije Republike Turske je uloga bošnjačkog političara dr. Mehmeda Spahe u tadašnjoj jugoslovenskoj vladi. Naravno, kao i danas, ovako važne posjete praćene su u tadašnjim medijima sa dosta pažnje. Poznati sarajevski list “Pravda” koji je važio za glasilo Jugoslovenske muslimanske organizacije posvetio je tekst o kako kažu “visokim gostima u Sarajevu”. Tursku delegaciju kod sarajevske Vijećnice osim velikog broja Sarajlija dočekala je i delegacija na čelu s dr. Mehmedom Spahom, koji je izrazio dobrodošlicu gostima u Jugoslaviju.
“Pravda” piše da se “Ogromna masa iskupila se pred gradskom Vijećnicom, dok su se visoki gosti nalazili u njoj”. Posjeta je u ovom listu okarakterisana kao veoma pozitivna jer je jačala veze između dvije države, Jugoslavije i Republike Turske.
Osim medijskih izvještaja, o Spahinim međunarodnim aktivnostima podaci se mogu pronaći u zvaničnim protokolarnim dokumentima u vremenu njegovog političkog djelovanja, ali i u knjigama koje su posvećene društveno-političkom angažmanu Mehmeda Spahe. Iz navedene dvije aktivnosti može se spoznati kako je Spaho nastojao biti veoma aktivan na ovom polju, a što je poprilično pratilo njegove mandate tokom obnašanja značajnih ministarskih dužnosti.
Ekskluzivno PISjournal
