Hamza Memišević
PISjournal – Odnosi između Kine i Irana, premda složeni i višedimenzionalni, predstavljaju ključan element u geopolitičkoj dinamici Bliskog istoka i šireg azijskog prostora. Temeljeni na dugogodišnjoj povijesti, ekonomskim interesima i zajedničkom, iako često prešutnom, suprotstavljanju zapadnoj hegemoniji, ovi su se odnosi produbljivali tijekom proteklih desetljeća.
Povijesno gledano, veze između Kine i Irana sežu stoljećima unatrag, do Puta svile, drevne mreže trgovačkih puteva koji su povezivali Istok i Zapad. Ova povijesna razmjena dobara, ideja i kultura postavila je temelje za kasniju diplomatsku i ekonomsku suradnju. U moderno doba, formalni diplomatski odnosi uspostavljeni su 1971. godine. Međutim, prava prekretnica dogodila se nakon Iranske revolucije 1979. i uspostave Islamske Republike Iran. Suočeni s rastućom izolacijom od Zapada i potrebom za diversifikacijom vanjskopolitičkih partnerstava, Iran se okrenuo prema istoku, a Kina je prepoznala priliku. Peking je Iran vidio ne samo kao bogat izvor energetskih resursa, već i kao strateški važnu državu na raskrižju vitalnih pomorskih i kopnenih putova koji povezuju Europu, Aziju i Afriku.
Ova strateška konvergencija interesa bila je ključna za produbljivanje odnosa. Za Kinu, Iran predstavlja vitalni stup energetske sigurnosti, osiguravajući stabilnu opskrbu naftom i plinom, osobito s obzirom na kinesku rastuću potražnju za energijom. Iranu je, s druge strane, Kina postala neophodan trgovinski partner i izvor stranih investicija, pružajući alternativu zapadnim tržištima i tehnologijama koje su često bile nedostupne zbog sankcija. Izvan sirovih resursa, Iran je postao važna komponenta kineske ambiciozne inicijative “Pojas i put” (BRI), projekta koji nastoji stvoriti globalnu mrežu infrastrukture i trgovine. Iranova lokacija nudi kopnene i pomorske rute koje su ključne za povezivanje Kine s Bliskim istokom, Europom i Afrikom.
Osim ekonomskih motiva, postoji i prešutna geopolitička usklađenost. Obje zemlje dijele određenu razinu skepse prema zapadnoj dominaciji i težnju ka stvaranju multipolarnog svjetskog poretka. Za Iran, Kina nudi diplomatsku i političku podršku u multilateralnim forumima, često blokirajući ili ublažavajući rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje bi bile štetne za iranske interese. S druge strane, Kina vidi Iran kao važnog partnera u ograničavanju američkog utjecaja u regiji i stvaranju protuteže zapadnim savezima. Ova složena mreža povijesnih veza, ekonomskih nužnosti i geopolitičkih interesa čini odnose Kine i Irana daleko više od običnog trgovačkog partnerstva – oni su strateška osovina s dalekosežnim implikacijama za globalnu ravnotežu moći.
Strateški Interesi i Ekonomska Suradnja
Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a Iran je dugo bio jedan od njezinih glavnih dobavljača. Iako su američke sankcije povremeno utjecale na ovu trgovinu, Kina je često pronalazila načine da zaobiđe ograničenja, kupujući iransku naftu po povlaštenim cijenama. Iran, s druge strane, ovisi o kineskom tržištu zbog nedostatka alternativnih kupaca i potrebe za stranim investicijama u svoj energetski sektor.
Kina je najveći iranski trgovinski partner. Kineska preduzeća sudjeluju u brojnim infrastrukturnim projektima u Iranu, uključujući željeznice, luke i telekomunikacije. Iran je važna karika u kineskoj inicijativi “Pojas i put” (BRI), koja teži povezivanju Azije, Europe i Afrike kroz mrežu infrastrukturnih projekata.
Iako diskretna, vojna suradnja postoji i uključuje razmjenu vojnih savjetnika, obuku i prodaju kineskog oružja Iranu. Kina je bila važan izvor tehnologije za iranski raketni program i pomagala je Iranu u razvoju obrambenih kapaciteta.
Obje zemlje dijele zajednički interes u smanjenju američkog utjecaja u regiji i promicanju multipolarnog svjetskog poretka. Iran, suočen s američkim sankcijama i pritiskom, vidi Kinu kao protutežu zapadnoj dominaciji, dok Kina Iranu nudi alternativu zapadnim savezima i ekonomskim modelima.
U trećem mjesecu 2021. godine, Kina i Iran potpisale su 25-godišnji sporazum o sveobuhvatnoj strateškoj suradnji, koji uključuje kineske investicije u iransku energetsku i infrastrukturnu industriju u zamjenu za stabilne isporuke iranske nafte po povlaštenim cijenama. Ovaj sporazum je dodatno učvrstio veze između dviju zemalja i signalizirao dugoročnu predanost partnerstvu.
Izazovi i ograničenja odnosa
Američke sankcije Iranu predstavljaju stalnu prepreku za puni potencijal trgovine i investicija. Kineska preduzeća moraju biti oprezna kako bi izbjegle sekundarne sankcije, što ograničava opseg njihove suradnje.
Neki analitičari sugeriraju da Kina, kroz inicijativu “Pojas i put”, projicira vlastiti oblik ekonomskog imperijalizma, što bi dugoročno moglo dovesti do nezadovoljstva u zemljama primateljicama investicija, uključujući Iran.
Kina podržava Iranski nuklearni sporazum (JCPOA) i protivi se iranskom razvoju nuklearnog oružja, što može predstavljati kamen spoticanja u međudržavnim odnosima.
Utjecaj sukoba Irana i Izraela na Kinesko-Iranske odnose
Kina je snažno ovisna o stabilnim isporukama nafte. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, posebno u Hormuškom tjesnacu kroz koji prolazi značajan dio svjetskih naftnih pošiljki, mogla bi dovesti do dramatičnog porasta cijena nafte i ugroziti kinesku energetsku sigurnost. Kina ima strateške naftne rezerve, ali dugoročni poremećaji bi bili izuzetno štetni za njezino gospodarstvo.
Mnoge rute inicijative “Pojas i put” prolaze kroz ili blizu nestabilnih regija Bliskog istoka. Sukob u regiji mogao bi ugroziti sigurnost kineskih investicija i osoblja, a time i opću izvedivost projekta.
Kina nastoji izbjeći zauzimanje strana u sukobima na Bliskom istoku. Održava diplomatske odnose s Izraelom, kao i sa zaljevskim arapskim državama, koje su ključni dobavljači nafte i važni trgovinski partneri. Otvorena podrška Iranu u sukobu s Izraelom mogla bi narušiti kineske odnose s tim zemljama i dovesti Kinu u direktan sukob sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
Međutim, važno je naglasiti da, unatoč izazovima, Kina vjerojatno neće potpuno napustiti Iran. Strateška važnost Irana, njegovi energetski resursi i uloga u kineskoj strategiji “Pojas i put” preveliki su da bi ih Peking jednostavno zanemario. Umjesto toga, Kina će vjerojatno nastojati uravnotežiti svoje interese, održavajući odnose s Iranom dok istovremeno pokušava ublažiti regionalne tenzije i zaštititi svoje ekonomske ciljeve.
Odnosi između Kine i Irana su proizvod geostrateških interesa, ekonomske nužnosti i zajedničkih geopolitičkih ambicija. Dok su ti odnosi ojačali u kontekstu iranske izolacije i kineskog globalnog uspona, nedavni sukob između Irana i Izraela predstavlja značajan izazov. Kina će morati pažljivo navigirati kroz ovu kompleksnu situaciju, balansirajući svoje ekonomske i sigurnosne interese s težnjom za regionalnom stabilnošću. Budućnost kinesko-iranskih odnosa uvelike će ovisiti o sposobnosti obje strane da prilagode svoje strategije u dinamičnom i nestabilnom okruženju Bliskog istoka.
Međutim, nedavna agresija Izraela na Iran, unijela je značajnu neizvjesnost i potencijalno destabilizira tu pažljivo građenu vezu. Za Kinu, eskalacija sukoba na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan rizik po njezinu energetsku sigurnost, stabilnost njezinih infrastrukturnih projekata u regiji i, općenito, njezinu sposobnost da održi neutralnu poziciju u turbulentnom geopolitičkom okruženju. Peking teži stabilnosti kako bi osigurao svoj ekonomski rast i globalne ambicije, a izraelska agresija ide direktno protiv tog cilja.
Iako je malo vjerojatno da će Kina potpuno napustiti Iran zbog njegove strateške važnosti i energetskih resursa, svakako se očekuje da će pažljivo preispitati razinu svoje angažiranosti. To bi se moglo manifestirati kroz smanjene investicije u Iran, ubrzavanje diversifikacije izvora energije kako bi se smanjila ovisnost o Bliskom istoku. Kina će morati pažljivo balansirati svoje ekonomske i sigurnosne interese s težnjom za regionalnom stabilnošću, pokušavajući istovremeno izbjeći uvlačenje u direktne sukobe s drugim regionalnim silama ili Sjedinjenim Državama.
Budućnost kinesko-iranskih odnosa uvelike će ovisiti o sposobnosti obje strane da prilagode svoje strategije u ovom dinamičnom i nestabilnom okruženju. Ključno će biti hoće li Kina uspjeti održati svoju delikatnu ravnotežu između podrške Iranu i zaštite svojih širih regionalnih interesa u svjetlu rastućih tenzija, te kako će se Iran pozicionirati u kontekstu daljnje eskalacije sukoba ili smirivanja situacije na Bliskom istoku.
Ekskluzivno PISjournal
