Ibrahim Salihović
Autor je diplomirani inžinjer mašinstva i student završne godine arapskog i francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu u Sarajevu.Aktivno piše o međunarodnoj saradnji.Polja interesovanja su:diplomatija,jezici i tehnologije.
PISjournal – Ovaj rad ima za cilj da detaljno istraži razloge zbog kojih Bosna i Hercegovina treba uspostaviti stalno diplomatsko predstavništvo u Tunisu, uzimajući u obzir ne samo bilateralni kontekst, već i regionalne perspektive, multilateralne koristi i evoluirajuću međunarodnu dinamiku.
U današnjem globalnom kontekstu, obilježenom rastućom međuovisnošću i složenom regionalnom dinamikom, diplomatski odnosi između malih i srednjih država postaju sve važniji.
Konkretno, zemlje Balkana i Sjeverne Afrike suočavaju se sa zajedničkim izazovima koji nadilaze geografske granice: migracije, klimatske promjene, energetska sigurnost, radikalizacija i održivi ekonomski razvoj. U ovom kontekstu, odsustvo stalnog diplomatskog predstavništva Bosne i Hercegovine u Tunisu predstavlja propuštenu i strateški značajnu priliku.
Geopolitički kontekst i značaj Tunisa u Sjevernoj Africi
Sa svojim strateškim položajem u srcu Magreba, predstavlja prirodnu spojnicu između Afrike i Evrope. Graniči s dva važna regionalna aktera, Alžirom i Libijom, te izlazi na centralni Mediteran, koji je sve važniji za energetsku i migracijsku ravnotežu. Kao arapskomuslimanska zemlja s dubokim historijskim vezama s Evropom, Tunis se smatra pouzdanim partnerom u evro-mediteranskoj saradnji. Od 1995. godine dio je Euro-mediteranskog partnerstva (Barselonski proces) i aktivno učestvuje u Evropskoj politici susjedstva.
Tunis je, uz to, jedina zemlja koja je uspješno prošla kroz demokratsku tranziciju nakon Arapskog proljeća 2011. godine. Ova pozicija daje mu ulogu referentne tačke u međunarodnim programima saradnje u demokratskom, pravnom i socijalnom području, s važnim implikacijama i za uključivanje zemalja Zapadnog Balkana. Tunis se smatra jednom od najrazvijenijih afričkih država, s visoko kvalitetnim zdravstvenim sistemom i medicinskim kadrom, razvijenim obrazovnim i univerzitetskim institucijama te velikim brojem inženjera i visokoobrazovanih stručnjaka. Njegov pravni i ekonomski sistem je u velikoj mjeri usklađen s propisima Evropske unije, što olakšava trgovinsku i investicionu saradnju. Takođe, Tunis ima razvijene regulatorne mehanizme i pristup regionalnim tržištima koji su komplementarni sa evropskim standardima. Tunis je ujedno i jedan od osnivača Međunarodne organizacije frankofonije, čime potvrđuje svoj kulturni i jezički uticaj, posebno u frankofonskoj Africi.
U okviru Afričke unije, uživa reputaciju stabilnog i konstruktivnog aktera, često prepoznatog kao most između arapskog i subsaharskog svijeta. Njegova diplomatska prisutnost je izrazito aktivna, sa značajnim uticajem u regionalnim i multilateralnim inicijativama. Zbog toga mu se često pripisuje epitet “afričke i arapske Švicarske” , zemlje političke stabilnosti, neutralnosti, razvijenosti i institucionalne izvrsnosti. Pored navedenog, Tunis se sve više nameće kao ključna tačka uticaja i ulazna kapija za pristup afričkom kontinentu, posebno frankofonskoj i sjevernoafričkoj zoni. Njegova institucionalna mreža, ekonomski sporazumi i diplomatski ugled čine ga povoljnim čvorištem za pregovore, lobiranje i regionalnu integraciju u okviru afričkih i arapskih tržišta. Za Bosnu i Hercegovinu, prisustvo u Tunisu može značiti strateški plasman za širenje političkog, ekonomskog i kulturnog uticaja u široj regiji Afrike.
Trenutno stanje bilateralnih odnosa
Trenutno ni Tunis nema ambasadu niti drugo diplomatsko predstavništvo u Bosni i Hercegovini. Najbliže ambasade Tunisa koje pokrivaju BiH nalaze se u Beču (Austrija) i Beogradu (Srbija). S druge strane, Bosna i Hercegovina ima ambasade u Libiji i Egiptu, koje predstavljaju njenu prisutnost u cijeloj Africi. Trenutno Ambasada BiH u Tripoliju (Libija) pokriva i Tunis, a ambasador BiH u Libiji djeluje i kao nerezidentni ambasador za Tunis.
Važno je istaći da je Predsjedništvo BiH već dalo zeleno svjetlo za otvaranje novih ambasada u sedam do osam država, uključujući Tunis, Alžir i druge zemlje sa značajnim strateškim potencijalom. Ova odluka signalizira jasan politički interes za jačanje prisustva BiH u Africi i arapskom svijetu, ali se još čeka njena operativna implementacija. Bilateralni odnosi su tradicionalno bili srdačni, ali slabo strukturirani. Trgovina, akademska i kulturna razmjena su skromnog obima, iako vjerski, historijski i kulturni afiniteti pružaju čvrstu osnovu za snažniju saradnju. Uspostava diplomatskog predstavništva predstavljala bi prekretnicu u tom pravcu.
Ekonomski potencijal
Komplementarnost i sinergije Tunis i Bosna i Hercegovina imaju sektore koji se mogu komplementarno nadopunjavati. Tunis je poznat po tekstilnoj, elektronskoj i lakoj mehaničkoj industriji, te ostvaruje značajan napredak u sektoru obnovljivih izvora energije.
Također posjeduje snažnu poljoprivrednu tradiciju i razvijenu infrastrukturnu mrežu.
Bosna i Hercegovina, sa svoje strane, raspolaže solidnom industrijskom bazom u oblasti metalurgije, teške mehanike, građevinarstva, ICT sektora i prehrambene industrije.
Uspostava predstavništva mogla bi olakšati:
-Potpisivanje bilateralnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
-Promociju uzajamnih investicija
-Zajednička ulaganja u energetski i industrijski sektor
-Saradnju privrednih komora
-Zajednički nastup na međunarodnim sajmovima
Prema podacima za 2023. godinu, Tunis je zabilježio rast BDP-a od 2,3%, a Bosna i Hercegovina od 2,7%, što ukazuje na zajedničku potrebu za novim tržištima i partnerstvima. S obzirom na to da je izvoz BiH gotovo isključivo orijentiran prema EU, otvaranje prema južnom Mediteranu moglo bi predstavljati značajan iskorak. Tunis, kao tržište koje već funkcioniše u skladu sa evropskim standardima, predstavlja odličan potencijalni ulaz BiH proizvoda u Afriku. Dodatno, prisustvo BiH u Tunisu otvorilo bi mogućnosti za formiranje poslovnih inkubatora, zajedničkih istraživačkih centara i transfer tehnologije, što je od posebne važnosti za digitalnu i zelenu transformaciju ekonomije obje zemlje. Jedan od konkretnih primjera moguće saradnje jeste partnerstvo između bosanskohercegovačkog preduzeća Energoinvest i tuniškog tehnološkog lidera Telnet Holding, koji se bavi visokotehnološkim rješenjima u sektorima energetike, komunikacija i industrijske elektronike. Potencijalna saradnja ovih firmi mogla bi uključivati zajedničke projekte u domenu obnovljive energije, razmjenu znanja, zajednički pristup trećim tržištima i učestvovanje u regionalnim programima digitalne transformacije.
Također, moguća je saradnja u oblasti elektroenergetske infrastrukture, inženjerskih usluga i pametnih mreža (smart grid), gdje bi BiH mogla ponuditi svoje stručnjake i industrijske kapacitete, a Tunis svoje tržišne i tehnološke inovacije. Uspostava diplomatskog predstavništva BiH u Tunisu omogućila bi institucionalnu podršku takvim inicijativama i stvorila okvir za strateško pozicioniranje obje zemlje u energetskom i digitalnom pejzažu sjeverne Afrike i Evrope. Dodatno, Bosna i Hercegovina bi mogla kroz političke i ekonomske kanale uspostaviti trilateralne energetske sporazume s Tunisom i Alžirom, s ciljem osiguranja povoljnog i sigurnog pristupa prirodnom plinu i drugim energentima. Korištenjem postojeće ili planirane infrastrukture, poput podmorskih i kopnenih plinovoda preko Italije i Hrvatske, ili pomorskim putem direktno do luke Ploče, omogućilo bi se diversifikovanje izvora snabdijevanja. Time bi BiH smanjila zavisnost od ruskog gasa i izbjegla skuplje preprodavane varijante, povećavajući svoju energetsku sigurnost i političku nezavisnost u regiji. i stvorila okvir za strateško pozicioniranje obje zemlje u energetskom i digitalnom pejzažu sjeverne Afrike i Evrope.
Dodatno, bosanskohercegovačke firme mogle bi strateški iskoristiti dostupnost visokoobrazovanog i konkurentnog inženjerskog kadra u Tunisu kako bi uspostavile svoje regionalne podružnice. Time bi se omogućilo proširenje prisustva BiH na afričkom tržištu, naročito u zemljama poput Libije, Alžira i šire subsaharske Afrike ( Niger, Mali ) i druge zemlje koje bilježe infrastrukturni razvoj i traže strane partnere. Osim pristupa afričkom tržištu, tuniške podružnice BiH firmi mogle bi služiti i kao platforma za ulazak na tržišta zapadne Evrope kroz projekte koji zahtijevaju inženjersku izvrsnost, fleksibilnost i regionalnu povezanost.
Kultura,obrazovanje i meka moć
Osim ekonomskih i geopolitičkih aspekata, razvoj kulturnih i obrazovnih veza između Bosne i Hercegovine i Tunisa nudi značajne mogućnosti za produbljivanje bilateralnih odnosa i afirmaciju “meke moći” BiH u širem mediteranskom i afričkom kontekstu.
Tunis ima razvijen i dinamičan obrazovni sistem s velikim brojem univerziteta i istraživačkih instituta, naročito u oblastima inženjerstva, medicine, agronomije i informacijskih tehnologija. S obzirom na sve veće otvaranje Tunisa prema programima međunarodne saradnje kao što su Erasmus+ i Horizon Europe, BiH ima priliku da kroz diplomatsko predstavništvo u Tunisu:
-Pokrene razmjenu između univerziteta i istraživačkih institucija;
-Organizuje zajedničke konferencije, radionice i akademske forume;
-Promoviše bosanskohercegovačku kulturu i jezik;
-Uspostavi bilateralne stipendije i programe mobilnosti za studente i profesore.
Također, kroz kulturnu diplomatiju moguće je organizovati:
-Dane kulture BiH u Tunisu i obrnuto;
-Izložbe, književne večeri i filmske projekcije;
-Kurseve bosanskog jezika pri kulturnim centrima ili univerzitetima.
Ovakve aktivnosti doprinose boljoj vidljivosti BiH u regionu Magreba, gdje je još uvijek slabo prisutna. Istovremeno, afirmacija kulturnih i obrazovnih veza jača percepciju BiH kao moderne, multikulturne i otvorene zemlje, što je posebno važno u kontekstu njene evropske integracije i pozicioniranja u globalnim inicijativama.
Zaključak
Uspostava diplomatskog predstavništva BiH u Tunisu predstavlja ključni korak za jačanje prisustva zemlje u Africi i Mediteranu. Tunis je stabilan, strateški pozicioniran partner s razvijenim institucijama i pristupom regionalnim i globalnim tržištima. Otvaranje predstavništva donosi višestruke koristi (političke, ekonomske i kulturne )te osigurava Bosni i Hercegovini veću međunarodnu vidljivost, bolju energetsku sigurnost i šire vanjskopolitičke mogućnosti u vremenu globalnih promjena.
Ekskluzivno PISjournal
