PISjournal – Iako su nakon pada vlade Bashara al-Assada neki Sirijci polagali velike nade u ekonomsko poboljšanje, Sirija se ubrzo počela suočavati s velikim izazovima. Prijetnje njenoj teritoriji, strana intervencija, tenzije i etničko-sektaško nasilje ostavljaju tešku sjenu na ekonomiju i na trnoviti put nacije ka ekonomskom oporavku.
Skupa rekonstrukcija
Izvještaj Instituta Al-Tahrir sa sjedištem u Washingtonu sugeriše da samo obnova košta između 250 i 400 milijardi dolara. U međuvremenu, obim ekonomije zemlje pao je na 17,5 milijardi dolara u 2023. godini sa 60 milijardi dolara prije građanskog rata koji je počeo 2011. godine. Oko 16,7 miliona Sirijaca treba humanitarnu pomoć, a preko 90 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva, navodi se u izvještaju Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).
Iako je odluka SAD-a, Evropske unije i Japana da ublaže ili ukinu sankcije Siriji u početku probudila nadu i izazvala slavlje Sirijaca na ulicama, taj potez još uvijek nije donio opipljive koristi za narušenu ekonomiju zemlje. Čak i bez sankcija, Sirija se i dalje suočava s dubokim strukturnim ekonomskim izazovima koji stoje na putu obnove.
Tokom protekle decenije i više, milioni Sirijaca su gurnuti u siromaštvo kao posljedica rata i sankcija. U nedostatku produktivnog ekonomskog razvoja, istinski oporavak ostaje nedostižan. Svaki potencijalni ekonomski oporavak zavisi od rasta nacionalne proizvodnje – posebno u industrijskom i poljoprivrednom sektoru – ali industrijska baza Sirije još se nije oporavila od teških udaraca godina sukoba i izolacije.
U međuvremenu, izjave i politički signali novog rukovodstva zemlje sugerišu posvećenost modelu slobodnog tržišta. Ipak, s društvom zaglibljenim u siromaštvu izazvanom ratom, nagli prelazak na liberalizaciju djeluje nerealno. U praksi, vlada se okrenula mjerama štednje, uključujući otpuštanje čak polovine svojih državnih službenika. Mnogi državni službenici su također bili prisiljeni na tromjesečna prinudna odsustva – neki s plaćom, drugi bez nje.
Po brojkama:
250-400 milijardi dolara – Procijenjeni trošak obnove
60 milijardi dolara – Veličina sirijske ekonomije prije 2011.
17,5 milijardi dolara – Obim sirijske ekonomije u 2023. godini
24,67 miliona – broj stanovnika Sirije prema popisu iz 2024.
16,7 miliona – Ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć
90 posto stanovništva – Živi ispod granice siromaštva
Smanjenje subvencija
Pored otpuštanja, vlada pokreće pitanje smanjenja ili ukidanja subvencija. Od sredine 2024. godine i nekoliko sedmica nakon pada Al-Assada, novi zvaničnici raspravljaju o subvencijama od kojih zavise životi miliona Sirijaca. Ova debata se nastavlja.Istovremeno, vlasti su deset puta povećale cijenu subvencioniranog hljeba, a u nekim slučajevima subvencije su potpuno ukinute.
Omar Shaqrour, vršilac dužnosti ministra za električnu energiju u Siriji, izjavio je za Syria Report da vlada razmatra smanjenje ili čak ukidanje subvencija za električnu energiju, tvrdeći da su „trenutne cijene daleko ispod stvarnih troškova“. Za sada, državna isporuka električne energije u većim sirijskim gradovima rijetko prelazi četiri sata dnevno.
Neadekvatne plate
Nakon višemjesečnog iščekivanja, sirijska vlada je konačno povećala plate javnim službenicima i penzionerima za 200 posto, postavivši minimalnu mjesečnu platu na 750.000 sirijskih funti – otprilike 68 dolara. Ipak, ta mjera nije mnogo ublažila finansijski pritisak na zaposlene. Većina radnika i u javnom i u privatnom sektoru i dalje ne može pokriti svoje mjesečne potrebe sa trenutnim nivoima plata.
Prema Qassounu, novinama sirijske Stranke narodne volje, minimalni troškovi života za petočlanu porodicu u Damasku dostigli su skoro 9 miliona sirijskih funti (oko 818 dolara) do kraja juna 2025. godine. U praksi, smanjenje subvencija i rastuće cijene poništili su sve koristi od povećanja plata, ostavljajući domaćinstva još više pritisnuta. Iako smanjenje subvencija može poboljšati fiskalnu poziciju vlade, ono je nametnulo veliko opterećenje stanovništvu i široj ekonomiji. U međuvremenu, simbolična povećanja plata ili jednokratni bonusi nisu uspjeli povećati kupovnu moć, jer nekontrolirana inflacija nastavlja da smanjuje prihode.
Po brojkama:
200 posto – Povećanje plata nakon pada vlade Bašara al-Asada
750.000 sirijskih funti (oko 68 dolara) – Minimalna mjesečna plata u 2025. godini
9 miliona sirijskih funti (oko 818 dolara) – Minimalni mjesečni troškovi života za petočlanu porodicu u Damasku
Pad proizvodnje
Smanjenje ili ukidanje subvencija za naftne derivate – posebno dizel i benzin – dodatno je opteretilo ekonomiju i obične Sirijce. Gubitak subvencioniranog goriva naglo je povećao troškove proizvodnje za poljoprivrednike, što je rezultiralo značajnim padom uzgoja pšenice u 2025. godini u poređenju s prethodnom godinom.
Iako je sirijska funta ojačala posljednjih mjeseci, aprecijacija nije odraz ekonomskog oporavka ili većeg priliva deviza. Umjesto toga, ona proizlazi iz administrativne mjere Centralne banke, koja je ograničila pristup depozitima u sirijskim funtama. Nakon što se ova ograničenja ukinu, očekuje se da će valuta ponovo deprecirati, što će vjerovatno dovesti do rasta cijena goriva i dodatnog povećanja troškova proizvodnje i poljoprivrede.
Vlada također nije uspjela zaštititi domaću industriju i poljoprivredu od strane konkurencije. Krajem januara 2025. godine, Damask je smanjio carine na više od 260 turskih proizvoda, što je dovelo do povećanja uvoza iz Turske za 47 posto između januara i maja 2025. godine u poređenju s istim periodom godinu ranije, pri čemu je obim trgovine premašio milijardu dolara. Osim toga, sirijski i turski zvaničnici su se složili da ponovo pokrenu pregovore o oživljavanju Sporazuma o slobodnoj trgovini potpisanog 2005. godine, ali obustavljenog 2011. godine.
Takvi koraci rizikuju dalje slabljenje već ionako problematičnih sirijskih proizvođača i poljoprivrednika, koji ne mogu konkurirati svojim turskim kolegama.Istovremeno, Sirija se suočava s jednom od najtežih prehrambenih kriza u posljednjih nekoliko decenija. „Produžena suša“ uništila je proizvodnju pšenice, potkopavajući temelj poljoprivrednog sektora zemlje.
Izazovi u proizvodnji nafte
Jedan od izvora prihoda sirijske vlade je prodaja nafte, ali sada veliki dio regija bogatih naftom kontroliraju kurdske milicije i bez rješavanja problema s Kurdima, Damask ne može vratiti kontrolu nad naftnim poljima. Trenutno to predstavlja ogroman izazov za državni budžet.
Ekonomija čeka stabilnost
Složenost unutrašnjeg pejzaža Sirije, obilježena političkim i etničkim podjelama, stranim intervencijama i ponovljenim izraelskim zračnim napadima, ostavila je zemlju u izuzetno krhkom stanju. Kao i u mnogim dijelovima svijeta, ekonomski oporavak u Siriji čini se neodvojivim od političke stabilnosti. Dok se ne postigne dugoročna stabilnost, ekonomski izgledi zemlje vjerovatno će ostati turbulentni i neizvjesni.
Ekskluzivno PISjournal
