PISjournal – Proteklih dana,izraelski režim pokrenuo je novi krug napada na Zapadnu obalu.
Izraelski ministar odbrane Katz je nedavno objavio da je vojska “evakuisala” tri palestinska izbjeglička kampa u Dženinu,Tulkaremu i Nur Šemsu i tako raselila 40.000 Palestinaca.
Okupaciona vojska je također prijavila proširenje svojih operacija na Zapadnoj obali i raspoređivanje tenkovske jedinice u Dženinu, prvi put od kraja druge intifade 2005. godine.
S tim u vezi, UN je u svom najnovijem izvještaju naveo da je u ovim vojnim operacijama ubijen 51 a raseljeno preko 40.000 Palestinaca.
Teritorija Zapadne obale iznosi 55.000 kvadratnih kilometara i dom je za oko 2,7 miliona ljudi.
Reakcije palestinskih grupa
Nova runda izraelske agresije naišla je na široku palestinsku reakciju i protivljenje.
U saopćenju, član rukovodstva Hamasa Mahmoud Mardawi opisao je širenje agresije i raspoređivanje tenkova na ulicama Zapadne obale barbarskim činom.
On je novu eskalaciju opisao kao psihološki rat i očajnički pokušaj režima da oslabi otpor naroda.
“Okupacija će se suočiti sa sramotnim porazom u postizanju svojih ciljeva na Zapadnoj obali”, dodao je Mardawi.
U istom duhu,Pokret Islamski džihad također je objavio u saopćenju: “Odluka okupatorskih snaga da upotrijebe tenkove protiv naroda na Zapadnoj obali, i odluka o evakuaciji tri palestinska kampa, nova je mjera koja ima za cilj iskorijenjenje naših ljudi sa njihove zemlje i provedbu plana za okupaciju Zapadne obale radi prisilnog raseljavanja.”
Nova runda napada izraelske vojske na kampove na Zapadnoj obali dolazi dva dana nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu posjetio izraelske snage u izbjegličkom kampu Tulkarem tokom posjete Zapadnoj obali i naredio pokretanje ovih vojnih operacija.
Najmanje 900 Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali u napadima izraelske vojske ili doseljenika od početka rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine, prema podacima AFP-a palestinskog ministarstva zdravlja u Ramali. Zvanični izraelski podaci također pokazuju da su u palestinskim napadima ubijena najmanje 32 Izraelca na Zapadnoj obali tokom istog perioda.
Izbjeglički kampovi na Zapadnoj obali
Prema podacima,četvrtina izbjeglica živi u 19 kampova na Zapadnoj obali.što je zaista velika populacija.
Ovdje predstavljamo svaki od ovih 19 kampova. Najvažnija stvar u vezi sa ovim kampovima je da se većina njih nalazi na zemljištu koje je Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć i rad za palestinske izbjeglice (UNRWA) zakupila od jordanske vlade.
Crveni krst je 1949. godine uspostavio kamp Al-Amari unutar granica općine Al-Bireh, gdje je obezbijedio šatore za izbjeglice koje su došle iz gradova Lod, Jafa i Ramala, pored onih koji su se sklonili iz sela Beit Dujan, Deir Tarif, Abu Šuš, Nena Sith i Ba’th.
Kamp Džalazon osnovan je 1949. godine na zemljištu od 0,253 kvadratna kilometra, 7 km sjeverno od Ramale. Stanovnici ovog kampa dolaze iz 36 sela u oblastima Lod i Ramallah.
Kamp Dehiša je osnovan 1949. godine na zemljištu od 0,33 kvadratna kilometra unutar granica opštine Betlehem. Stanovnici ovog kampa dolaze iz 45 sela koja se nalaze u zapadnom području Jerusalema i zapadnom području Hebrona.
Kamp Al-Oroub osnovan je 1949. godine, 15 km južno od Betlehema, na površini od 0,24 kvadratnih kilometara. Stanovnici kampa dolaze iz 33 sela u Ramali, Hebronu i Gazi.
Kamp Al-Fara’a osnovan je 1949. godine, na površini od 0,26 kvadratnih kilometara, na obroncima doline Jordana u blizini Ain Al-Fara’a. Kamp se nalazi 17 km sjeveroistočno od Nablusa. Stanovnici kampa dolaze iz 30 sela u oblastima severoistočno od Jafe.
Kamp Al-Fwar, najjužniji logor, osnovan je 1949. godine, na površini od 0,27 kvadratnih kilometara, 10 km južno od Hebrona. Njegovi stanovnici dolaze iz 18 sela u oblastima Gaze, Hebrona i Beršebe.
Kamp Balata osnovan je 1950. godine i ubrzo je postao najveći kamp na Zapadnoj obali po broju stanovnika, sa preko 23.000 registrovanih izbjeglica. Kamp se prostire na površini od 0,25 kvadratnih kilometara i nalazi se u okviru opštine Nablus. Stanovnici kampa dolaze iz 60 sela u oblastima Lod, Jafa i Ramala. Mnogi stanovnici su beduinskog porijekla.
Kamp Beit Džibrin osnovan je 1950. godine u srcu Betlehema. To je najmanji izbjeglički kamp na Zapadnoj obali, koji pokriva površinu od samo 0,027 kvadratnih kilometara. Glavni stanovnici kampa dolaze iz uništenog sela Beit Džibrin u zapadnim brdima Hebrona.
Kamp Dženin se nalazi u opštini Dženin i najsjeverniji je kamp na Zapadnoj obali. Logor Dženin osnovan je 1953. godine nakon uništenja glavnog logora na tom području u snježnoj oluji, a također je teško pogođen drugom intifadom.
Kamp Deir Ammar nalazi se 20 kilometara sjeverozapadno od Ramale, u blizini sela Deir Ammar. Pristup izraelskom i lokalnom tržištu rada donio je relativnu ekonomsku stabilnost kampu.
Kamp br. 1 ,poznat i kao Ein Beit el Ma ,osnovan je 1950. godine na zemljištu od 0,05 kvadratnih kilometara uz magistralni put od Nablusa do Dženina i nalazi se unutar granica opštine Nablus. Stanovnici kampa su porijeklom iz gradova Lod, Jafa i Haifa. Neki stanovnici također imaju beduinske korijene.
Izbjeglički kamp Tulkarem osnovan je 1950. godine na zemljištu od 0,18 kvadratnih kilometara unutar granica općine Tulkarem na zapadnom rubu Zapadne obale. To je drugi najveći izbjeglički kamp na Zapadnoj obali.
Izbjeglički kamp Šufat osnovan je 1965. godine, više od jedne decenije nakon uspostavljanja drugih zvaničnih kampova na Zapadnoj obali, na zemljištu od 0,2 kvadratna kilometra, sjeverno od Al-Qudsa. Ovaj kamp je osnovan nakon zatvaranja kampa Maskar u Starom gradu Al-Quds zbog nemogućnosti pristupa zdravstvenoj njezi.
Izbjeglički kamp Aida osnovan je 1950. između gradova Betlehema i Beit Jale, na zemljištu koje je UNRWA zakupila od jordanske vlade.
Kamp Askar je osnovan 1950. godine na površini od 0,12 kvadratnih kilometara u granicama opštine Nablus. Stanovnici kampa dolaze iz 36 sela u oblastima Lod, Haifa i Jafa. Kao i drugi kampovi na Zapadnoj obali, izgrađen je na zemljištu koje je UNRWA zakupila od jordanske vlade.
Kamp Akaba Džabr osnovan je 1948. godine, 3 km jugozapadno od Jerihona. Prije arapsko-izraelskog rata 1967. godine, broj registriranih izbjeglica bio je 30.000, što ga čini najvećim kampom na Zapadnoj obali. Glavno stanovništvo kampa dolazilo je iz područja Gaze i Hebrona, kao i iz otprilike 300 sela sjeverno od Haife.
Kamp Ain al-Sultan osnovan je 1948. godine na površini od 0,87 kvadratnih kilometara u podnožju Džabal Karnala i 1 km od grada Jerihona.
Izbjeglički kamp Kalandija osnovan je 1949. godine na površini od 0,35 kvadratnih kilometara, 11 km sjeverno od Jerusalema. Kroz kamp prolazi glavni put između Jerusalema i Ramale. Porijeklo izbjeglica u ovom kampu seže u 52 sela koja pripadaju oblastima Lod, Ramala, Haifa,Jerusalem i Hebron.
Izbjeglički kamp Nur Šems nalazi se na sjeverozapadnoj Zapadnoj obali, oko 3 kilometra istočno od centra Tulkarema. Prve izbjeglice u ovom kampu sklonile su se u područje Dženina sve dok snježna oluja nije uništila njihove šatore i natjerala ih da se presele u područje Tulkarma.Tada je osnovan ovaj kamp.
Ciljevi i posljedice napada na kampove
Stručnjak za politička pitanja Hassan Hanizadeh u jednom intervjuu komentarisao je razloge iza izraelskih napada na Zapadnu obalu. Rekao je: “Nedavni napadi izraelske vojske na područja na Zapadnoj obali predstavljaju kršenje sporazuma iz Osla, s obzirom da se u sporazumu eksplicitno naglašava da Zapadna obala treba biti pod nadzorom Palestinskih vlasti i da se izraelski režim ne bi trebao miješati u unutrašnje stvari regiona.”
Komentirajući detalje izraelskog plana, Hanizadeh je ustvrdio: “S obzirom na bliske odnose između naroda Zapadne obale i jordanske vlade, cionistički režim pokušava prvo prebaciti neke od stanovnika Pojasa Gaze na Zapadnu obalu i nasilno preseliti dio ljudi sa Zapadne obale u Jordan.Ova prisilna migracija donijet će mnoge probleme zemljama Egipta i Jordana. Prvo, u tim zemljama uopće nema ekonomskih kapaciteta. Drugo, sigurnost je još jedno pitanje koje će postati veliki izazov”, rekao je Hanizadeh o posljedicama izraelskog plana.
Na kraju je dodao da verbalno protivljenje arapskih zemalja Trumpovom planu za preseljenje stanovnika Gaze nije dovoljno, jer je to opasan plan koji sprovode SAD i izraelski režim. On je dalje rekao da bi svjetska zajednica, posebno muslimanske zemlje i Arapska liga, trebale biti budnije i poduzeti potrebne mjere i mehanizme da obuzdaju još jednu izraelsku ofanzivu na Zapadnu obalu u cilju promjene tamošnje društvene strukture.
Ekskluzivno PISjournal
