PISjournal – Geopolitički razvoj događaja nakon rata u Ukrajini, koji je prvi put nakon Hladnog rata pokazao sukob Istoka i Zapada, gurnuo je države regiona u nove saveze. vojna
Nakon što su decenijama birale SAD kao svog sigurnosnog partnera, arapske države Perzijskog zaljeva polako, ali sigurno se udaljavaju od Washingtona i traže nove saveze koji će im pružiti bolje sigurnosno-ekonomske prilike.
Jedan od primjera okretanja od SAD i njegovog sigurnosno-vojnog aparata najbolje oslikava objava Ministarstva odbrane UAE u srijedu prošle sedmice u kojoj stoji da je ta arapska zemlja po prvi put održala zajedničku zračnu vježbu pod nazivom Falcon Shield sa Kinom u zapadnoj provinciji Xinjiang.
Razmjena znanja i jačanje operativnih sposobnosti navedeni su kao ciljevi vježbe.
“Cilj vježbe je produbljivanje naučne razmjene i saradnje između oružanih snaga dvije zemlje, kao i jačanje bilateralnog razumijevanja i povjerenja”, navodi se u saopštenju kineskog Ministarstva odbrane.
Kina je rekla da će domaćin narednih vježbi biti UAE.
Održavanje zajedničkih vježbi omogućava bolju koordinaciju između vojski ovih zemalja kao i definisanje neprijateljske taktike, te služi kao pokazatelj snage i dobre saradnje UAE i Kine. Osim ekonomske i diplomatske saradnje, zajednički vojni manevri neophodni su za saradnju i smatraju se uvodom u stratešku saradnju zemalja, a zajednička vježba UAE i Kine nije izuzetak i pokazuje da Abu Dhabi i Peking kao prioritet postavljaju novi put kada je u pitanju sigurnosna konvergencija.
Mahmoud Helmi, arapski istraživač i autor, rekao je za Khaleej Online da ova vojna vježba pokazuje želju rukovodstva dviju zemalja da ojačaju vojne veze, pritom ne mareći šta će Sjedinjene Države reći na to.
Jedan od najistaknutijih nenajavljenih pokretača ovih vježbi je volja Pekinga da zadovolji svoje potrebe za naftom i gasom i druge ekonomske interese u regionu, a kako bi to ostvario potrebno mu je da zemlje proizvođači i izvoznici nafte poput UAE budu sigurne i stabilne.
“Kina želi ojačati svoje bilateralne odnose sa UAE i razviti strateška partnerstva u različitim oblastima, uključujući sigurnost i odbranu”, rekao je Helmi.
Posljednjih godina bilateralni odnosi Pekinga i Abu Dhabija doživjeli su značajno proširenje, do te mjere da su 2018. potpisali sveobuhvatni strateški pakt, prvi koji je s Kinom potpisala arapska zemlja iz Perzijskog zaljeva.
Kina i UAE su započeli vojnu saradnju prije ove vježbe. Krajem 2021. američki mediji objavili su da Kina želi izgraditi vojnu bazu u Port Khalifi u UAE, što je izazvalo snažnu reakciju Washingtona. Uz upozorenja Bijele kuće, Abu Dhabi je obustavio planove sa Kinom. Ali prošlog decembra američki mediji su, pozivajući se na satelitske snimke, tvrdili da je nastavljena izgradnja vojnih instalacija u luci.
Pozivajući se na dokumente Pentagona koji su procurili, Wall Street Journal je objavio da je izgrađeni objekat koji je otkriven na satelitskim snimcima navodno dio globalnog plana Pekinga pod nazivom „Projekat 141“.
Također, Ministarstvo odbrane UAE je u februaru 2022. objavilo da planira kupiti 12 školskih aviona L15 od Kine. Čini se da vladari UAE pokušavaju ojačati svoje odnose sa istočnim silama kao što su Kina i Rusija jer razumiju realnost globalnog sistema koji se kreće ka multilateralizmu, nečemu što izaziva zabrinutost Bijele kuće.
Pored vojne saradnje, odnosi Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata su na najvišem nivou. Nakon Saudijske Arabije, UAE su drugi ekonomski partner Kine na Bliskom istoku, s njihovim godišnjim obimom trgovine koji sada iznosi 100 milijardi dolara.
Federalna uprava UAE za nuklearnu regulaciju (FANR) u maju je saopćila da je potpisala tri memoranduma o razumijevanju sa Institutom za nuklearnu energiju i Nacionalnom nuklearnom korporacijom Kine koji će uključivati saradnju na polju nuklearne energije i popravku i održavanje objekata koji služe u tu svrhu.
Kineski stručnjak je za list Global Times rekao da “Kina ne namjerava popuniti vakuum moći na Bliskom istoku uzrokovan slabošću SAD-a, ali jača saradnju sa državama u regionu i doprinosi miru i stabilnosti u regionu”.
Političke i vojne posljedice za SAD
S obzirom na činjenicu da su UAE i druge monarhije Perzijskog zaljeva bili strateški saveznici SAD u posljednjih nekoliko decenija, okretanje Abu Dhabija prema Kini, glavnom američkom rivalu, nosi značajne poruke. Ovom vježbom Emirati žele poručiti SAD-u da mogu sami odlučivati kada je u pitanju sigurnost i da su sposobni za diversifikaciju svoje odbrambene infrastrukture.
U posljednjoj deceniji, UAE su bili treći najveći kupac američkog oružja i kupovali su oružje vrijedno milijarde dolara godišnje od Washingtona kako bi ojačali svoju odbrambenu bazu i sarađivali sa svojim zapadnim saveznikom u ratovima u Iraku i Afganistanu, ali ovih dana su izabrali put odstupanja od Washingtona.
Prema mišljenju posmatrača, UAE stalnim praćenjem regionalnih dešavanja nastoji da igra drugačiju ulogu u odnosima sa svjetskim silama i osigura svoje mjesto u budućim jednačinama na Bliskom istoku.
Jasno je da svaka saradnja sa Kinom znači udaljavanje od američke politike, a Abu Dhabi pokušava da na svojoj strani ima nove globalne sile, jer povjeravanje sigurnosti jednoj državi u današnjem svijetu čini zemlje ranjivim.
Iako američki zvaničnici navodno nisu reagovali na vježbu, čini se da je izazvala zabrinutost u političkim garniturama u Washingtonu. Iznenadna posjeta američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana Abu Dhabijui sastanak sa vladarom UAE šeikom Mohammedom bin Zayedom pokazali su da SAD ne mogu tolerisati da Arapi naginju Kini.
Ovom zajedničkom vježbom, Kina želi pokazati svom zapadnom rivalu da, ako Amerikanci huškaju Tajvan na sukob, Peking može uzvratiti. Kinesko povećanje sigurnosne saradnje sa arapskim zemljama je najgori scenario za Washington i može na kraju dovesti do protjerivanja američkih snaga iz Perzijskog zaljeva.
Unatoč upozorenjima SAD-a, arapske zemlje su u posljednje dvije godine pokazale da ne slijede globalnu američku politiku kao u prošlosti. U ratu u Ukrajini, oni su drsko odbili da budu na strani SAD i da uvedu sankcije Rusiji i odbili su da povećaju proizvodnje nafte, što se može protumačiti kao njihova konvergencija s Moskvom. U Siriji, uprkos snažnom američkom protivljenju približavanju Damasku, arapske države su nakon 12 godina obnovile svoje veze s vladom predsjednika Bashara al-Assada i vratile Siriju u Arapsku ligu.
Uticaj Kine na Bliskom istoku se širi, a Peking to čini jačanjem veza sa regionalnim državama kao najvećim izvoznikom u regionu, povećanjem vojnog prisustva i posredovanjem između zemalja. Ujedinjeni Arapski Emirati nalaze se na strateškoj poziciji u Hormuskom moreuzu, kroz koji otprilike 20 posto svjetskih isporuka nafte ide na globalna tržišta, a jačanje veza s UAE povećat će uporište Kine u ovoj ključnoj regiji.
Američki “Veliki brat” odlazi iz Perzijskog zaljeva
Tok regionalnih zbivanja u posljednjih nekoliko mjeseci pokazao je da je utjecaj SAD u politikama arapskih zemalja opao i da se američka hegemonija bliži kraju. Postupci SAD-a u proteklim decenijama pokazuju da je ova zemlja uvijek bila uzrok nestabilnosti i nesigurnosti u Perzijskom zaljevu i da je nastojala ojačati svoje prisustvo u regiji potpirujući podjele između Irana i arapskih monarhija.
Sa svojim projektom iranofobije, Washington godišnje prodaje milijarde dolara oružja svojim arapskim saveznicima, a kako bi izbjegao gubitak ove unosne trgovine, neće dozvoliti arapskim državama da pređu na konvergenciju s Iranom. Ratovanje protiv Jemena imalo je za cilj rasplamsavanje tenzija između Irana i arapskih zemalja.
Ali Kina ne gleda u ovom pravcu prema Perzijskom zaljevu i poduzima korake ka jedinstvu i partnerstvu između Irana i arapskih naroda. Posredovanje sporazuma o detantu između Irana i Saudijske Arabije u martu svjedoči o tome da Peking nema namjeru da izaziva tenzije u regionu.
Ekskluzivno PISjournal
