Bekir Ilhan
PISjournal – Predsjednik Donald Trump i ministar odbrane Pete Hegseth 30. septembra su se obratili stotinama visokih američkih vojnih zvaničnika.
Sastanak je održan nakon što je Pentagon iznenada zatražio od visokih komandanta iz cijelog svijeta da se okupe u bazi u Virginiji.
Nije prethodno otkriven javni razlog, što je doprinijelo osjećaju misterije i hitnosti.
Sastanci između visokih vojnih lidera i civilnih vlasti nisu rijetki u Sjedinjenim Državama, ali mnogi vjeruju da su razmjeri ovog okupljanja, žurba s kojom je organiziran i javna tajnost koja ga okružuje učinili ovaj posebno neobičnim.
U svojim obraćanjima, i Trump i Hegseth dali su polemičke i oštre izjave u vezi s budućim korporativnim identitetom Pentagona i sigurnosnom i odbrambenom politikom SAD-a.
Trump je izjavio da najveća prijetnja SAD-u dolazi iznutra, naglašavajući da se prvo i najvažnije mora suočiti s domaćim prijetnjama.
Hegseth je, s druge strane, dotaknuo mnoge sporne teme – od pravila o bradi u odjelu do standarda fizičke spremnosti povezanih s pitanjima roda.
Među tim primjedbama, najkontroverzniji je bio njegov zahtjev da generali ne budu „debeli“.
Ovo okupljanje, za koje su se kritičari našalili da je „moglo biti e-mail“, kako se navodi u memu, zapravo nosi ozbiljne implikacije za budućnost američke nacionalne sigurnosti i civilno-vojnih odnosa.
Nova stranica u civilno-vojnim vezama
SAD nikada nisu doživjele puč ili čak pokušaj, ali to ne znači da su civilno-vojni odnosi bili besprijekorni.
Dok su profesionalne sfere duboko institucionalizirane, odnos između Pentagona i civilnih administracija oduvijek je nosio tenzije.
Posebno nakon završetka Hladnog rata, opadanje relevantnosti Pentagona stvorilo je debate o budžetskoj politici. Bez velike geopolitičke prijetnje, opravdanje za trošenje ogromnih resursa vojskom je oslabilo.
Očekivalo se da će SAD dugoročno smanjiti svoj vojni budžet. Ipak, napadi 11. septembra pokazali su se kao odlučujuća prekretnica. Vojni establišment se brzo vratio centralnoj važnosti, sa dramatično povećanom relevantnošću i daleko većim budžetskim zahtjevima.
Pentagon je doživio neviđeno širenje finansiranja u svojoj historiji. SAD su pokrenule nove programe i projekte kako bi se uskladile sa svojim takozvanim „ratom protiv terora“, koji je postao i politički i vojni prioritet zemlje.
Tradicionalno, primarni izvor krize u civilno-vojnim odnosima bila su neslaganja oko upotrebe vojne sile. Kao velika sila, SAD pribjegavaju vojnim akcijama više od bilo koje druge države. Ponekad je to dovodilo do toga da civilno rukovodstvo insistira na vojnim intervencijama kojima su se generali opirali. U drugim trenucima, visoki generali su insistirali na upotrebi sile kojoj su se civili protivili.
Ovo prepucavanje je dugo bilo centralna karakteristika američkih civilno-vojnih debata.
Međutim, u novijim godinama ove debate su se promijenile. Civilno-vojni odnosi, oblikovani produbljivanjem društvene i političke polarizacije, sada se protežu na domaća pitanja koja su nekada bila sporedna.
Među njima su glavna pitanja politike identiteta vezana za rasu, spol i šire kulturne teme. U ranijim decenijama takva pitanja su se povremeno pojavljivala, ali nikada s intenzitetom kao danas. Sada oni dominiraju ne samo javnim diskursom već i internim vojnim debatama. Pored politike identiteta i takozvanog „rata protiv wokea“, očekuje se da će Hegsethovi planovi za reformu američke vojske stvoriti još jedno veliko područje sukoba.
Prema američkim medijima, visoki oficiri, uključujući generala Dana Cainea, predsjedavajućeg Združenog štaba, izrazili su zabrinutost zbog Hegsethovog pristupa Pentagonu. Hegseth se priprema za pokretanje reformi najvišeg rukovodstva i strukture vojske.
Obećavajući smanjenje broja generala i admirala, koji broji otprilike 800, za 20 posto, te rekonfiguraciju američkih borbenih komandi, on signalizira sveobuhvatnu transformaciju koja bi značajno preoblikovala vojni establišment.
Novi dokumenti o nacionalnoj sigurnosti
U kontekstu ovih nedavnih debata, novi dokument američke strategije nacionalne sigurnosti (NSS) također je značajna stavka na dnevnom redu. Ovaj dokument, koji će uskoro biti završen, vodit će nacionalnu strategiju odbrane, koja će zauzvrat oblikovati nacionalnu vojnu strategiju. Ova tri dokumenta zajedno će odrediti kako Amerika shvata svoje sigurnosne prijetnje i prioritete u narednim godinama.
Novi NSS bi mogao smanjiti američko vojno učešće u Africi i Evropi, a istovremeno suziti obim dugoročnog rivalstva Washingtona s Kinom.
Štaviše, očekuje se da će dokument kombinovati i Trumpovu retoriku „Amerika na prvom mjestu“ i „Mir kroz snagu“.
Podsjetimo se da je Trumpova strategija nacionalne sigurnosti za prvi mandat naglasila Rusiju i Kinu kao primarni fokus, a ne borbu protiv terorizma.
Bio je zasnovan na premisi „povratka politike velikih sila“.Međutim, Trumpove izjave na sastanku u Virginiji, u kojima su naglašene domaće prijetnje, zajedno s njegovim ponovljenim komentarima o kriminalu i nesigurnosti u američkim gradovima, sugeriraju da bi nova strategija nacionalne sigurnosti mogla staviti domaće prijetnje u samo središte.
Građanske slobode i nacionalna sigurnost
Ako se to pokaže tačnim, neminovno će se pojaviti nove debate u vezi s građanskim slobodama u Sjedinjenim Državama. Mnogi su skeptični u pogledu stepena u kojem bi vlada trebala rješavati domaće prijetnje. Razumno se može očekivati da će pitanja poput slobode izražavanja i prava na protest nastaviti zaokupljati američki javni život u narednom periodu.
Iz jednog ugla, događaj u Virginiji može izgledati kao još jedna politička predstava Trumpa i Hegsetha koja okuplja stotine generala i admirala. Međutim, iz drugog ugla, to se čini kao značajniji događaj. SAD aktivno pripremaju novu strategiju nacionalne sigurnosti, a Trump se bavio pitanjima koja daleko prevazilaze tradicionalnu vanjsku politiku.
Sastanak stoga nije bio samo predstava, već i opći pregled koji su dala dva visoka civilna lidera. Uloga američke vojske u političkim debatama bila je vezana za upotrebu sile u inostranstvu.
Pod Trumpom, ovaj obrazac se mijenja. Sada je vojska postala središnja tačka debata o rodnim, fizičkim i kulturnim pitanjima. S Hegsethom na čelu Pentagona, ove debate su postale samo vidljivije i kontroverznije. Ako Trumpova administracija stavi domaće prijetnje u središte svoje sigurnosne strategije, civilno-vojne debate ne samo da će se nastaviti, već će se i dodatno intenzivirati.
