PISjournalProšle sedmice, nakon dvije vrlo duge godine, djeca u Gazi su se konačno vratila u učionice, iako uglavnom u improvizirane škole. Utjeha je vidjeti djecu, nakon gubitka i traume koju su pretrpjeli, kako se vraćaju tamo gdje bi trebala biti i onome što bi trebala raditi u svojim godinama: daljem obrazovanju i izgradnji budućnosti, a ne skrivanju od bombi i metaka.

U ratnim vremenima, niko ne pati više od djece, koja će sigurno ostati s doživotnim ožiljcima. Što je još gore, uprkos trenutnom takozvanom prekidu vatre, djeca i dalje ginu u izraelskim zračnim napadima.

Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola je oštećeno ili uništeno i bit će potrebna ili potpuna rekonstrukcija ili intenzivna rehabilitacija kako bi se zadovoljile obrazovne potrebe 658.000 djece školskog uzrasta u Gazi, koja su tokom rata imala ograničen pristup učenju licem u lice.

Obrazovanje, kao i mnoge druge javne usluge, u Gazi i na Zapadnoj obali pružaju agencije UN-a i druge međunarodne nevladine organizacije. Mogli biste s pravom pomisliti da bi ilegalne okupacijske snage ovih teritorija, koje imaju i moralne i pravne obaveze da osiguraju pružanje javnih usluga onima koji su nasilno okupirani, bile zahvalne što neko drugi plaća račun koji je odgovornost Izraela. Pa, to je daleko od slučaja; zapravo, vrijedi upravo suprotno: ove organizacije su pod stalnim napadima Izraela, koji je i bezobrazan i drzak.

Najnoviji primjer projekta izraelske vlade za potkopavanje humanitarizma je oduzimanje licenci 37 međunarodnih neprofitnih organizacija koje djeluju u Gazi i na Zapadnoj obali. Izrael tvrdi da nisu ispunile nove zahtjeve za registraciju kod vlade. Iako je koordinacija između izraelske vlade i onih koji pružaju humanitarnu pomoć neophodna, u trenutnim okolnostima ono što Izrael zahtijeva od ovih organizacija je drakonsko.

Ono što uglavnom iritira i plaši dotične nevladine organizacije jeste izraelski zahtjev da dostave „potpune“ lične podatke svojih zaposlenika, što je zahtjev koji je s pravom u potpunosti odbijen. Dostavljanje tako osjetljivih podataka jednoj strani u sukobu, prema navodima iz peticije koju su potpisale 53 takve organizacije, „predstavljalo bi kršenje humanitarnih načela, dužnosti brige i obaveza zaštite podataka“.

Teško da na planeti postoji država koja posjeduje složeniji sistem nadzora od Izraela, bilo na okupiranim teritorijama ili daleko izvan njihovih granica. Stoga je sasvim razumno sumnjati da je ovo još jedan prazan pokušaj razotkrivene izraelske vlade da nepotrebno pokaže svoju snagu u pokušaju da skrene pažnju sa vlastitih neuspjeha. Izraelska tvrdnja da je cilj eliminirati radnike nevladinih organizacija koji imaju veze s terorističkim grupama očigledan je pokušaj da se istim kistom ocrne svi oni koji djeluju u humanitarnoj sferi u Gazi i na Zapadnoj obali.

Glavna organizacija koja je na meti ovih optužbi, posebno od 7. oktobra, je UNRWA, koja pruža lavovski dio humanitarne pomoći na okupiranim teritorijama. Izrael je optužio nekoliko svojih zaposlenika za učešće u smrtonosnom napadu 2023. godine. Čak i da je to istina, u najgorem slučaju bi u ovom napadu učestvovalo tek nekoliko od 12.000 zaposlenika organizacije u Gazi – i oni bi snosili ličnu odgovornost, a ne organizacija u cjelini.

Isto tako, ako Izrael može pružiti vjerodostojne informacije o uključenosti zaposlenika bilo koje od ovih nevladinih organizacija u terorizam ili bilo koji drugi oblik militantnosti, trebao bi to učiniti. Nema sumnje da ove organizacije nemaju interesa da zapošljavaju bilo koga ko bi ugrozio njihovu sposobnost da uspješno ispune svoj mandat.

Dijeljenje ličnih podataka zaposlenika vjerovatno bi većinu grupa dovelo u pravne probleme, ali to bi bilo kriminalno nepromišljeno i nepažljivo činiti s vladom koja prkosi međunarodnom pravu, sve više ne poštuje vlastite domaće zakone i stalno krši demokratske norme, dok istovremeno vrši ogroman pritisak na čuvare tih normi.

Sadašnja izraelska vlada napreduje započinjući svađe s onima koji se s njom ne slažu i sa svima koji se usude kritikovati njeno ponašanje. S obzirom na humanitarnu katastrofu koju su njene sigurnosne snage nanijele Gazi i, u manjoj mjeri, iako i dalje izuzetno uznemirujućoj, Zapadnoj obali, nije humanitarni svijet taj koji mora odgovoriti na neka teška pitanja, već izraelska vlada.

Ove humanitarne organizacije su odradile veličanstven posao u najtežim okolnostima kako bi donekle ublažile humanitarnu katastrofu u Gazi, dok je oko 500 njihovih članova ubijeno u Pojasu tokom posljednje dvije godine obavljajući ovu svetu dužnost. Nažalost, mentalitet sadašnje izraelske vlade izaziva stalni osjećaj opsade i paranoje među svojim narodom, čak i prikazivanjem humanitaraca kao neprijatelja, samo da bi održala narativ da je samo ova vlada jedina agencija sposobna spasiti Izrael od njegovih neprijatelja, bez obzira na to da li su oni stvarni ili izmišljeni.

Kao da Izrael nema dovoljno međunarodnih izazova s ​​kojima se mora suočiti, napadanje humanitarnog svijeta jedna je od najštetnijih i najsamopovređujućih taktika. Izraelsko vojno tijelo koje koordinira aktivnosti na okupiranim teritorijama, COGAT, nastojalo je umanjiti uticaj zabranjenih nevladinih organizacija tvrdeći da je njihov ukupni doprinos pomoći bio samo 1 posto.

Međutim, podaci UN-a prikazuju sasvim drugačiju sliku ovih grupa, koje vode ili podržavaju 60 posto poljskih bolnica u Gazi, što čini 12 posto lijekova koji su tamo poslani prošle godine, pored više od polovine sve pomoći u hrani i stotina hiljada artikala za sklonište, između ostalih i osnovnih usluga.

Bez njihove operacije, više djece, kao i odraslih, bi patilo od akutne pothranjenosti i drugih bolesti, dok bi njihovo obrazovanje nastavilo patiti. Štaviše, nekoliko nevladinih organizacija također finansira uklanjanje eksploziva, koji će, nakon više od dvije godine rata, nastaviti štetiti civilima ako ih što hitnije ne uklone profesionalci.

Ironično, sve gore navedene aktivnosti su također u interesu Izraela, jer ga oslobađaju dijela odgovornosti kao okupatora. Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske, Kanade, Danske, Finske, Islanda, Japana, Norveške, Švedske i Švicarske već su u izjavi nazvali izraelsku odluku „neprihvatljivom“ i razlogom za „ozbiljnu zabrinutost“ zbog „ponovnog pogoršanja humanitarne situacije“ u Gazi, što bi moglo dovesti do „katastrofalnih“ posljedica ove zime.

Ova saga, koja bi mogla koštati mnogo više života i uzrokovati još više patnje, još je jedan primjer kako sadašnja vlada na čelu s Benjaminom Netanyahuom koristi čistu okrutnost dok djeluje protiv vlastitih interesa, kao da je to jedini modus operandi kojeg je sposobna.

Izvor