PISjournal – Decembar je kao i godina iza nas pokazao da je evropska geopolitika isprepletena sa svjetskom, te da je ona kontinuirano dinamična i aktivna.
U pregledu glavnih geopolitičkih događaja iz prethodnog mjeseca obrađujemo cionističke aktivnosti, Belgijsku tužbu prema cionistima za genocid, rivalstvima SAD i EU, unutrašnjim problemima s kojima se suočava Orbanova Mađarska, te hrvatskim nastojanjem da bude glavni igrač u regionu, te tutor Bosne i Hercegovine.
Belgija tužila Izrael za genocid
Belgija se zvanično pridružila slučaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji je pokrenula Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za genocid u Gazi. Južna Afrika je prvobitno podnijela optužbu protiv Izraela zbog kršenja Konvencije o genocidu u vezi s ratom u Gazi u decembru 2023. Izrael je potom odbacio optužbu za genocid, smatrajući je “neosnovanom”. Belgija se pridružila Južnoj Africi podnošenjem deklaracije o intervenciji prema članu 63. Statuta ICJ-a, koji omogućava državama članicama Konvencije o genocidu da intervenišu u postupcima koji se odnose na njeno tumačenje. Belgija se posebno fokusirala na član II u pogledu tumačenja “posebne namjere” potrebne za utvrđivanje genocidne namjere. Kao potpisnica Konvencije o genocidu iz 1948. godine, Belgija tvrdi da bi tumačenje ključnih članova od strane suda, posebno definicije genocidne namjere, moglo imati pravne implikacije za nju. Južna Afrika je 29. decembra 2023. godine podnijela tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje obaveza iz Konvencije o genocidu u postupanjima prema Palestincima u Gazi. Od tada je Sud izdao niz privremenih mjera kojima je Izraelu naloženo da preduzme korake radi sprečavanja djela genocida. Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Hagu, glavni je sudski organ Ujedinjenih nacija i odlučuje u pravnim sporovima između država.
Sve veće napetosti između SAD i Evrope
Evropska unija, Francuska i Njemačka osudile su zabrane američkih viza za evropske građane koji se bore protiv govora mržnje i dezinformacija na internetu, a Brisel je u srijedu poručio da bi mogao “brzo i odlučno odgovoriti” na neopravdane mjere. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je u utorak zabrane viza za pet evropskih državljana, među kojima je i bivši komesar EU iz Francuske Thierry Breton, optužujući ih da rade na cenzurisanju slobode govora ili da nepravedno ciljaju američke tehnološke gigante pretjerano opterećujućim regulacijama. Glasnogovornik Evropske komisije rekao je da oštro osuđuje odluku SAD-a uz riječi: “Sloboda izražavanja je temeljno pravo u Evropi i zajednička ključna vrijednost sa Sjedinjenim Državama širom demokratskog svijeta”. Zabrane viza vjerovatno će dodatno produbiti rastuće razlike između Washingtona i pojedinih evropskih prijestolnica po pitanjima poput slobode govora, odbrane, imigracije, krajnje desnice, trgovine i rata između Rusije i Ukrajine. One dolaze svega nekoliko sedmica nakon što je dokument američke Nacionalne sigurnosne strategije upozorio da se Evropa suočava s civilizacijskim brisanjem i da mora promijeniti kurs ako želi ostati pouzdan saveznik SAD-a. Breton je bio jedan od arhitekata Zakona EU o digitalnim uslugama (DSA), ključnog zakonodavnog akta čiji je cilj učiniti internet sigurnijim, a koji je izazvao nezadovoljstvo američkih zvaničnika. Posebno ih je razljutila sankcija koju je Brisel ranije ovog mjeseca izrekao platformi X koja je kažnjena sa 120 miliona eura zbog kršenja pravila o online sadržaju. Musk i Breton često su se sukobljavali na internetu oko regulacije tehnologije u EU, pri čemu je Musk Bretona nazvao “tiraninom Evrope”.
Vojni savez pod vodstvom cionista kao poruka Turskoj
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ugostio je tokom decembra u Izraelu grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa i predsjednika Kipra Nikosa Christodoulidesa, gdje je održan trilateralni samit na kojem je najavljeno dodatno produbljivanje sigurnosne, vojne i tehnološke saradnje između tri zemlje. U zajedničkoj izjavi nakon sastanka navedeno je da su se Izrael, Grčka i Kipar saglasili o jačanju saradnje u oblastima sigurnosti, tehnologije i strateških interesa. Netanyahu je poručio da tri zemlje žele postići stabilnost i mir kroz jačanje vlastite snage, naglašavajući da ne traže konfrontaciju, već dugoročnu sigurnost i prosperitet u istočnom Mediteranu. Tokom obraćanja medijima, izraelski premijer je uputio i poruku koja je u izraelskim medijima protumačena kao indirektna kritika Turske. Govoreći o regionalnim ambicijama, Netanyahu je rekao da oni koji, kako je naveo, maštaju o obnovi imperija u tome neće uspjeti, iako nije direktno imenovao Ankaru. Ova izjava dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Izraela i Turske, posebno u kontekstu istočnog Mediterana i Sirije. Netanyahu je istakao da Izrael želi očuvati sigurnost pomorskih ruta i dodatno proširiti zajedničke strateške interese s Grčkom i Kiprom, tvrdeći da trilateralna saradnja nije usmjerena protiv bilo koje zemlje, već ima za cilj stabilnost regiona. Dodao je i da se nada kako savez neće biti stavljen na iskušenje. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis naglasio je da je riječ o desetom trilateralnom sastanku tri zemlje, što, prema njegovim riječima, pokazuje dubinu i otpornost njihove saradnje kroz vrijeme. Posebno je ukazao na intenziviranje vojne i tehnološke saradnje, navodeći da su izraelske isporuke oružja Grčkoj i grčko-kiparskoj administraciji značajno porasle, te da postoji prostor za dodatno jačanje saradnje u oblasti visokih tehnologija. Predsjednik Kipra Nikos Christodoulides također je istakao rastuću saradnju u oblastima odbrane, sigurnosti, turizma i energetike, ocijenivši da praktično ne postoje ograničenja kada je riječ o budućim oblicima partnerstva između tri zemlje. Izraelski dnevnik Yedioth Ahronoth objavio je da Izrael, Grčka i Kipar paralelno rade na planovima za formiranje zajedničkih Snaga za brzo reagovanje koje bi djelovale u istočnom Mediteranu. Prema tim navodima, snage bi brojale oko 2.500 vojnika, uz podršku ratnih brodova, borbenih aviona i prateće infrastrukture. Svaka od tri zemlje bi, kako se navodi, učestvovala s po jednom vazdušnom eskadrilom, dok bi raspoređivanje snaga bilo planirano na grčkim ostrvima poput Karpatosa i Rodosa, kao i na lokacijama u Kipru, Grčkoj i Izraelu. Cilj inicijative je, prema analizi izraelskih medija, da se Izraelu obezbijedi dodatna strateška dubina u odnosu na rastući uticaj Turske u Siriji i istočnom Mediteranu. Analitičari ocjenjuju da bi formiranje ovakvih snaga predstavljalo indirektan izazov Ankari i signal o snažnijoj trilateralnoj vojnoj koordinaciji, koja bi mogla promijeniti postojeće vojne odnose u regionu. Snage se posmatraju i kao sredstvo odvraćanja, ali i kao politička poruka Turskoj da preispita svoju asertivnu politiku u istočnom Mediteranu. Produbljivanje sigurnosne saradnje Izraela, Grčke i Kipra dolazi u trenutku kada Izrael nastavlja rat u Gazi, u kojem su ubijene desetine hiljada Palestinaca. Zbog tog rata Izrael se suočava s rastućim međunarodnim kritikama, uključujući optužbe za genocid koje su iznijele brojne organizacije za ljudska prava, kao i postupke pred međunarodnim sudovima. Kritičari smatraju da novo vojno približavanje Atini i Nikoziji pokazuje nastojanje Izraela da učvrsti regionalne saveze i projicira vojnu i političku snagu van svojih granica, uprkos sve većoj međunarodnoj izolaciji zbog rata u Gazi. Istovremeno, jačanje izraelskog uticaja u Grčkoj i grčko-kiparskoj administraciji izaziva zabrinutost u Turskoj Republici Sjeverni Kipar, koja kontroliše sjeverni dio podijeljenog ostrva. Zvaničnici TRSK-a više puta su upozoravali da rastuća vojna i sigurnosna saradnja između Izraela i grčko-kiparske strane, uključujući zajedničke vojne vježbe, razmjenu obavještajnih podataka i ukidanje američkih ograničenja na prodaju oružja, može dodatno destabilizirati region. Turska, koja se smatra garantom sigurnosti Turske Republike Sjeverni Kipar, poručila je da pažljivo prati približavanje Izraela i grčko-kiparske administracije, upozorivši da neće dozvoliti pojavu novih sigurnosnih prijetnji na ostrvu. Kipar je i dalje podijeljen između turskog i grčkog dijela, a dosadašnji pokušaji postizanja političkog kompromisa nisu dali rezultate, dok tursko-kiparska strana insistira na rješenju koje bi u potpunosti priznalo njen suverenitet.
Je li Orbanova strategija pred izbore garant uspjeha protiv opozicije?
Mađarski premijer Viktor Orban je možda prošlog mjeseca dobio kratkotrajan porast podrške u anketama zahvaljujući skupom dodatku na penzije, ali se suočava s utrkom s vremenom prije aprilskih izbora kako bi dovoljno oporavio stagnirajuću ekonomiju i produžio svoju 15-godišnju vladavinu. Orbanovu kampanju za reizbor pomno će pratiti i izvan Mađarske. Kao trn u oku Evropskoj uniji, ovaj nacionalistički lider američkog predsjednika Donalda Trumpa smatra anti-EU saveznikom i održava bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Međutim, domaća ekonomija mu ne ide u prilog. Povrati poreza na dohodak koje je progurao uoči izbora 2022. godine pomogli su da se potakne najgori inflatorni talas u Evropi, talas koji je ostavio trajne posljedice. Jesensko istraživanje Eurobarometra pokazalo je da su rastući troškovi života najveća domaća briga građana Mađarske i to uprkos tome što se inflacija povukla s vrhunca iznad 25 posto početkom 2023. na raspon tolerancije centralne banke od 2 do 4 posto u novembru. Iako je inflatorni skok podigao cijene hrane u Mađarskoj gotovo na prosjek EU, prosječna godišnja bruto plata zaposlenih s punim radnim vremenom bila je treća najniža u Uniji, a izdvajanja za penzije također su među najnižima u odnosu na ukupnu ekonomsku proizvodnju. Dodatak na penzije, namijenjen za 2,4 miliona penzionera u Mađarskoj koji čine više od četvrtine biračkog tijela, koštat će 454 miliona dolara naredne godine, a taj iznos će rasti svake naredne godine kako se mjera bude postepeno uvodila tokom sljedećeg vladinog mandata. Ova mjera je prošlog mjeseca donijela porast podrške Orbanovoj stranci Fidesz među starijim biračima, pokazalo je istraživanje Centra 21 Research. Rejting Fidesza porastao je za jedan procentni poen na 27 posto svih birača, da bi se u decembru povukao na 26 posto, dok je podrška opozicionoj stranci Tisza porasla za tri poena, na 34 posto. Iako potezi s penzijama mogu donijeti kratkoročne političke koristi, dugoročno će imati znatno veće troškove. Međunarodni monetarni fond (MMF) je u augustu upozorio da će Mađarska, bez reforme penzionog sistema, biti suočena s “eksplozivnim rastom” zaduživanja nakon 2030. godine, uz procjenu da bi javni dug do 2054. mogao dostići čak 255 posto bruto domaćeg proizvoda. Mađarska centralna banka sada očekuje da inflacija privremeno padne ispod ciljanih 3 posto u prvom kvartalu, što bi moglo otvoriti prostor za smanjenje kamatnih stopa neposredno prije izbora koji se vjerovatno održavaju u aprilu, ali sve to bi za Orbana moglo doći prekasno.
Konferencija u Zagrebu o Daytonskom mirovnom sporazumu – događaj koji plijeni pažnju
Održavanjem međunarodne konferencije “30 godina nakon Daytona: Vodeći put lokalnim rješenjima” 12. decembra u Zagrebu, Hrvatska se želi nametnuti kao ključni akter u regionu, te tutor Bosni i Hercegovini. Ova konferencija pobudila je dosta ineresa, a radi značajnog broja kontroverzi izrečenih tokom njenog održavanja. Konferencija, održana u hotelu Westin, okupila je diplomate, stručnjake i političare kroz tri tematska panela: historijski kontekst Daytona, trenutna politička situacija u BiH i perspektive za budućnost sa fokusom na lokalno vođena rješenja. Radni jezik bio je engleski, a događaj je prenošen uživo na YouTubeu, omogućavajući globalnu publiku. Geopolitički, ovaj susret dolazi u trenutku kada se BiH suočava s dubokim podjelama – od separatističkih tendencija Republike Srpske pod vodstvom Milorada Dodika do korupcije i etničkih napetosti – što ugrožava regionalnu stabilnost. Hrvatska, kao EU i NATO članica, koristi ovu platformu da promovira “lokalna rješenja”, naglašavajući potrebu za reformama unutar BiH umjesto vanjskog nametanja, što odražava širu EU strategiju za integraciju Balkana u svjetlu smanjenog američkog angažmana pod Trumpovom administracijom. Na konferenciji su učestvovali između ostalih hrvatski lobista u Americi Max Primorac, te kršćanska radikalno opredjeljena članica EU Parlamenta Željana Zovko, koji su insistirali na trećem enitetu. Najupečatljivi s bošnjačke strane bio je nekadašnji reis dr. Mustafa Cerić, koji je optužio pomenuto dvoje da guraju Bosnu u rat i da nisu prijateljski nastrojeni. Veoma slabu ulogu na konferenciji imao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, koji je stidljivo govorio, te se priklanjao stavovima hrvatskih diplomata, što je u velikoj mjeri na štetu Bosne i Hercegovine.
Ekskluzivno PISjournal
