PISjournal – Iranska diplomatija predstavlja jedan od najkompleksnijih elemenata međunarodnih odnosa, obilježen dubokim historijskim korijenima, geopolitičkim izazovima i strateškim ambicijama.
Uprkos čestim percepcijama o konfliktima i napetostima, posebno sa Zapadom, pozitivni aspekti iranske diplomatije zaslužuju pažnju zbog njihovog doprinosa regionalnoj stabilnosti, ekonomskoj saradnji i globalnim inicijativama za mir. U kontekstu 2025. godine, nakon značajnih geopolitičkih promjena poput normalizacije sa Saudijskom Arabijom i nastojanja za ekonomskom integracijom, Iran pokazuje potencijal za konstruktivnu diplomatiju koja prevazilazi sankcijeiideološkerazlike.
Ni Istok ni Zapad
Iranska diplomatija ima duboke korijene u perzijskoj civilizaciji, gdje su se već u antici uspostavljali trgovinski i kulturni mostovi između Istoka i Zapada. Nakon Islamske revolucije 1979. godine, Iran je usvojio princip “ni Istok ni Zapad”, fokusirajući se nanezavisnostipodrškuoslobodilačkim pokretima.
Međutim, pozitivni aspekti se manifestuju kroz multilateralizam: Iran je bio jedan od osnivača Organizacije islamske konferencije (OIC) i aktivno je učestvovao u inicijativama za mir u regiji. Tokom 1980-ih i 1990-ih, uprkos ratu sa Irakom, Iran je uspostavio diplomatske veze sa mnogim azijskim i afričkim državama, promovirajući ekonomsku saradnju i tehnološki transfer.
U 21. vijeku, ključni trenutak bio je Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) iz 2015. godine, gdje je Iran pregovarao sa P5+1 grupom (SAD, UK, Francuska, Rusija, Kina i Njemačka) o nuklearnom programu. Iako su se pregovori suočili sa izazovima nakon američkog povlačenja 2018., oni su demonstrirali iransku volju za dijalogom i kompromisom, što je dovelo do privremene stabilizacije regije i smanjenja napetosti.
Do 2025. godine, pod predsjednikom Masoudom Pezeshkianom, Iran je usvojio pragmatičniji pristup, naglašavajući ekonomskudiplomatijuideeskalacijusasusjedima. Ovo je omogućilo normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom 2023. godine, posredovano Kinom, što je otvorilo vrata za širu regionalnu saradnju. Historijski, Iran je također doprinio globalnoj borbi protiv droge, surađujući sa UN-om i susjedima u borbi protiv narkotrafika iz Afganistana, gdje je uložio milijarde dolara u graničnu sigurnost i rehabilitaciju.
Ovi napori pokazuju da iranska diplomatija nije samo reaktivna, već proaktivna u rješavanju transnacionalnih izazova.Jedan od najznačajnijih pozitivnih aspekata iranske diplomatije je normalizacija odnosa sa arapskim susjedima. Nakon godina napetosti, Iran i Saudijska Arabija su 2023. godine obnovili diplomatske veze, razmijenili ambasadore i održali niz sastanaka na visokom nivou, uključujući posjetu predsjednika Ebrahima RaisijaRijadu 2024. godine. Ovo je dovelo do smanjenja tenzija u Jemenu i Siriji, gdje su obje strane podržavale suprotstavljene frakcije, alisadateže ka dijalogu.
Pozitivni efekti saradnje s Kinom u kontekstu regiona
Kina je igrala ključnu ulogu u posredovanju, što pokazuje iransku fleksibilnost u prihvatanju trećih strana za mir. Slično, odnosi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) su se poboljšali, sa fokusom na ekonomsku saradnju. Iran je vratio kontrolu nad ostrvom Abu Musa 1971., ali kroz diplomatske pregovore, izbjegao eskalaciju, omogućavajući trgovinu vrijednu milijarde dolara.
Oman i Qatar također održavaju dobre veze sa Iranom, gdje Oman služi kao posrednik u pregovorima sa Zapadom, a Qatar dijeli gasno polje sa Iranom, promovirajući zajedničke projekte. U Siriji i Iraku, Iran je doprinio borbi protiv ISIS-a, pružajući vojnu i humanitarnu podršku, što je priznato od strane nekih zapadnih analitičara kao ključni faktor u porazu terorističke grupe. Ovi napori su doprinijeli stabilizaciji regije, uprkos kontroverzama. Iran je okrenuo fokus ka Istoku, gdje su odnosi sa Kinom i Rusijom dosegli strateški nivo.
Kina je postala najveći trgovinski partner Irana, sa investicijama u okviru“Pojasi put”inicijative, uključujućiinfrastrukturu i energiju. Ovo je omogućilo Iranu da zaobiđe sankcije i osigura ekonomsku stabilnost. Slično, sa Indijom, Iran je razvio projekte poput luke Chabahar, koja služi kao ključni koridor za trgovinu sa Afganistanom i Centralnom Azijom, promovirajući regionalni razvoj.
Sa Pakistanom i Afganistanom, Iran je uspostavio granice mira, sa fokusom na borbu protiv terorizma i trgovinu. U Africi, Iran je izgradio veze sa zemljama poput Južne Afrike i Nigerije, kroz tehnološki transfer i humanitarnu pomoć, doprinoseći razvoju kontinenta.
Globalna aktivnost i posvećenost važnim pitanjima
Na globalnom nivou, Iran je aktivan u UN-u, gdje je zagovarao reforme i pravedniji svjetski poredak. U kontekstu Gaze, iako odsutan sa nekih konferencija, Iran je izrazio posvećenost diplomatiji za rješavanje konflikta. Također, u borbi protiv klimatskih promjena, Iran je učestvovao u Pariskom sporazumu, obećavajući smanjenje emisija. U kontraterorizmu, niska razina saradnje sa SAD-om u Afganistanu 2000-ih dovela je do zajedničkih napora protiv Talibana.
Ovo pokazuje potencijal za mostove čak i sa rivalima.Uprkos sankcijama, Iran je pokazao volju za dijalogom sa Evropom i SAD-om. Pregovori o JCPOA-u 2025. godine, iako izazovni, naglašavaju pragmatičan pristup. Odnosi sa UK-om i Francuskom su se poboljšali kroz kulturnu diplomatiju, sa razmjenama studenata i arheološkim projektima.Sa Venezuelom i Kubom, Iran je izgradio savezništvo protiv sankcija, pružajući tehnološku podršku u energiji i medicini. Ovo je doprinijelo globalnom dijalogu o suverenitetu.
Pozitivna iranska diplomatija predstavlja ključ za budućnost Irana i regije. Kroz normalizaciju, ekonomsku saradnju i globalne inicijative, Iran doprinosi stabilnosti, pokazujući da diplomatija može prevazići ideološke barijere. U konačnici, iranski diplomatski pristup poručuje kako je spreman na kompromise, dijalog i saradnju, te da za dogovor na kraju uvijek trebaju obje strane!
Ekskluzivno PISjournal
