PISjournal –Kina će isporučiti svoje prve zalihe na evropsko tržište koristeći novu arktičku morsku rutu. Umjesto uobičajenog putovanja na jug, kineski teretni brod plovi na sjever duž zaleđene ruske obale prečicom koja bi mogla gotovo prepoloviti vrijeme putovanja između Azije i Evrope. Ako sve bude išlo glatko, putovanje će trajati samo 18 dana.
Do sada su brodovi koji su prevozili kinesku robu morali ploviti Malajskim moreuzom, preći Indijski okean i provući se kroz Sueski kanal, što u dobrim uslovima traje 30 do 40 dana. Arktička ruta to vrijeme gotovo prepolovljuje, povezujući kineske luke preko sjevernih ruskih voda s ključnim evropskim čvorištima. Manje dana na moru znači niže troškove, manje uskih grla i brže isporuke – što bi moglo promijeniti pravila igre za vremenski osjetljiv teret i globalnu trgovinu.
Klimatske promjene, koje su inače globalna prijetnja, ironično su omogućile brži pomorski koridor. Ova prečica je moguća samo zato što se Arktik zagrijava gotovo četiri puta brže od svjetskog prosjeka, otvarajući sezonske prozore smanjenog leda. Ali Sjeverni morski put (NSR) ostaje nepredvidiv: pomicanje leda, žestoke oluje, ograničena infrastruktura i visoki troškovi osiguranja čine ga rizičnom opkladom. Ekološke grupe upozoravaju da će povećani brodski promet ubrzati topljenje oslobađanjem emisija crnog ugljika i povećati rizik od izlijevanja u krhkom ekosistemu.
Da bi Arctic Express funkcionisao, Pekingu je potreban saveznik koji poznaje ove vode bolje od bilo koga: Rusija. NSR se nalazi duž ruske teritorije, što Moskvu čini čuvarom kapije. Ruski ledolomci na nuklearni pogon, među najmoćnijima u svijetu, drže put otvorenim tokom nepredvidivih arktičkih sezona.
Ali, saradnja ide dublje. Za Moskvu, pogođenu sankcijama, kineski saobraćaj donosi prihod i značaj. Za Peking, ruta nudi alternativu zakrčenim mjestima pod kontrolom SAD-a i zaštitu od poremećaja na drugim mjestima.
Izazov za Sueski kanal
Sueski kanal je decenijama bio okosnica trgovine između Azije i Evrope, prevozeći 12–15% globalne trgovine i oko trećinu kontejnerskog prometa. NSR je 2023. godine preuzeo samo 36 miliona tona, uglavnom ruske energije, ali čak i skromno preusmjeravanje prometa između Azije i Evrope moglo bi se izjednačiti sa desetinama milijardi dolara u trgovinskom toku.
Prvi Arctic Express prevozi baterije, jedinice za skladištenje energije i hiljade paketa, upravo onu vrstu robe gdje je brzina najvažnija.
„Iako je količina tereta relativno mala, ovo je novi znak želje Kine da otvori rute za svoj izvoz. To također potencijalno povećava izglede za geoekonomska (i, neizbježno, geopolitička) rivalstva na Arktiku, posebno ako se ruta pokaže praktičnom za kineske proizvođače da dođu do Evrope u većoj količini i brže“, rekao je Jonathan Fenby, autor knjige Penguinova historija moderne Kine.
Kineski tajming nije slučajan. Nedavni događaji su otkrili krhkost globalnih brodskih arterija. Godine 2021., brod Ever Given blokirao je Sueski kanal na šest dana, zamrznuvši trgovinu vrijednu skoro 60 milijardi dolara. Od kraja 2023. godine, napadi Huta u Crvenom moru prisilili su mnoge brodove da plove oko Afrike, produžavajući putovanja i do dvije sedmice i smanjujući prihode Egipta od kanala za oko 60%.
S Arctic Expressom, Kina polaže pravo na Daleki sjever. Njena oznaka „bliskoarktičke države“, koja je nekada bila upitna, sada ima ambicija. Ruta zaobilazi geopolitička žarišta, uključujući Malajski i Sueski moreuz, dajući Pekingu i njegovom ruskom partneru nezagušenu traku gdje, uglavnom, oni postavljaju pravila.
Arktička ruta je daleko od zagarantovane. Njen navigacijski prozor je kratak i nepredvidiv, oluje i dalje mogu zarobiti brodove, a ekološki rizici su visoki. Da li će postati sezonska okosnica ili nišna ruta zavisi od klimatskih trendova, ulaganja u infrastrukturu, inovacija u osiguranju, širenja ledolomaca i održive saradnje između Kine i Rusije. Ali čak i sada, to je uvid u to kako bi se globalna trgovina mogla preokrenuti.
