PISjournal – Centralna Azija je dugo vremena kroz historiju bila poprište “velike igre” u kojoj su glavni akteri bili kolonijalno Britansko carstvo i Rusija. Kasnije, u 20. stoljeću su se pojavile Sjedinjene Države, a potom i Kina. Međutim, na centralnoazijskoj sceni pojavio se novi igrač – Islamska Republika Iran. sankcijama
Zbog kulturnih veza sa državama Centralne Azije, geopolitičkog položaja, velike ekonomije u regionu i zajedničkih bezbjednosnih interesa u vezi sa terorizmom, posebno u Afganistanu, Iran je uspio da postigne moćan ulazak u region. sankcijama sankcijama sankcijama sankcijama
U međuvremenu, administracija iranskog predsjednika Sejjeda Ibrahima Raisija, koja je od početka stavljala politiku “zaokreta ka istoku” i proširenje partnerstva sa susjedima visoko u agendi svoje vanjske politike, otvorila je novo poglavlje u odnosima Teherana i Centralne Azije, sa očiglednim rezultatima u vidu povećanja trgovine sa republikama koje se nalaze u tom regionu u posljednje dvije godine.
S tim u vezi, portparol iranske vlade je u utorak rekao da je iranski izvoz u Centralnu Aziju, Kavkaz i Rusiju porastao za 50 % u odnosu na prethodnu godinu u prva dva mjeseca Nove perzijske godine (od sredine marta do sredine maja). Rahmatullah Khormali, generalni direktor iranske Organizacije za razvoj trgovine, rekao je da je iranski izvoz u ove regije prošle godine porastao za 18 %, a u prvoj polovini godine za 50 % u odnosu na isti period prošle godine.
“Iranski izvoz u zemlje Centralne Azije, Kavkaza i Rusije dostigao je prošle godine više od 3,2 milijarde dolara”, rekao je Khormali, dodajući da su prošle godine Turkmenistan sa 460 miliona dolara i Uzbekistan sa 290 miliona dolara imali najveći obim trgovine sa Iranom. Trgovina između Irana i Kazahstana u 2022. u odnosu na 2021. porasla je za 20 % i dostigla 528 miliona dolara sa 440 miliona dolara. Razmjena sa Kirgistanom i Tadžikistanom također je prošle godine dostigla značajnu cifru sa povećanjem od više od 20 %, a Iran je u Tadžikistan izvezao robu u vrijednosti od oko 170 miliona dolara. Također, u posljednja dva mjeseca, Turkmenistan sa 27 miliona dolara i Uzbekistan sa 20 miliona dolara postali su centralnoazijski trgovinski partneri sa najvećim obimom trgovine sa Iranom.
Omid Golzari, privremeni šef za javne poslove i međunarodne odnose carine Irana, prije nekoliko dana na marginama ekonomskog foruma Evroazijske ekonomske unije spomenuo je ovaj rast trgovine Irana sa regionom, dodajući: „Prošle godine je obim trgovine Irana i država članica Evroazijske unije iznosio je 5,5 milijardi dolara, a potpisivanjem Sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini sa ovom unijom on će se utrostručiti.”
Iako Iran nije mogao da zauzme odgovarajuće mjesto u strateški važnoj Centralnoj Aziji u protekle tri decenije od nezavisnosti njegovih republika, zbog promjena koje je svijet prošao od početka ukrajinskog rata, jačanje veza sa ovom regijom za Teheran dobija sve veći značaj. Neutralizacija zapadnih sankcija, sticanje ekonomskog uticaja u tim zemljama i diverzifikacija partnera u vanjskoj politici glavni su faktori koji motivišu ekonomski pristup Teherana Centralnoj Aziji.
Lideri država Centralne Azije uvijek su tražili nova tržišta koja bi im omogućila izlaz iz geografskog uskog grla i otvorila pristup moru, a sve te prednosti su pronašli u Iranu. Zbog toga su od inauguracije nove vlade u Iranu prije dvije godine, lideri i zvaničnici iz Centralne Azije posjetili Teheran kako bi iskoristili kapacitete Islamske Republike za poboljšanje svog regionalnog položaja.
Razmjena gasa sa Turkmenistanom
Prošle godine Iran,Turkmenistan i Azerbejdžan dogovorili su razmjenu gasa.Naime,Iran bi kupovao 5 do 6 miliona kubika gasa dnevno od Turkmenistana a potom bi ga prebacivao Azerbejdžanu. Takođe su se složili da povećaju ovaj obim izvoza gasa kako bi udvostručili sadašnju cifru. Turkmenistan je kapija Iranu ka Centralnoj Aziji, a ako se ponovo otvore granični prelazi i tržišta, smanje carinske tarife i ukinu vize, bit će utrt put za širenje trgovinskih odnosa i ulazak iranskih biznismena u regionalne ekonomije.
Iranski odnosi sa Tadžikistanom i Uzbekistanom
Vođeni svojim kulturnim i jezičkim zajedništvom, Iran i Tadžikistan idu na jačanje trgovinske razmjene. Prošle godine su potpisali 17 sporazuma o trgovini, transportu, obrazovanju, turizmu i obnavljanju letova Teheran-Dušanbe, a većina tih sporazuma je u realizaciji.
Visoki iranski i kazahstanski zvaničnici potpisali su sporazume o transportu, energetici, investicijama, turizmu, uspostavljanju zajedničkih privrednih komora i međuvladinih ekonomskih komisija, te olakšavanju aktivnosti privatnog sektora i izdavanju viza, a njihova trgovina bi trebala dostići 3 milijarde dolara do 2030. godine.Kazahstan, kao najbogatija država centralne Azije, dvije trećine svoje nafte izvozi na svjetska tržišta preko ruskih luka, koje se sada suočavaju s problemima zbog zapadnih sankcija, te traži alternativne izvozne rute, a najbolju opciju nudi Iran.
Uzbekistan, po nižim stopama u pogledu ekonomije i prirodnih resursa, računa na trgovinu sa Iranom kako bi se riješio ekonomskog uskog grla. Uz ukidanje ograničenja, sada 350 iranskih kompanija radi u Uzbekistanu, a Uzbekistanci traže pristup Indijskon okeanu i Perzijskom zaljevu kroz Iran.
Iranska administracija želi da Iran pretvori u regionalno energetsko čvorište, ali za to su potrebni osnovni aranžmani. Ako Iran može proširiti svoje tranzitne rute i uključiti mnoge zemlje u mrežu međusobno povezanih ruta, može dobiti regionalni energetski puls u budućnosti.
Iako je obim trgovine Irana sa Centralnom Azijom manji od 2 procenta njegove ukupne vanjske trgovine, a to je trivijalno u poređenju sa rivalima poput Kine i Rusije, očekuje se da će politika administracije predsednika Raisija to podići na značajnu tačku. Ako se sporazumi potpisani u protekle dvije godine pravilno implementiraju, obim trgovine od preko 10 milijardi dolara sa Centralnom Azijom nije nedostižan. Dokazi pokazuju da su dvije strane dovoljno odlučne da dostignu ovaj obim.
Iranski i centralnoazijski izvoz i uvoz pokrivaju širok spektar roba. Prema statistikama, Iran izvozi razne vrste rezervnih dijelova, razne plastične proizvode, industrijske mašine, audio i video opremu, razne lijekove, aluminij, mineralna goriva, žitarice, voće, sušeno voće, čaj, proizvode od željeza i čelika, građevinski materijal i hemikalije u centralnoazijske republike. S druge strane, glavni uvoz Irana iz zemalja centralne Azije su električna energija i energenti za potreba pograničnih područja.
Koridor Sjever-Jug, pokretač bilateralnih odnosa
Trgovina između Irana i Centralne Azije raste iz dana u dan, a ukoliko koridor Sjever-Jug bude završen u bliskoj budućnosti, njihovi odnosi će doživjeti i dalje širenje. To je zato što su centralnoazijske države posebno fokusirane na ovaj koridor kako bi svoju robu slale u Indijski okean i Perzijski zaljev. Koristeći ovu tranzitnu rutu, Iran može prevesti robu u Indijski okean i Perzijski zaljev u najkraćem mogućem roku i po nižoj cijeni od ostalih ruta, a da bi poboljšao kvalitet usluga, može poboljšati i svoje željeznice i infrastrukturu. Zbog svoje lokacije na najboljoj tranzitnoj poziciji između Kaspijskog mora i Perzijskog zaljeva i na tranzitnoj poziciji istok-zapad, Iran može napraviti odgovarajuću rutu za tranzit robe zemalja Centralne Azije. Prema iranskim carinskim službenicima, administracija predsjednika Raisija radit će na stvaranju više zona slobodne trgovine kako bi pomogla u povećanju atraktivnosti Irana kao tranzitnog čvorišta za regionalnu trgovinu.
Prvi samit Irana i zemalja Centralne Azije koji je održan prošle godine bio je fokusiran na tranzitnu saradnju, a zemlje učesnice odlučile su da povećaju tranzit robe na 20 miliona tona godišnje. S obzirom na svoje članstvo u Šangajskoj organizaciji za saradnju i Organizaciji za ekonomsku saradnju ,Iran i države Centralne Azije mogu unaprediti višeslojnu interakciju u okviru ovih regionalnih organizacija.
Saradnja u okviru ekonomskih sindikata
Uz jačanje bilateralnih veza, Iran i ove države jačaju i svoje partnerstvo u okviru regionalnih organizacija. sankcijama sankcijama sankcijama
“Postoje veliki programi u oblasti transporta, finansija, poljoprivrede i drugih oblasti, koji će se realizovati uz političku podršku zemalja”, rekao je u januaru nakon sastanka u Teheranu Andrej Slepnev, ministar zadužen za trgovinu Evroazijske ekonomske komisije.
Iran i Evroazijska ekonomska unija (EEU) postigli su sporazum o slobodnoj trgovini u oktobru 2018. prema kojem su oko 862 artikla podvrgnuta preferencijalnim carinama. Prema ovom sporazumu, Iran je uživao lakše izvozne uslove i niže carine za 502 artikla robe, a isto važi i za 360 artikala robe iz zemalja članica EEU. Sporazum o zoni slobodne trgovine naglašava volju Teherana i Moskve da se izbore sa zapadnim sankcijama i ekonomskim pritiscima i prošire svoju saradnju sa bivšim sovjetskim republikama.
Iran je također izrazio spremnost za jačanje EEU i samo je jedan korak do realizacije tog cilja. Ova unija je osnovana 2015. godine sa ciljem olakšavanja trgovine među svojim državama članicama, ali i sa drugim zemljama. Prošle godine je ovaj 5-člani blok trgovao robom u vrijednosti od 800 milijardi dolara s drugim dijelovima svijeta. Iran trenutno pregovara o pridruživanju uniji kako bi iskoristio svoje tržišne mogućnosti. Ekonomski stručnjaci sugeriraju da Teheran Euroaziju vidi kao kapiju globalne trgovine i priliku da se suprotstavi američkim sankcijama koje nastoje da je izoluju od globalnih tržišta. Iran sada očekuje da će imati 15 milijardi dolara godišnje trgovine sa EEU u narednih pet godina ako postane njegova šesta članica.
Evroazijske ekonomske prilike su značajne za Iran jer je Teheran proteklih godina zaostajao za svojim rivalima na tržištu Zajednice Nezavisnih Država i nije imao adekvatan trgovinski promet sa ovim zemljama, dok Iran i Evroazija mogu da zadovolje jedni druge uz najnižu cijenu.Dodatna stvar je ta da bi jačanjem trgovine sa državama Centralne Azije,Iran izašao iz okvira proizvodnje i prodaje samo jedne robe-nafte.
Ekskluzivno PISjournal
