PISjournal – U nastojanju da ojača iransku politiku „gledanja prema Istoku“ i ojača regionalnu saradnju Teherana, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian započeo je posjetu koja ga vodi u Kazahstan, a zatim u Turkmenistan.
Posjeta se opisuje kao nastavak napora iranske vlade da ojača ekonomske i političke veze sa susjednim državama, posebno republikama u Centralnoj Aziji, regiji koja zauzima važnu poziciju u iranskoj vanjskoj politici zbog svog strateškog značaja i ekonomskih, energetskih i transportnih kapaciteta.
Dok je prethodna iranska vlada, koju je predvodio pokojni Sayyed Ibrahim Raisi, postavljala temelje za produbljivanje veza s ovim zemljama, vlada Pezeshkiana ozbiljno slijedi ovaj put, nastojeći ojačati položaj Teherana u regiji i strukturi interakcija u Centralnoj Aziji koristeći mogućnosti međusobne saradnje.
Ekonomija na vrhu dnevnog reda Teherana i Ašgabata
S obzirom na to da ekonomija sada pokreće međunarodne odnose, jačanje ekonomske saradnje je na vrhu dnevnog reda za iranske diplomatske misije na visokom nivou u Kazahstanu i Turkmenistanu.
U tom smislu, Mehdi Sanaei, politički zamjenik u uredu iranskog predsjednika, detaljno je opisao regionalnu posjetu. „Putovanje u Kazahstan je na poziv predsjednika te zemlje i predstavlja službenu bilateralnu posjetu“, izjavio je Sanaei. „Uz službene sastanke, bit će potpisano više od deset dokumenata o saradnji između dvije zemlje. Nadalje, održat će se velika trgovinska konferencija između Irana i Kazahstana, izložba dokumenata i predstavljanje nekoliko knjiga o zajedničkoj historiji dvije zemlje.“
Što se tiče Pezeshkianovog putovanja u Turkmenistan, Sanaei je dodao: „Predsjednik će otputovati u Turkmenistan kako bi učestvovao na Konferenciji o miru i povjerenju, gdje će održati govor. Tokom ove posjete, sastat će se i s rukovodstvom i predsjednikom Turkmenistana kako bi razgovarali o različitim aspektima bilateralnih odnosa, uključujući energetiku, trgovinu i tranzit. Predsjednik će se dodatno sastati s drugim šefovima država koji prisustvuju konferenciji na marginama.“
Odnosi između Irana i Turkmenistana dugo su utemeljeni na dobrosusjedstvu, kulturno-historijskoj interakciji i geografskoj blizini. Ova bliskost stvorila je prirodnu prednost za razmjenu robe, usluga i investicija. Iran može konkurentno izvoziti industrijsku robu, građevinski materijal, petrohemijske proizvode, poljoprivredne i prehrambene proizvode, te robu široke potrošnje u Turkmenistan.
S druge strane, uprkos značajnim prirodnim i energetskim resursima, Turkmenistan i dalje zavisi od stranih izvora kako bi zadovoljio svoje raznolike domaće potrebe za robom i uslugama, što predstavlja potencijalno tržište za iranske proizvode. Shodno tome, turkmensko tržište je identifikovano kao ključna destinacija za iranski izvoz koji nije naftni, a iranski privatni sektor je aktivno koristio ove mogućnosti posljednjih godina.
Tokom protekle tri godine, napori za unapređenje trgovinskih odnosa i smanjenje izvoznih barijera u Turkmenistan povećali su izvoz prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, povećavajući iranski tržišni udio tamo. Prema izvještaju Caspian Posta, iranski izvoz u Turkmenistan, koji nije izvoz nafte, zabilježio je ponovni rast u 2025. godini. Samo u prvom kvartalu, vrijednost ovog izvoza dostigla je približno 125 miliona dolara.
Nadalje, iranske provincije koje graniče s Turkmenistanom, uključujući Sjeverni Horasan, Razavi Horasan i Golestan, imaju visok kapacitet za proširenje trgovinskih veza s Turkmenistanom s obzirom na pogranična tržišta i carine. Uspostavljanje pograničnih tržišta i interakcija lokalnih vlasti mogu olakšati trgovinu i stvoriti mogućnosti za zapošljavanje u regiji.
S obzirom na odlučnost dviju strana da ojačaju partnerstvo, očekuje se da će ove provincije postati središte ekonomskog rasta i održivog rasta odnosa Irana i Turkmenistana.Turkmenistan je najveći trgovinski partner Irana u Centralnoj Aziji i smatra se ulaznom kapijom Irana u ovu regiju, te stoga šire veze između dvije nacije znače veći obim bilateralne trgovine Irana s drugim državama u regiji.
Jačanje ekonomskih veza s Kazahstanom
Odnosi Irana i Kazahstana također su u uzlaznoj putanji posljednjih godina. Kao dva aktivna ekonomska i trgovinska igrača u regiji Centralne Azije i Perzijskog zaljeva, Iran i Kazahstan posjeduju brojne kapacitete i mogućnosti za međusobnu saradnju koja može podići bilateralne odnose iznad prethodnih nivoa angažmana. Ova saradnja se ne odnosi samo na uvoz i izvoz robe, već i na investicije, razvoj lanca vrijednosti, industrijske tehnologije i logistiku.
Sa ekonomskog aspekta, Kazahstan, sa svojim bogatim mineralnim resursima, poljoprivrednim proizvodima i sirovinama, predstavlja atraktivno tržište za Iran. Iran može zadovoljiti raznolike zahtjeve kazahstanskog tržišta izvozom industrijske robe, petrohemikalija, građevinskog materijala, proizvodne opreme i robe široke potrošnje. Pored zadovoljavanja domaćih potreba u Kazahstanu, ova roba se može koristiti i u zajedničkim razvojnim projektima i investicijama.
S druge strane, Kazahstan posjeduje specifičan potencijal u zadovoljavanju potreba Irana. Mineralni resursi, poljoprivredni proizvodi poput pšenice i ječma, te industrijske sirovine mogu činiti značajan dio iranskog uvoza, a istovremeno postavljaju temelje za zajedničku proizvodnju i industrijska ulaganja.
U međuvremenu, između Irana i Kazahstana potpisani su važni sporazumi koji olakšavaju put ekonomskoj saradnji. Među tim sporazumima su mapa puta za trgovinsku i investicionu saradnju, memorandumi o razumijevanju za unapređenje razmjene robe i usluga i zajednički programi za razvoj logističke i transportne infrastrukture.
Dvije zemlje su aktivno sarađivale i održavale konsultacije u okviru regionalnih organizacija kao što je Organizacija za ekonomsku saradnju (ECO) i multilateralnih okvira u Centralnoj Aziji, poput Evroazijske unije. Posljedično, članstvo Irana u Evroazijskoj ekonomskoj uniji stvorilo je mogućnosti za povećanje preferencijalne trgovine i proširenje zajedničkih investicija s Kazahstanom i drugim članicama unije.
Zvanični izvještaji Kazahstana ukazuju na to da se obim trgovine između dvije zemlje značajno povećao u protekloj godini, a neki statistički podaci ukazuju na gotovo udvostručavanje razmjene u odnosu na prethodne godine.
Prema službenim statistikama, obim trgovine između dvije zemlje dostigao je 340 miliona dolara u 2024. godini, a na osnovu postavljenih ciljeva, predviđa se da će u budućnosti porasti na 3 milijarde dolara. Ovaj rast je prvenstveno potaknut proširenom saradnjom u poljoprivredi, prerađenim prehrambenim proizvodima i određenim industrijskim proizvodima.
Početkom 2025. godine, ekonomske delegacije obje zemlje potpisale su niz trgovinskih sporazuma vrijednih približno 92,8 miliona dolara. Ovi sporazumi uključuju unapređenje saradnje trgovinskih udruženja, jačanje uloge privatnog sektora i olakšavanje ulaska kazahstanske robe na iransko tržište.
Stručnjaci tvrde da Kazahstan ima veliki značaj za Iran zbog najduže obale Kaspijskog mora u regiji, područja s obećavajućim potencijalom u logistici, ekonomskim odnosima, pa čak i zaštiti okoliša.
Kapacitet iranskih koridora za Centralnu Aziju
Centralna Azija nema pristup moru i ovo geostrateško i geoekonomsko ograničenje doprinosi komparativnoj prednosti Irana u ovoj regiji. U međuvremenu, geopolitički razvoji posljednjih godina udvostručili su ovaj značaj. Sankcije Zapada Rusiji, koje su dovele do blokiranja direktne trgovine zemalja Centralne Azije s Evropom, učinile su pronalaženje alternativnih ruta glavnim prioritetom vanjske politike zemalja Centralne Azije.
U tom kontekstu, Iran, sa svojim izrazitim geopolitičkim položajem, pristupom kopnenim i pomorskim putevima i razvijenom tranzitnom infrastrukturom, postao je jedan od najpouzdanijih i najisplativijih koridora za transport izvozne robe iz Turkmenistana i Kazahstana, kako u energetskom sektoru tako i u drugim oblastima.
Posljednjih godina, Iran je preduzeo opsežne projekte za unapređenje svoje tranzitne infrastrukture. To uključuje razvoj sjeverno-južnog koridora, pokretanje i modernizaciju željezničkih linija koje povezuju Kazahstan i Turkmenistan s Iranom, poboljšanje i proširenje južnih luka, posebno luke Chabahar, te modernizaciju transportne mreže u sjevernom dijelu zemlje.
Ove mjere ne samo da su učinile iransku rutu brzom i sigurnom, već su stvorile i uslove za zemlje Centralne Azije bez izlaza na more da premjeste svoju robu u Perzijski zaljev i Indijski okean u najkraćem mogućem roku i uz najniže troškove.
Razmjena plina
Razmjena plina između Irana i Turkmenistana posljednjih godina postala je jedan od najvažnijih stubova energetske saradnje između Teherana i Ašgsbata. Ova saradnja ne samo da ima stratešku ulogu u zadovoljavanju iranskih energetskih potreba, već i omogućava Iranu ekonomske prednosti u pogledu plina zahvaljujući kapacitetima za tranzit plina.
Pod Raisijem, dvije zemlje su potpisale ključni sporazum prema kojem će Iran godišnje prenositi 2 milijarde kubnih metara turkmenistanskog plina Azerbejdžanu, a odatle Turskoj, te preuzeti dio te količine kako bi zadovoljio potrebe svojih pet sjevernih pograničnih provincija.
Ovaj mehanizam značajno ublažava nestašicu plina u sjevernim i istočnim provincijama Irana, a istovremeno omogućava Iranu da ostvari ekonomske prihode od tranzita plina. Turkmenistan, koji se svrstava među najveće svjetske vlasnike rezervi prirodnog plina, može izvoziti značajan dio svojih resursa na strana tržišta putem iranskih ruta. Stoga, sporazum o razmjeni plina između Irana i Turkmenistana nije samo bilateralna energetska saradnja, već služi i kao važan instrument za jačanje energetske sigurnosti, povećanje prihoda od tranzita i podsticanje regionalnih ekonomskih veza.
Iran ima kapacitet za tranzit turkmenskog plina do zemalja Perzijskog zaljeva. Ukoliko se ovaj potencijal ostvari u budućnosti, odgovarajući sporazumi bi ojačali energetski koridor od Centralne Azije do Perzijskog zaljeva, uspostavljajući regionalnu energetsku vezu. To bi ne samo osiguralo stabilno snabdijevanje energijom, već bi stvorilo i značajne ekonomske i geopolitičke prilike za Iran i susjedne zemlje.
Nadalje, sektor električne energije je još jedno područje koje bi moglo značajno ojačati energetsku saradnju između Irana i Turkmenistana. Godinama je Iran zadovoljavao dio svojih potreba kupovinom električne energije iz Turkmenistana. Prema službenim izvještajima, količina električne energije uvezene iz Turkmenistana iznosi oko 140 megavata, a prvenstveno se koristi u sjevernim i istočnim provincijama Irana.
S obzirom na rastuću potražnju i nestašicu električne energije tokom ljeta, opsežne rezerve proizvodnje energije Turkmenistana igraju ključnu ulogu u kompenzaciji ovog deficita.
Prema iranskim vlastima u elektroenergetskoj industriji, pokretanje druge elektroenergetske mreže od Turkmenistana do sjevera Irana 2023. godine smanjilo je dnevno sagorijevanje oko milion litara goriva u Iranu za proizvodnju energije.
Ovo ne samo da pomaže održivom snabdijevanju energijom interno, već i donosi značajne ekonomske i ekološke prednosti Iranu.
Nadalje, ministarstvo energetike Turkmenistana objavilo je da planira povećati proizvodnju električne energije do 2030. godine na 35,5 milijardi kW/h, što Iranu pruža pravu priliku da, pored zadovoljavanja svojih unutrašnjih potreba, igra ulogu tranzitnog mosta na regionalnim tržištima.
Iran može prenijeti energiju Turkmenistana u zemlje poput Iraka, Afganistana, Turske, Azerbejdžana i Armenije, te tako zadovoljiti vlastite potrebe i osigurati strateško mjesto na regionalnom tržištu električne energije.
Ekskluzivno PISjournal
