PISjournal – Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da svijet ulazi u „policentrično doba“ u kojem nijedna sila ne može diktirati pravila, upozorivši Evropu na militarizaciju, izrazivši uslovnu podršku prijedlozima američkog predsjednika Donalda Trumpa za Gazu i prebacivši odgovornost za nastavak rata u Ukrajini na zapadne države.
„Rasprave na forumu Valdai pružaju priliku za objektivnu i sveobuhvatnu procjenu situacije širom svijeta“, rekao je, dodajući da je multipolarnost „kvalitativno novi fenomen“ koji stvara i prilike i rizike.
„Niko nije spreman igrati po pravilima koja je postavila jedna osoba negdje daleko.“ – tvrdio je.
Multipolarni svijet i globalno upravljanje
Putin je tvrdio da je multipolarni svijet demokratskiji, jer omogućava „velikom broju političkih i ekonomskih igrača“ da utiču na ishode.
„Možda nikada prije na globalnoj sceni nije bilo toliko zemalja koje utiču ili pokušavaju da utiču na najvažnije regionalne i globalne procese.“ – rekao je.
Putin je insistirao da rješenja u ovom okruženju moraju počivati na širokom konsenzusu.
„Bilo kakva rješenja su moguća samo na osnovu sporazuma koji zadovoljavaju sve zainteresovane strane ili ogromnu većinu. U suprotnom, neće biti nikakvog održivog rješenja.“ – rekao je.
Dodao je da su institucije pod vodstvom Zapada „izgubile svoje značenje“ odstupivši od svojih prvobitnih mandata i pretvorivši se u „platforme za politička predavanja“.
Ruski lider je pohvalio organizacije poput BRICS-a i Šangajske organizacije za saradnju, rekavši da one odražavaju istinski konsenzus i ravnotežu među članicama.
„Oni nisu protiv nikoga, oni su za sebe.“ – rekao je, suprotstavljajući to onome što je opisao kao „hegemonističke“ tendencije Zapada.
Evropa, NATO i sigurnost
Putin je značajnu pažnju posvetio Evropi prikazujući je kao kontinent čije elite proizvode prijetnje iz Rusije kako bi prikrile domaće krize.
Rekao je da evropski lideri „naduvavaju sliku neprijatelja“ dok se njihovi građani suočavaju s rastućim dugovima, migracijskim izazovima i „rastućom krizom sistema socijalnog osiguranja“.
„Većina ljudi u Evropi ne može shvatiti zašto se toliko boje Rusije da, kako bi joj se suprotstavili, moraju još jače stegnuti kaiš i zaboraviti na vlastite interese.“ – rekao je.
On je odbacio tvrdnje o ruskim planovima za napad na NATO kao „besmislene“ i „nevjerovatne“.
Upozoravajući na gomilanje vojske, Putin je rekao: „Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Odgovor Rusije neće dugo trajati. Odgovor na ove prijetnje, blago rečeno, bit će vrlo uvjerljiv.“
Naglasio je da Rusija „nikada nije inicirala vojni sukob“, ali historija pokazuje da je „slabost neprihvatljiva, jer stvara iluziju da se bilo koji problem s nama može riješiti silom.“
Sukob u Ukrajini
Govoreći o ratu u Ukrajini, Putin ga je nazvao „ukrajinskom tragedijom… bolnom za Ukrajince i Ruse, za sve nas.“
Ponovio je argument Moskve da zapadne zemlje već dugo Ukrajinu koriste kao alat „za proširenje svoje zone kontrole“ i rekao da je Kijev pretvoren u „potrošni materijal“.
Rekao je da se sukob mogao izbjeći da su ranije američke administracije zauzele drugačiji pristup i da NATO nije napredovao prema ruskim granicama.
„Da je Ukrajina na kraju sačuvala svoju nezavisnost, svoj istinski suverenitet, ovo se moglo izbjeći.“ – rekao je.
Putin je rekao da ruske snage drže stratešku inicijativu na bojnom polju, navodeći napredak u nekoliko oblasti. Također je predstavio detaljne podatke o žrtvama i dezerterstvu u Ukrajini, tvrdeći da mobilizacija Kijeva posustaje. Nezavisna provjera ovih tvrdnji o stanju na bojnom polju je teška zbog tekućeg sukoba.
Odnosi sa SAD-om
Što se tiče odnosa s Washingtonom, Putin je usvojio pragmatičan ton, rekavši da sadašnja američka administracija komunicira direktno.
„Uvijek je bolje jasno razumjeti šta druga osoba želi nego pokušavati nagađati kroz nejasne nagovještaje.“ – rekao je i dodao da Rusija zadržava pravo da slijedi vlastite nacionalne interese, od kojih je jedan obnavljanje „punopravnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama“.
„Bez obzira na razlike, ako se međusobno tretiramo s poštovanjem, onda će pregovaranje – čak i ono najteže i najupornije – na kraju dovesti do konsenzusa.“ – rekao je.
Gaza i Bliski istok
Putin se također osvrnuo na sukob u Gazi, opisujući ga kao „strašan događaj u modernoj historiji“. Rekao je da je čak i generalni sekretar UN-a, Antonio Guterres, nazvao Gazu „najvećim dječijim grobljem na svijetu“, a humanitarni broj žrtava „tragičnim“.
Govoreći o Trumpovim inicijativama, Putin je rekao da one „možda donose malo svjetla na kraju tunela“.
Rekao je da bi predaja kontrole nad Gazom predsjedniku Palestinske uprave Mahmoudu Abbasu bila „poželjna opcija“ i nazvao Trumpovu ideju o oslobađanju svih talaca u Gazi, uz oslobađanje Palestinaca iz izraelskih zatvora, „vrijednom podrške“. Naglasio je da svaki plan moraju prihvatiti sami Palestinci, uključujući Hamas, i širi islamski svijet. Pozvao je Kijev na pregovore.
„Bilo bi bolje da kijevsko rukovodstvo razmisli o tome kako postići sporazum. O tome smo mnogo puta razgovarali i predložili da se to učini.“
Insistirao je da Rusija ima dovoljno ljudstva i da su njeni gubici „mnogostruko manji“ od gubitaka Ukrajine.
Putin je također pozdravio posredničke napore zemalja poput Kine, Indije, Saudijske Arabije i Turske, ali je optužio Evropu za namjernu eskalaciju sukoba.
„Nažalost, još uvijek nije bilo moguće zaustaviti borbe, ali odgovornost za to ne leži na većini, već na manjini, prvenstveno Evropi.“ – rekao je.
