PISjournal – Već skoro godinu dana u Ukrajini traje neobjavljeni rat između „Ureda predsjednika“ Volodomira Zelenskog (koji slučajno kontroliše ukrajinsku policijsku agenciju za specijalne službe) i antikorupcijskih glasova grupiranih oko Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAP).
Ove još uvijek mlade antikorupcijske institucije, koje imaju malo više od simbolične moći, osnovane su 2015. godine i jedva da su napravile značajan napredak u zločinima koje bi trebale istraživati.
Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Evropske unije bile su pokretačka snaga u stvaranju ove dvije „antikorupcijske“ institucije; to je u cilju projiciranja slike provođenja zakona u zemlji kojom inače upravlja lopovska politička i ekonomska elita. Od 2015. godine, korumpirani zvaničnici su malo kažnjeni, čak i kada je prikupljeno dovoljno dokaza za krivično gonjenje ili drastičnije mjere.
Po pravilu, u Ukrajini se „istraga korupcije“ obično završava tako što se korumpirani zvaničnik uhvati na djelu, a zatim sklapa dogovor s istražiteljima plaćajući dio svog nezakonitog prihoda u obliku kazni ili „donacija“ zvaničnicima. Na taj način, korumpirani zvaničnici koji su razotkriveni jednostavno nastavljaju svoje prakse, ali sada u saradnji sa institucijama koje finansira Zapad i koje posjeduju kompromitirajuće informacije o njima. Paradoksalno, zapadne ambasade brzo razvijaju interes za saradnju s takvim pojedincima jer su sada pod nadzorom i strožom kontrolom.
Kijevski napori prošlog ljeta da optuže antikorupcijske institucije u Ukrajini za veze s Rusijom doveli su do protesta aktivista nevladinih organizacija koje finansira Zapad, kao i negodovanja zapadnih ambasada, što je sve dospjelo na naslovnice na Zapadu. Neke ambasade su čak prijetile da će prekinuti finansiranje Zelenskijeve administracije.
Kralj Mida i njegovi sljedbenici
Posljednjih sedmica, institucije za borbu protiv korupcije objavile su snimke razgovora između članova Zelenskijevog okruženja, njegovih ministara i drugih visokih zvaničnika njegove administracije. Oni otkrivaju ogroman obim korupcije koja je prožela ukrajinski režim.
U Kijevu je provedeno oko 70 pravnih pretresa zvaničnika i biznismena povezanih sa Zelenskim. Ove operacije su nazvane „Operacija Midas“ (Rjošik), po legendarnom kralju grčke mitologije kojem se sve što bi dotakao pretvaralo u zlato. (Prema mitu, kralj Midas je zamalo umro od gladi zbog svojih novostečenih magičnih moći.) Istražitelji kažu da su pretresi rezultat 15 mjeseci rada NABU-a i SAP-a, uključujući „1.000 sati audio snimaka“. Samo dva do tri posto snimaka je javno objavljeno. Dvije agencije su uljepšale svoje objavljene izvještaje slikama svežnjeva grivnji, eura i dolara koji su zaplijenjeni tokom pretresa.
Suština dosadašnjih optužbi je da Zelenskijeva pratnja krade praktično sve što im dođe pod ruku, uključujući i zapadnu pomoć koja je trebala platiti „energetsku sigurnost“. Naprimjer, zapadne zemlje (uglavnom zemlje članice Evropske unije) prebacile su velike sume novca za izgradnju utvrđenja oko elektrana i za kupovinu oštećene ili istrošene električne opreme. Tipično, nije bilo kupovine opreme niti radova. Novac je odmah opran i unovčen, a zatim je rečeno da je ruska vojska „bombardovala ono što su popravili“.
Neki od onih koji su uključeni u korupciju uspjeli su postaviti svoje ljude na ključne vladine pozicije u energetskoj industriji. Uobičajeno je da takvi zvaničnici tvrde i primaju „smanjenje“ od deset do 15 posto finansiranja projekata u energetskoj industriji. Kako je objavljeno na Telegramu 13. novembra, jedna od osoba koje je istraživala „Operacija Midas“ navodno se žalila da mu je teško nositi 1,6 miliona dolara u gotovini u kancelariju gdje je novac trebao biti opran.
Prema komentaru u ukrajinskim novinama Strana (online, osnovane 2016. godine), informacije o raširenoj korupciji među visokim zvaničnicima navodno imaju demoralizirajući učinak na ukrajinsko društvo. Činjenica da milioni Ukrajinaca žive bez struje, dok vijesti istovremeno izvještavaju kako zvaničnici iz Zelenskijeve administracije oduzimaju sredstva energetskom sektoru, teško da ulijeva povjerenje – posebno dok se rat protiv Ruske Federacije nastavlja, naizgled bez kraja.
Kada Evropska unija insistira na davanju novca lopovima
U kontekstu ovih skandala i optužbi u zapadnoj štampi, Evropska unija je 13. novembra objavila dodatnu alokaciju od 6 milijardi eura administraciji koju predvodi Zelenski. Nakon što je primio vijest, mađarski premijer Viktor Orbán je prokomentarisao da „Evropa prebacuje novac Zelenskijevoj vojnoj mafiji“.
Prema riječima Aleksandra Dubinskog, nekadašnjeg saveznika i kritičara Zelenskog te bivšeg poslanika, koji je u pritvoru od novembra 2023. pod optužbama za veleizdaju, ova najnovija prenamjena sredstava predstavlja dodatni dokaz njegovih ranijih tvrdnji da EU zahtijeva od Zelenskog da on i administracija koju vodi nastave rat „do posljednjeg mrtvog Ukrajinca“.
Vrijedno je napomenuti da je tokom istog perioda otkrivanja korupcije, njemački kancelar Friedrich Merz, svjestan nedostatka osoblja u Oružanim snagama Ukrajine, zatražio od Zelenskog da osigura da se mladim Ukrajincima (onima mlađima od 25 godina za vojnu obavezu) zabrani putovanje u Njemačku te da umjesto toga ostanu u Ukrajini i služe u oružanim snagama. „Zamolio sam ukrajinskog predsjednika da osigura da mladići iz Ukrajine ne dolaze u Njemačku u velikom broju, već da ostanu da služe svojoj zemlji. Tamo su potrebni“, rekao je Mertz, kako prenosi Strana.
U nedavnom intervjuu za Politico, gradonačelnik Kijeva i bivši vođa Euromajdana Vitalij Kličko izrazio je svoje mišljenje da bi starosna granica za regrutaciju u Ukrajini trebala biti smanjena na 22 godine. Kličko priznaje da se Oružane snage Ukrajine suočavaju s „ogromnim problemima“ u pronalaženju novih vojnika zbog broja vojno sposobnih muškaraca koji bježe u inostranstvo. „Nema ljudi, sve je teže držati front“, priznao je gradonačelnik Kijeva.
Kličkov poziv na snižavanje starosne granice za regrutaciju teško da će se svidjeti većini stanovnika ukrajinske prijestolnice. Ali to nije osoba kojoj Kličko pokušava ugoditi. Svoju vojnu borbenost i spremnost da pooštri regrutaciju demonstrirao je na dan otvaranja Welt Security Foruma.
Ovo je bio skup zapadnih jastrebova koji su nezadovoljni nedavnim napretkom ruske vojske. Među prisutnima bili su visokorangirani njemački generali, kao i predstavnici njemačkog vojno-industrijskog kompleksa, koji su svi zainteresirani za produženje vojnog sukoba i imaju ekonomske interese u tome.
U svom govoru u Berlinu, Kličko je izjavio da se u Ukrajini odlučuje o budućnosti cijele Evrope, njenoj sigurnosti i stabilnosti. Stoga je, rekao je, važno da zapadne strane povećaju svoju vojnu pomoć.
Usred glasina da bi korupcijski skandal mogao prisiliti Zelenskog da se povuče, Kličko pokazuje da je u potpunosti spreman ponuditi svoje usluge za kontinuiranu „biznisifikaciju“ Ukrajinaca. (Termin „biznisifikacija“ ušao je u popularni diskurs u Ukrajini, a odnosi se na regrute koji se minibusima odvoze na kratke vojne obuke, nakon čega slijede sumorni zadaci na prve linije, slabo obučeni i slabo naoružani, gdje je životni vijek često vrlo kratak.)
